Connect with us

Politika

MINISTAR MINIĆ “Slijedi nova registracija poljoprivrednih gazdinstava”

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je samo 2023. godine u sektor poljoprivrede investirano više od 200 miliona KM, da ukupna šteta prouzrokovana pojavom virusa afričke kuge svinja iznosi 24,3 miliona KM, te najavio da će u “Šumama Srpske” biti nastavljene kadrovske promjene tamo gdje je izvjesno negativno poslovanje.

Minić je u intervjuu Srni najavio novi proces registracije poljoprivrednih gazdinstava čime će nakon deset godina biti obnovljen registar novim softverskim rješenjem i ažuriranjem podataka o gazdinstvima i zemljišnim površinama.

On je izjavio da je u narednim godinama plan nastavak rada na informatizaciji sektora poljoprivrede kako bi se na efikasniji način pratila ulaganja i planirale mjere.

Minić je pojasnio da postojeći registar obiluje zastarjelim podacima koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

“S ciljem pravilnog planiranja mjera neophodno je da imamo informaciju o aktuelnom stanju. Očekujemo početak i prvog popisa poljoprivrede tako da ćemo konačno imati tačan pregled kapaciteta u sektoru”, rekao je Minić u intervjuu Srni.

Minić je dodao da je resorno ministarstvo realizovalo sve aktivnosti uprkos kriznim stanjima uzrokovanim elementarnim nepogodama ili zaraznim bolestima.

Resorni ministar naveo je da je samo 2023. godine u sektor poljoprivrede investirano više od 200 miliona KM.

On smatra da je projekat koji se realizuje sa Vladom Mađarske, a putem Fondacije “Progresus”, potvrda mađarskim partnerima da je sektor poljoprivrede u Republici Srpskoj zdrav sa izraženom potrebom za dalja ulaganja i razvoj.

Minić je ocijenio da ovaj projekat predstavlja još jedan izvor finansiranja za modernizaciju poljoprivrednih gazdinstava.

“Da su sredstva potrebna i da je interes proizvođača ogroman svjedoče i podaci za ovu godinu prema kojima je, kada zbrojimo 67 miliona KM podsticajnih sredstava, više od 30 miliona KM sredstava Fondacije `Progresus`, te nekoliko miliona sredstava `EU for agri` projekta, te lična sredstva korisnika, samo ove godine u sektor poljoprivrede investirano preko 200 miliona KM”, istakao je Minić.

Govoreći o afričkoj kugi svinja, Minić je rekao da je trenutna epidemiološka situacija stabilna i pod kontrolom, kao i da se sporadično javljaju novi slučajevi na području Semberije i Posavine, gdje nadležne veterinarske organizacije u roku od 24 časa po dobijanju pozitivnog nalaza saniraju teren.

Bolest je zvanično odjavljena na području gradova Gradiška, Doboj i Prijedor, te opština Ugljevik, Lopare, Čajniče, Ljubinje i Ribnik, dok se, kako je Minić naveo, u proteklih deset dana uočava veći broj uginuli divljih svinja na području Hercegovine i Sarajevsko-romanijske regije.

“To nam ukazuje da je virus i dalje prisutan, da trenutno cirkuliše među divljom populacijom i svakako da predstavlja opasnost i zahtijeva dodatne napore i oprez. Divlje svinje, kao što znamo, imaju veliki radijus kretanja, pa samim tim i rizik je veći. Svi leševi divljih svinja se propisno zbrinjavaju, a teren adekvatno dezinfikuje”, pojasnio je resorni ministar, istakavši da zaključno sa prvom sedmicom decembra ima ukupno 1.156 žarišta afričke kuge svinja, a eutanizirane su ukupno 49.164 svinje.

On je podsjetio da se, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, a posredstvom Fonda solidarnosti, donose odluke o naknadi štete proizvođačima, kao i naknadi za usluge veterinarskim i organizacijama koje su pružale usluge sanacije terena.

“Ukupno do danas smo isplatili 12,6 miliona KM sredstava za naknadu štete od afričke kuge svinja, što čini 52 odsto u odnosu na ukupno procijenjenu štetu”, rekao je Minić, te dodao da ukupna šteta prouzrokovana pojavom virusa afričke kuge svinja do danas iznosi 24,3 miliona KM.

