Connect with us

Svijet

MIRNESA SE ZALJUBILA U ZATVORU! Čeka dozvolu za vjenčanje

Mirnesa S., (42), koja u Njemačkoj služi trogodišnju zatvorsku kaznu zbog krađe 1,25 miliona evra iz firme za prevoz novca u kojoj je radila, iznenadila je javnost viješću da bi se uskoro mogla vjenčati.
“Zaljubljena sam, zaručena i čekam vjenčanje. Željela bih čim prije dobiti dozvolu za vjenčanje”, rekla je Mirnesa S., kad su je novinari njemačkog RTL-a prije nekoliko dana posjetili i pitali koja joj je novogodišnja želja.

Mirnesa se sa svojim odabranikom još nikad nije srela. Nisu se vidjeli, ali se dopisuju. Otkrila je kako je i on u zatvoru zbog pljačke te će tamo ostati najmanje do novembra 2026. godine.

“Zaručili smo se i već predali zahtjev za vjenčanje, ali trajaće vječnost da sve dozvole budu gotove”, kaže Mirnesa.

Na pitanje zašto im se toliko žuri kad su oboje u zatvoru, Mirnesa je kazala kako im je to jedina mogućnost za susrete.

Naime, zabranjeno je lično upoznavanje ili video razgovor preko Skypea. Ali sve bi to bilo moguće kada bi se ona i njen zaručnik vjenčali.

Mirnesa S. ne sumnja da je njen zaručnik ovaj put onaj pravi.

“Tako smo slični, nevjerojatno, iz onoga što pišemo se vidi da se nevjerojatno dobro slažemo. Jednostavno bolje upoznaješ ljude preko dopisivanja. Ovo je tako intenzivno. Uvijek sam željela nekoga tko također želi djecu. Nekoga tko jednostavno čita svaku želju žene, tko se prema ženi ponaša kao prema dami. Trebala sam završiti u zatvoru kako bih upoznala muškarca svojih snova”, zaključila je Mirnesa.

Mirnesa je otkrila kako je u kontaktu i s majkom svog zaručnika. Rekla je kako nije tražila ljubav u zatvoru, niti još jednog kriminalca, ali se zaljubila.

“I ja sam bila ili postala kriminalac, ali to me ne čini gorom osobom. Ne biste trebali odmah osuđivati ​​osobu samo zato što je počinila jedan ili više zločina. Osoba se može promijeniti. Stariš, razmišljaš drugačije”, kaže Mirnesa.

Isto je i s njenim zaručnikom. On takođe želi započeti novi život, kaže ona.

“Samo normalan život s malom kućom na selu. Ostavljajući prošlost iza sebe. A tu je i planiranje porodice”, otkriva Mirnesa.

Tražila je cijela Njemačka

Kako je Fenix-magazin.de već ranije pisao, Mirnesa S. je porijeklom iz Busovače u kojoj je neko vrijeme živjela, a roditelji su je se navodno odrekli. Otac joj je preminuo prije nekoliko godina, a majka živi u Njemačkoj. Mirnesa ima brata blizanca i još jednu sestru.

Kako je kazala, zbog ljubavi je 14. oktobra 2022.godine ukrala više od milion evra iz firme za prevoz novca u Štutgartu u kojoj je bila zaposlena. Krađa je uočena istog dana, a policija je započela potragu za Mirnesom koja je postala najtraženija bjegunka u Njemačkoj.

Za Mirnesom je čak bila raspisana i nagrada u iznosu od 37.500 evra.

Mirnesa je tokom bijega nekoliko mjeseci bila gotovo svakodnevno u medijima. Njeni susjedi su govorili kako je živjela povučenim životom, prijatelji da je voljela luksuzan život kojeg nije mogla imati, a nadasve je težila za ljubavi.

S druge strane na društvenim mrežama su mnogi slavili Mirnesin pothvat i ismijavali policiju.

Uhapšena je na aerodromu u Štutgartu krajem januara ove godine kada je preko advokata najavila da će se predati. Vrlo brzo je osuđena na trogodišnju kaznu zatvora, a novac kojeg je ukrala još nije pronađen.

Nakon hapšenja je ispričala kako se zaljubila u 28-godišnjeg Roberta S. kojeg je upoznala samo dvije sedmice prije nego je u oktobru prošle godine napravila spektakularnu milionsku krađu. A na tu krađu ju je nagovarao upravo Robert koji ju je iznevjerio nakon što je opljačkala firmu u kojoj je radila. Nestao je s novcem, a ona se potom odlučila predati.

Za nadati je kako će Mirnesa ovaj put u svom zaručniku, kad oboje izađu iz zatvora, doista pronaći ljubav za kojom pati i život kakvom teži, prenosi Fenix-magazin.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno