Hitna sjednica sjednica Doma naroda PS BiH definitivno je prekinuta i neće biti nastavljena danas, jer u salu ne žele da se vrate delegati SNSD, Nikola Špirić, Radovan Kovačević i Sredoje Nović.

Sjednica je upravo zbog ovog trojca i prekinuta na sat vremena, jer su oni napustili zasjedanje nezadovoljni dnevnim redom, a na kojem je trebalo da se raspravlja o smjeni upravo Nikole Špirića na mjestu predsjedavajućeg Doma naroda, kao i smjenama Staše Košarca i Srđana Amidžića, ministara u Savjetu ministara BiH.

Njihovu smjenu zatražilo je pet delegata u Domu naroda PS BiH, odnosno Nenad Vuković (PDP), Želimir Nešković (SDS), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Zlatko Miletić (ZNG) i Kemal Ademović (NiP).

U obraćanju javnosti, Nikola Špirić je poručio da stranke “trojke” iz FBiH i Republike Srpske guraju BiH u sve dublju političku krizu.

“Njihova upornost nije pokrivena ni ustavnim ni poslovničkim kapacitetom”, istakao je Špirić.

Naveo je da će uskoro biti zakazana redovna sjednica Doma naroda PS BiH, koja je prekinuta nedavno, a na kojoj se nalaze važni zakoni, a dodao je da će za 29. maj sazvati posebnu sjednicu Doma na kojoj će se raspravljati o evropski zakonima.

“To je naš odnos prema EU putu i nasilnom pokušaju oduzimanja vlasti. Za promjene nije dovoljna hrabrost, već glave, ustava, poslovnika”, poručio je Špirić.

Kazao je da SNSD sve radi u skladu sa poslovnikom, pa dodao da “trojka” iz Republike Srpske nije ni bila prisutna na sjednicama kada se glasalo o zakonima koji se tiču puta ka EU, i to njih 10.

Rekao je da SNSD ne produktuje krizu već poziva na razgovor.

“Oni koji prizivaju intervenciju izvana, rade protiv interesa BiH. Apsurd je da se zalažemo za suverenost, a vrijeđaju nas da ugrožavamo teritorijalni integritet”, smatra Špirić.

A upravo intervenciju izvana, pomenuo je prije njega Zdenko Ćosić, delegat HDZ.

On je rekao da je prekid sjednice Doma naroda po njemu očekivan.

“Nevažno je voditi raspravu ko je zakazao sjednicu, ko nije. Ne postoji politička volja unutar kluba srpskog naroda u Domu naroda da bi se realizirala politička inicijativa o smjenama. Oni ne žele ispustiti iz ruku taj mehanizam koji imaju, a on se manifestuje napuštanjem sjednica”, naglasio je Ćosić.

Rekao je da se politička kriza u BiH nastavlja.

“Tu ne vidim ništa novo. Uvijek na nekoj strani nema političke volje da se rješavaju problemi. Vrtimo se u krug. Ja nemam odgovor kako dalje. Treba čekati da neka viša sila povuče potez, što nerado prizivam. Kad se god OHR uključio, kriza bi eskalirala”, kazao je Ćosić, prenose Nezavisne novine.

Član Predsjedništva PDP-a, Dragan Milanović, boravio je tri dana na Kosovu i Metohiji, što je, kako navodi, njegova prva posjeta ovom prostoru koji naziva stubom naše istorije, duhovnosti i identiteta.

– Proveo sam tri dana na Kosovu i Metohiji, zemlji koja je stub naše istorije, duhovnosti i identiteta. S obzirom da je ovo moja prva posjeta Kosmetu, mislio sam da znam dosta o našim manastirima, istoriji pa i o trenutnoj situaciji. Ispostavilo se da je to ništa dok se ne vidi očima i osjeti srcem – ističe Milanović.

On naglašava da je duboko potresen uslovima u kojima danas žive Srbi u ovom regionu, ali i dirnut njihovom snagom i istrajnošću.

– Naši ljudi koji tamo žive u okolnostima kada su im sva prava ugrožena, kada izgleda da su zaboravljeni i ostavljeni od svih, su istinski čuvari vjere i nade, a njihov život je pravi podvig – poručuje on.

Kako kaže, najčešća rečenica koju je čuo je „Ništa nam ne treba, samo nam dođite.“

– Ili, kao što reče predsjednik privremenog opštinskog organa u Obiliću Goran Dančetović: svako ima svoju ulogu, mi da čuvamo Kosovo i Metohiju, a vi da nas ne zaboravite i da dolazite – prenosi Milanović.

On navodi da je situacija nešto podnošljivija u sredinama gdje Srbi čine većinu, ali da su svakodnevni pritisci i otežavanja od strane albanskih vlasti prisutni i veoma teški.

– U Velikoj Hoči, gdje ima oko 600–700 Srba, bili smo kod vrijedne porodice Patrović koja ima vinariju i domaćinski ugošćava skoro sve Srbe koji tamo dođu. Posjećivao ih je više puta i nobelovac Peter Handke i pisao u njihovom dvorištu. Prije par godina su im lokalne vlasti prosule 40 hiljada litara vina zbog neke procedure – ističe on.

Posebne emocije, kako kaže, probudila je posjeta Prizrenu, nekadašnjoj prijestonici cara Dušana.

– Obilazak Prizrena, Dušanovog prestonog grada miješa emocije. Spoj ponosa na našu istoriju i moćnu i snažnu Srbiju i tuge i razočarenja što sada u Prizrenu ima desetak Srba sa stalnim boravkom, a zajedno sa bogoslovima Prizrenske bogoslovije i sveštenicima nema više od 50. U gradu gdje je prije rata bilo oko 12 hiljada – navodi Milanović.

On podsjeća i na poraznu činjenicu da se ni osnovna infrastruktura ne dozvoljava u hramovima koji su simboli naše duhovnosti.

– U crkvu Bogorodice Ljeviške, koja je biser arhitekture i umjetnosti iz 13. i 14. vijeka, a koju su zapalili u martovskom pogromu 2004, čak ne dozvoljavaju da se struja uvede. I manastira Svetih Arhangela čijeg su monaha Haritona odveli i odsjekli mu glavu, takođe opstruišu obnovu – ističe on.

Milanović posebno naglašava hrabrost i predanost monahinja koje u gotovo potpunoj izolaciji čuvaju svetinje.

– Četiri monahinje u drevnom manastiru Devič same, bez ijednog Srbina u okolnim mjestima, čuvaju hrabro plamen vjere – kaže on.

Ipak, završava porukom nade.

– Ali dok je Gračanice, Pećke patrijaršije i Visokih Dečana, i dok je Svetog Kralja Stefana Dečanskog, čije netruležne mošti čuvaju Kosovo, ima nade – zaključuje Milanović.

Blink