Minić je ocijenio da ove brojke pokazuju koliki je to udar ne samo na sektor svinjarstva i uzgajivače svinja, već na kompletnu privredu i društvo, jer svako uginulo grlo ili je značilo prehrambenu sigurnost svih članova domaćinstva ili je bilo sirovina za prehrambenu industriju i izvor prihoda za domaćinstvo.

On je napomenuo da su brojni svinjogojski objekti i dalje prazni jer zabrana na unos novih grla važi šest mjeseci od posljednje eutanazije.

“Još kad na to dodate rast cijena svinjskog mesa usljed ograničene ponude domaćih proizvođača, negativni efekti se multupliciraju. Tako da možemo zaključiti da su indirektne posljedice afričke kuge svinja daleko veće u novčanom iznosu od ovih 24 miliona direktnih šteta”, ocijenio je ministar.

Minić je istakao da je prioritet očuvanje šumskog resursa kojim Srpska raspolaže, kao i istrajnost da se nelegalne aktivnosti u šumarstvu i preradi drveta svedu na nulti nivo tolerancije, a Javno preduzeće šumarstva “Šume Republike Srpske” da pozitivno posluje.

On je podsjetio da je nakon uvida u izvještaj o izvršenju proizvodno finansijskog “Šuma Srpske” za period od januara do juna, konstatovano da poslovanje preduzeća u prvih pola godine karakteriše nizak postotak izvršenja proizvodno–finansijskog plana.

Prema njegovim riječima, ovaj period godine karakterisali su loši vremenski uslovi za šumarsku proizvodnju, hroničan nedostatak radne snage na poslovima eksploatacije šuma, ostvaren je negativan poslovni rezultat od oko 5,1 milion KM, a 22 organizaciona dijela poslovala su sa gubitkom, zbog čega je tražena odgovornost direktora.

“U proteklom periodu zbog loših rezultata u poslovanju, gdje je konstatovano da su uzroci subjektivne prirode, izvršene su kadrovske promjene, i to krajem 2022. godine u dva organizaciona dijela (šumska gazdinstva „Ribnik“ i „Banjaluka“), a do sada 10 organizacionih dijelova – „Vrbanja“ Kotor Varoš, „Drina“ Srebrenica, „Klekovača“ Istočni Drvar, „Oštrelj-Drinić“, „Borja“ Teslić, Istraživačko razvojni i projektni centar (IRPC) Banjaluka, „Botin“ Nevesinje, „Panos“ Višegrad, „Rudo“ i „Majevica“ Lopare”, rekao je resorni ministar.

Minić je istakao da će se sa istim mjerama nastaviti i u ostalim organizacionim dijelovima za koje je izvjesno njihovo negativno poslovanje, kao što su “Maglić” Foča, “Čemernica” Kneževo, “Vučevica” Čajniče, a u kojim Uprava preduzeća nakon analize procijeni da treba da budu izvršene promjene kako ne bi opterećivali poslovanje i dovodili do usložnjavanja negativnog rezultata javnog preduzeća kao cjeline.

On je ukazao da je tokom mjeseci trećeg kvartala došlo do znatnog povećanja obima proizvodnje i realizacije, što je dovelo do smanjenja negativnog rezultata na oko 413.000 KM i u 16 organizacionih dijelova.

“Veći obim proizvodnje je nastavljen i u četvrtom kvartalu tako da se do kraja godine, po procjenama Uprave javnog preduzeća, očekuje realizacija plana do 90 odsto, uz ostvarenje pozitivnog poslovnog rezultata”, zaključio je Minić.

Resorni ministar je naglasio da je osnovni cilj unapređenje konkurentnosti domaće proizvodnje, čemu može doprinijeti pravilno upravljanje sredstvima.

On je naveo da se trenutno na svim nivoima sprovode mjere štednje, dok su inflatorni tokovi otežali poslovanje i život u svim segmentima društva, a ne samo u sektoru poljoprivrede.

“Već 2022. godine gotovo za 100 odsto povećali smo izdvajanja za sve grane proizvodnje i ti iznosi će biti dostupni i u 2024. godini i čak i veći, jer ćemo prebaciti dio sredstava sa kapitalnih investicija u tekuću proizvodnju, računajući da ne možemo očekivati svake godine jednak investicioni zamajac”, rekao je Minić.

Minić je dodao da je uvjeren da će sve mjere podrške koje se kontinuirano sprovode održati sektor poljoprivrede stabilnim i u 2024. godini.

