Connect with us

Politika

MINISTAR ODBRANE IZGLEDA OBOŽAVA SPORT! Helez na sportska takmičenja potrošio 800.000 KM???

Ministarstvo odbrane BiH prošle godine je za obilježavanje Dana Oružanih snaga BiH izdvojilo pola miliona maraka, dok je za sportska takmičenja na nivou Oružanih snaga dato čak 800.000 KM, navodi se u nacrtu izvještaja o radu MO BiH.

Pored toga, u izvještaju u koji je KAPITAL imao uvid, postoji još niz stavki na koje je potrošeno mnogo novca bez, kako se čini, prevelike potrebe.

Tako je za studiju izvodljivosti, projektne pripreme i projektovanje izdvojeno pola miliona maraka, a isto toliko para izdvojeno je i za realizaciju partnerskih ciljeva BiH i NATO.

Ipak, posebnu pažnju izazivaju stavke koje se odnose na vojno-obavještajne poslove, jer je za te namjene izdvojeno ukupno tri miliona KM od čega je za izradu planova i programa obuke u vojno-obavještajnom rodu OS BiH potrošeno 300.000 KM, a za izradu operativnih dokumenata iz domena kontraobavještajnih i bezbjedonosnih poslova 60.000 KM.

Za vojno-obavještajnu edukacija po programu posebne namjene izdvojeno je 400.000 KM, a za saradnja sa komplementarnim službama i institucijama po pitanju obavještajne, kontraobavještajne i sigurnosne zaštite elemenata sistema odbrane 600.000 KM.

Uprkos deklarativnoj anti-NATO politici aktuelne vlasti u RS, prošle godine je za usvajanje NATO standarda i prakse u vojno-obavještajnim poslovima dato 1.500.000 KM.

To nije sve, jer je za vojno-obavještajnu saradnja sa komplementarnim institucijama u BiH dato 80.000 KM, a 60.000 KM koštala je vojno-obavještajna podrška realizacije zadataka OS BiH.

MO BiH se u izvještaju hvali da je formiranjem novog saziva Savjeta ministara BiH poslije izbora 2022. godine, a nakon privremenog finansiranja u prvom kvartalu prošle godine, usvojen povećani budžet za odbranu.

„Samim tim, došlo je do značajnijeg ulaganja u razvoj i snaženje operativnih i funkcionalnih sposobnosti OSBiH. Pored toga, povećanjem osnovice za obračun plate, došlo i do poboljšanja materijalnog statusa pripadnika OS BiH i zaposlenika u MOBiH“, navodi se u izvještaju o radu koji je pripremio ministar Zukan Helez.

U izvještaju se navodi da su u toku 2023. godine primljena 1.043 kandidata u profesionalnu vojnu službu u početnom činu oficira, podoficira i vojnika, kao i da je izvršen prijem 97 lica u kategoriji imenovanih lica, državnih službenika, zaposlenika, civilnih lica i pripravnika u MO i OS BiH.

Najviše sredstava iz budžeta, preciznije 134 miliona KM izdvojeno je za realizaciju Glavnog plana obuke, dok je 66 miliona KM dato za održavanje materijalno-tehničkih sredstava, a još devet miliona za rekonstrukciju i investiciono održavanje.

Za deminiranje je izdvojeno 25 miliona KM, a za angažovanje OS BiH u pružanju pomoći i saradnju sa civilnim strukturama vlasti za što je dato 18.660.000 KM.

Kada je riječ o ostalim pojedinačnim stavkama, po nekoliko stotina hiljada maraka izdvajano je za izrade raznih dokumenata, naređenja, planova, kao i za ažuriranje i reviziju raznih dokumenata, prenosi CAPITAL.

Politika

OGLASIO SE I LUKAČ “Više je razloga za uvođenje pomoćnog sastava policije”

Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je Srni bivši ministar Dragan Lukač.

“MUP trenutno školuje više stotina mladih policajaca kroz Policijsku akademiju i Srednju školu unutrašnjih poslova, ali s obzirom na to da je za kvalitetno školovanje potrebno vrijeme ne može se očekivati u narednih nekoliko godina da će se ovaj broj policajaca koji nedostaju biti prevaziđen, jer svake godine u penziju odlaze ljudi koji su ispunili zakonske uslove”, rekao je Lukač.

On je naveo da policijski službenici imaju veći broj prekovremenih radnih časova i da nije moguće pokriti teren sa trenutnim brojem policajaca, što dovodi do otežanog izvršavanja zadataka i mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti.

“Uvođenjem pomoćnog sastava bi bilo ubrzano rješavanje trenutnih nedostataka i iz tog sastava bi se regrutovali mladi policajci za školovanje na Policijskoj akademiji. Ako znamo da moraju proći provjere i određenu obuku da bi ušli u pomoćni sastav i stekli bi određena iskustva u radu, to znači da bi imali kvalitetan kadar za budući aktivni sastav policije”, ocijenio je Lukač.

On je podsjetio da je pomoćni sastav policije trebalo da bude uveden još 2019. godine, ali da se od toga odustalo zbog opstrukcija.

“Tada je formirana Žandarmerija koja se pokazala kao pun pogodak jer je MUP dobio jednu novu organizovanu snagu u svom sastavu i raspoređenu na cijeloj teritoriji Republike Srpske što je značajno zbog brzog reagovanja u bilo kom slučaju ugrožavanja bezbjednosti naših građana”, istakao je Lukač.

On je naglasio da veći broj policajaca u BiH nikome ne treba da predstavlja problem s obzirom na iskustva iz prethodnog perioda, poput migrantske krize, elementarnih nepogoda, te ugrožavanja bezbjednosti građana na bilo koji način od pojedinaca i grupa ili organizovanog kriminala.