Govoreći o sastancima sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja sa kojima je i ranije razgovarao o aktuelnim pitanjima iz poljoprivredne oblasti, Minić je rekao da će nastaviti sa ovom praksom do momenta donošenja novih podzakonskih akata kako bi se obezbijedilo da ti akti budu sprovodivi na terenu i odgovaraju na potrebe poljoprivrednika.

Svi elementi strukture agrarnog budžeta za ovu godinu uglavnom su usaglašeni. “Mogu reći da su sva relevantna republička udruženja saglasna sa konceptom podrške kakav je bio u prethodnoj godini samo sa većim naglaskom na podršku tekućoj proizvodnji”, poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.

Kada je riječ o obnavljanju stočnog fonda, on je dodao da je cilj unaprijediti genetski potencijal, te ovaj sektor učiniti maksimalno produktivnim.

“U razgovoru smo sa najvećim proizvođačima i veterinarskim organizacijama i rezervisali smo sredstva za realizaciju datog projekta, a kojom dinamikom će se on realizovati zavisiće od epidemiološke situacije i preporuke struke”, istakao je Minić.

Što se tiče Pravilnika o sprovođenju biosigurnosnih mjera na imanjima na kojima se uzgajaju svinje, on je rekao da je to preduslov u suzbijanju afričke kuge svinja, kao i da nema dileme da će njegovo sprovođenje na terenu morati biti apsolutno realizovano.

Minić je rekao da će Ministarstvo sa veterinarskim organizacijama pomoći u realizaciji novih odredaba.

Minić je rekao da je u saradnji sa “Vodama Srpske” u proteklom periodu i nakon velikih poplava iz 2014. godine obezbijeđeno više od 250 miliona KM, te da su uloženi maksimalni napori da vodozaštitni objekti budu rehabilitovani, dograđeni i dovedeni u stanje da obezbijede visok nivo zaštite stanovništva i privrede, te znatno smanje rizike od poplava u Srpskoj.

“Nakon 10 godina od nemilih događaja možemo reći da su svi nasipi utvrđeni, rekonstruisani i da je osigurana bezbjednost građana. Ostaje još da se završe radovi u Bijeljini koji su bili usporeni zbog neriješenih imovinsko pravnih pitanja, ali nadamo se da smo i to prevazišli, te da će radovi biti ubrzo kompletirani i za ovaj grad”, naveo je Minić.

On smatra da su prognoza i rano upozoravanje na poplave važan faktor u odbrani, zbog čega je pristupljeno unapređenju ovog sistema kroz održavanje automatskih hidroloških stanica, softverska rješenja za upravljanje i uspostavljanje sistema za hidrološko prognoziranje.

U 2019. godini uložena su 2,3 miliona KM od kojih 2,15 miliona KM kroz projekat Delegacije EU “Tehnička pomoć na uspostavljanju Sistema za hidrološko prognoziranje poplava na slivu rijeke Save u BiH”.

On je rekao da je u 2020. godini završen i Regionalni projekat upravljanja vodama u slivu rijeke Drine na Balkanu, koji je finansiran sredstvima od 1,1 miliona KM posredstvom Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Related Topics:

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, gigant koji proizvodi trećinu električne energije u Republici Srpskoj, od ponoći 14. oktobra zvanično je van pogona jer na deponiji nema – bukvalno nijednog grumena uglja. Dok je sistem doživio totalni krah, a Elektroprivreda RS (ERS) počela da troši nevjerovatnih tri miliona KM dnevno na uvoz skupe struje, Vlada Republike Srpske cinično poručuje javnosti kako će „u lancu odgovornosti utvrditi ko su krivci za propuste“.

Ovo je hronologija političkih obmana, višemilionskih transakcija ruskom oligarhu, izgubljenih arbitraža i sistemskog nemara koji su doveli do toga da rudarski basen na kojem leže desetine miliona tona uglja danas stoji prazan i ugašen.

Predizborna bajka: „Sve je stabilno“, a onda mrak poslije glasanja

Samo nekoliko dana prije nego što su mašine u Ugljeviku ugašene, cjelokupan vrh vladajuće koalicije uvjeravao je građane da je Republika Srpska apsolutno energetski sigurna, da struje ima u izobilju i da je sistem stabilniji nego ikada. Resorni ministar Petar Đokić paradirao je na sastancima tvrdeći kako je „stvorena osnova za dugoročnu stabilnost RiTE Ugljevik“, dok je generalni direktor ERS Luka Petrović raspisivao megalomanske tendere poput onog za Kongresni centar u Trebinju vrijedan vrtoglavih 309 miliona maraka.

Stvarnost je, međutim, bila brutalna: zalihe na deponiji Ugljevika već su bile na samom dnu, priprema novih kopova nije postojala, a o katastrofi koja stiže znalo se mjesecima unazad. Ćutalo se isključivo dok ne prođu izbori. Čim su birališta zatvorena, kotlovi su se ohladili, a vlast se iz uloge „spasioca“ preko noći prebacila u ulogu „iznenađenog arbitra“.

Vlada traži krivce: Prebacivanje loptice u sopstvenom dvorištu

U saopštenju koje vrijeđa inteligenciju, Vlada RS sada upire prstom u upravu preduzeća, direktora ERS Luku Petrovića i ministra Đokića, tražeći hitan plan i odgovore zašto se došlo do ove tačke. No, lanac odgovornosti koji pominju vodi direktno do samog vrha vlasti:

  • Uprava RiTE Ugljevik i ERS godinama su zanemarivale remonte, tešku mehanizaciju i raskrivku na kopu Bogutovo Selo, trošeći milione na sumnjive javne nabavke i partijsko zapošljavanje.

  • ERS je do sada morala da pozajmi preko 80 miliona KM preduzeću u Ugljeviku samo da bi održala privid likvidnosti i osnovne rudarske operacije, potvrdio je izvršni direktor za tehničke poslove ERS Ivan Koprivica.

  • Danas u sistemu Srpske nedostaje između 5.000 i 6.000 megavat-časova dnevno. Baznu energiju drži jedino TE Gacko, dok hidroelektrane Višegrad i Bočac zbog loše hidrologije daju minimum.

Afera „Serdarov“: Kako je oligarh isplaćen sa 240 miliona KM, a rudari ostali bez uglja

Ključni odgovor na pitanje zašto danas u Ugljeviku nema uglja krije se u poslu sa ruskim biznismenom Rašidom Serdarovom i njegovom kompanijom „Comsar Energy“.

Vlast Republike Srpske je 2011. i 2013. godine Serdarovu pod sumnjivim okolnostima dodijelila koncesiju za izgradnju nikada izgrađene TE „Ugljevik 3“, ali i koncesiju za najbogatije ležište uglja – „Ugljevik Istok 2“, gdje se nalazi oko 50 miliona tona najkvalitetnijeg uglja, dovoljnog za više od dvije decenije nesmetanog rada postojeće termoelektrane. Serdarov je tu koncesiju dobio za simboličnu jednokratnu naknadu od svega 2,59 miliona KM.

Godinama Rus nije izgradio ni metar elektrane, niti je otvorio rudnik, ali je držao ugalj pod „ključem“, blokirajući širenje domaćeg rudnika. Umjesto da mu Vlada RS raskine ugovor zbog neispunjavanja obaveza, povučen je potez bez presedana u korist oligarha:

  1. Vlada je preko javnog preduzeća „Gas-Res“ odlučila da od Serdarova otkupi njegovu praznu firmu i koncesije za frapantnih 240,5 miliona KM narodnog novca.

  2. Posljednja tranša od gotovo 59 miliona KM isplaćena je početkom 2026. godine, čime je Serdarov u potpunosti naplatio četvrt milijarde maraka za projekat koji nikada nije ni započeo.

  3. Iako su pare građana završile na računima Serdarovljevih ofšor firmi na Kipru, RiTE Ugljevik od ležišta „Istok 2“ nema ništa – eksproprijacija zemljišta nije završena, nova mehanizacija nije nabavljena, a jalovina nije skinuta. Ugalj je ostao zakopan pod zemljom, dok su pare nestale.

Slovencima trećina struje i dug od 158 miliona evra

Kao da pljačka kroz koncesije nije bila dovoljna, RiTE Ugljevik je dotukao i gubitak arbitražnih sporova pred međunarodnim tribunalima sa „Elektrogospodarstvom Slovenije“ (EGS) zbog prijeratnih ulaganja.

Republika Srpska je bila prinuđena da prihvati sporazume po kojima Slovencima mora isplatiti dug i kamate u iznosu od čak 158 miliona evra (preko 300 miliona KM), ali i da im kontinuirano isporučuje jednu trećinu ukupno proizvedene struje iz Ugljevika. Sa takvom omčom oko vrata, sistem je mogao funkcionisati samo uz maksimalnu domaću proizvodnju. Kada je iskop uglja stao, stalo je sve.