“Ovaj način pojačavanje policijskih struktura u Republici Srpskoj, ili čitavoj BiH, može doprinijeti samo boljoj organizaciji policijskog posla i većoj bezbjednosti svih građana”, istakao je Lukač.

Vlada Republike Srpske utvrdila je 23. juna Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ovaj zakon Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da razmatra na redovnoj sjednici ove sedmice.

Nastavi čitati

Politika

NAJVEĆI PORAZ JEDNOG NARODA! Svakih 20 minuta BiH izgubi jednog stanovnika

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milion ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već decenijama, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 miliona stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih.
Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala “Pregled svjetske populacije”, a koja je otkrila da je BiH u pomenutom periodu od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banjaluka. Da se BiH ne piše ništa dobro otkrivaju i podaci da BiH svakim danom postaje malobrojnija za minimum 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou – bez jednog omanjeg grada. Tokom proteklih nekoliko godina u prosjeku je rađano 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svaka 12,3 minuta, odnosno 1,3 sata, umre neko ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta.

Prema riječima demografa Aleksandra Majića podaci ove međunarodne institucije koja se bavi pregledom svjetske populacije i trendovima, u dobroj mjeri odslikavaju pravo stanje na terenu. Ukazuje i na to da je teško govoriti o tačnim brojevima, jer je BiH, pored Ukrajine, jedina evropska zemlja koja još od 2013. godine nije sprovela popis stanovništva. Ističe i da nije nikakva tajna da sve balkanske države bilježe ovakve negativne i poražavajuće demografske trendove, iz godine u godinu ostajući bez značajnog broja stanovnika. Kada se podvuče crta, Republika Srpska je u posljednjih pet godina ostala bez 23.227 stanovnika. Kao primjer navodi i odnos broja rođenih i umrlih.

– Nažalost nas je svakim danom sve manje i manje, tako da i iznesene crne prognoze nisu nimalo nerealne. Primjera radi, prema zvaničnim statistikama, u Republici Srpskoj dnevno umre u prosjeku oko 40 stanovnika, dok u isto vrijeme bude rođeno 25 beba. Znači da svakim danom ostajemo siromašniji za 15 ljudi. I to je samo na osnovu broja umrlih i rođenih. Pored negativnog prirodnog priraštaja, ovdašnje države bilježe i veliki odliv stanovništva u neku od zapadnoevropskih država. I to je postao ogroman problem u posljednjih nekoliko godina. Sve ovo je dobrano narušilo i starosnu strukturu stanovništva u Republici Srpskoj pa tako svaki četvrti stanovnik ima više od 65 godina, što nas svrstava u svojevrsne rekordere. To na kraju dovodi do toga da ima i sve manje djece u osnovnim i srednjim školama, ali i radnog sposobnog stanovništva. Sve to na kraju može imati pogubne posljedice i kada je u pitanju privredni razvoj neke zemlje – kaže za “Glas Srpske” Majić.

Dodaje i da kada je u pitanju ova problematika jedino relativno dobro stoje Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje, velike urbane i administrativne sredine u kojima je evidentan veliki priliv ljudi iz manje urbanih i ruralnih sredina, koji onda “peglaju” negativne demografske trendove u ove tri sredine. Smatra i da ne treba očekivati da prirodni priraštaj uskoro bude poboljšan, jer, kako je pojasnio, nema te mjere koja za kratko vrijeme može to popraviti. To, ističe, mogu samo sistemske i dugoročne mjere koje podrazumijevaju i smanjenje broja mladih koji odlučuju da svoju budućnost potraže u nekoj od evropskih zemalja.

Rekorderi
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih nacija, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je prema njihovim procjenama ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 odsto), Hrvatska (19), Rumunija (17), te Srbija – 14 odsto.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Ujutro predloži, naveče povuče zakon – To samo SNSD može?!”

Nakon što je jutros kao dopunu dnevnog reda za sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske predložio Zakon o zaštiti ustavnog uređenja, koji mnogi smatraju inkvizicijom protiv svih koji nisu po volji vlasti, SNSD je večeras iznenada povukao ovaj zakon.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ovaj potez SNSD-a, ističući da je to još jedan u nizu dokaza da ova stranka nema jasnu viziju ni poštovanje prema zakonima Republike Srpske.

„Do sada smo od SNSD-a vidjeli sve: zakone koji padaju na Ustavnom sudu Srpske, zakone koje usvoje danas, a već sutra ne primjenjuju, ali ovo još nismo – da predloženi zakon nije ni prenoćio u proceduri, a već je povučen“, rekao je Kresojević.

On je dodao da ovakvo ponašanje najbolje pokazuje kako SNSD ruši ustav i zakone, istovremeno tvrdeći da im je sve hitno – osim stvarnih potreba građana.

„Najbolji primjer je upravo ovaj zakon o zaštiti ustavnog poretka, koji je jutros hitno upućen u proceduru, ali je večeras, izgleda, ‘pametniji’ dio SNSD-a shvatio da to više nije hitno“, poručio je Kresojević.

Kresojević je kritikovao i obrazloženje povlačenja zakona, navodeći da ono jasno pokazuje da SNSD nema pojma da li su pošli ili su došli, odnosno da su potpuno izgubljeni u sopstvenim politikama.

Ovaj slučaj dodatno produbljuje političku nestabilnost u Republici Srpskoj i potvrđuje bojazni da vlast ne djeluje u interesu građana, već u cilju očuvanja sopstvene moći.

Nastavi čitati

Aktuelno