Cijena neodgovornosti: Uvoz po 300 evra, prodaja po 40 evra

Građani Srpske sada se suočavaju sa finansijskom provalijom:

  • ERS je prinuđena da na berzama kupuje struju po cijeni od 250 do preko 300 evra po megavat-času.

  • Istu tu struju građanima u Srpskoj prodaje po zaštićenoj cijeni od oko 40 evra, dok je prosječna prodajna cijena u sistemu oko 55 evra po megavat-času.

  • Razlika između nabavne i prodajne cijene generiše direktan gubitak od oko tri miliona KM svakog dana.

Pokušaji da se ugalj uvozi iz drugih rudnika ili preprodavaca – dok se istovremeno godinama gledalo kroz prste privatnim šemama i preprodaji uglja prema Srbiji – samo su kap u moru koja ne može pokrenuti termoblokove snage 300 megavata.

Dok Vlada RS pere ruke i preko saopštenja glumi istražne organe, gola činjenica ostaje: elektroenergetski stub Republike Srpske je slomljen. Račun za 240 miliona maraka datih Serdarovu, stotine miliona arbitražnih penala i milionski dnevni uvoz struje neće platiti funkcioneri u foteljama – već građani kroz budžet, poskupljenja i neizvjesnu zimu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

OD „NEPRIJATELJA“ DO SKUPIH SAVEZNIKA! Vlast ponizno traži pomoć od bivšeg američkog diplomate

Vlasti u Republici Srpskoj plaćaju američkog diplomatu sa dugogodišnjim iskustvom u BiH, kako bi im pomogao oko lobiranja za izmjene Zakona o državnoj imovini, kao i da im pokuša pomoći oko promjene do sada vrlo jasno izrečenog stava američke vlade kako je državna imovina isključivo u nadležnosti države.

Bivši direktor misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Džonatan Mur (Jonathan Moore) pomaže vlastima Republike Srpske na izmjenama Zakona o državnoj imovini, potvrdili su Žurnalu izvori iz Vašingtona.

Za ovaj posao angažovala ga je američka lobistička kuća „Lucas Compton“. Prema javno dostupnim podacima, po Zakonu o stranim agentima u SAD (FARA), Republika Srpska za ovu uslugu plaća kompaniji „Lucas Compton“ 40.000 američkih dolara mjesečno u periodu od godinu dana, što je ukupno više od 800.000 KM.

Ugovor je potpisan u februaru ove godine i od tada je Mur u dva navrata boravio na ovim prostorima kako bi se sastajao sa predstavnicima vlasti Republike Srpske. Koliko ozbiljno ovoj temi pristupaju plaćeni lobisti najbolje govori podatak da su već potrošili 14.000 američkih dolara, uplaćujući po 3.500 USD na račune zastupnika u američkom Kongresu, Džen Kigins (Jen Kiggins) i Morgana Grifita (Morgan Griffith), te Krisa Gobera (Chris Gober), republikanskog teksaškog kandidata na narednim izborima u Americi, a isto toliko je uplaćeno političkom odboru zastupnika Roba Vitmana (Rob Wittman).

Promjena stava SAD-a

Mur je u martu ove godine potvrdio novinarima N1 kako je angažovan „da pomogne firmi Lucas Compton“ i naglasio kako će „svaki posao koji bude obavljen biti u skladu sa Dejtonskim sporazumom“.

Diplomatska karijera na Balkanu

Džonatan Mur je poznat kao diplomata koji odlično poznaje političke odnose na ovim prostorima. U biografiji koja je objavljena na stranici lobističke firme „Lucas Compton“ istaknuto je kako je on tokom svoje tridesettrogodišnje diplomatske karijere u američkoj diplomatskoj službi, kao američki javni službenik „stekao duboko znanje o balkanskom regionu na više zadataka od 1991. do 2017. godine“.

U tom periodu on je bio šef misije OEBS-a u BiH, a prije toga je tri godine bio zamjenik ambasadora SAD u Sarajevu, gdje je, kako ističu, „uspostavio direktne veze sa lokalnom vlašću i raznim zajednicama širom zemlje“.

Vlasti u Republici Srpskoj do sada su izdvojile skoro 10 miliona dolara za angažovanje 14 lobističkih kuća u SAD, kako bi dobile podršku američke vlade za svoje aktivnosti, piše žurnal.info.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno