Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban izjavio je da se plaši da evropski lideri ne razumiju strateški značaj zapadnog Balkana i Srbije i da su suviše daleko.

– Zato to smatram svojom misijom, da im pomognem da shvate šta je Srbija, šta je Balkan, šta je na kocki. Јer ako, recimo, sjedite na obali Atlantskog okeana, ili se opuštate u Briselu ili Dablinu, ili čak u Madridu, teško je razumjeti koliki značaj taj region ima – rekao je Orban.

On je ocijenio da je problem u tome što ti lideri ne razumiju da je Srbija potrebna EU više nego što je Srbiji potrebna Unija, jer Srbi imaju druge opcije.

– Ne zaboravite da imate sjajnu tradiciju u pokretu nesvrstanih – izjavio je Orban za Tanjug.

Odgovarajući na pitanje gdje je Srbija na evropskom putu i da li je EU iskreno želi za svoju članicu, Orban je rekao da nije siguran, te napravio poređenje sa Ukrajinom, postavljajući pitanje da li je fer da zemljama zapadnog Balkana, čiji je Srbija lider, u pregovorima godinama uvijek odlažu otvaranje novih poglavlja.

– Proces je veoma spor, a onda iz vedra neba, odjednom, iz političkih razloga, Ukrajina ulazi u igru i počinje da pregovara. Nije fer prema onim zemljama koje su smatrale da je proces članstva zasnovan na zaslugama. Nije fer prema Srbiji, ako smijem to da kažem. Dakle, ne samo prema Srbiji, već i prema drugima – rekao je Orban.

Orban je rekao da, ukoliko Evropski savjet uključi Briselski i Ohridski sporazum u pregovarački okvir, iako se Srbija tome protivi, Beograd uvijek može da računa na Mađarsku.

Govoreći i situaciji na Kosovu i Metohiji, on je naveo da je u posljednjih nekoliko godina primijetio da Srbi stalno doživljavaju provokacije.

– Mislim da je dobro što vaša diplomatija insistira na međunarodnom pravu, jer je međunarodno pravo na vašoj strani. A ovim pitanjem se ne može upravljati bez prihvatanja međunarodnog prava – naglasio je Orban.

On je podsjetio da u EU postoji pet zemalja koje “nisu prihvatile status države Kosovo” i dodao da je to otvoreno pitanje.

– Moramo da pregovaramo o tome. Što se tiče toga da li imamo šansu da se dogovorimo ili ne, nisam dovoljno dobar prorok da odgovorim na to pitanje. Ali znam da treba da uradimo sve što možemo da bismo konačno pronašli rešenje – naveo je Orban.

Na pitanje o odnosima Srbije i Mađarske, Orban je rekao da, kada su Srbi i Mađari bili neprijateljski nastrojeni jedni prema drugima, to nije bilo dobro ni za jedne ni za druge.

– Kada smo sarađivali sa Srbima, to je uvek bilo dobro za nas. Plus, ne zaboravite da su kroz istoriju mnoge srpske zajednice stigle u Mađarsku i kreirale način života pun poštovanja i dostignuća, poput Sentandreje i svih drugih teritorija na kojima su Srbi. Čak i u Budimpešti imate svoju četvrt, crkvu i tako dalje, tako da ste vi Srbi tretirani sa poštovanjem ovde u Mađarskoj iz istorijskih razloga – rekao je Orban.

On je naglasio da je zajednička budućnost ono što ujedinjuje Srbiju i Mađarsku, jer obje zemlje dijele opasnosti koje moderno doba donosi i u osnovi su zemlje jakog nacionalnog identiteta.

– Mislim da Srbi i Mađari kao narodi imaju budućnost. A mi, pod tim mislim na Srbe i Mađare, jesmo spremni da se borimo za svoju zemlju. To je veoma važno – rekao je Orban i dodao da je druga stvar koja povezuje dvije zemlje činjenica da su teškoće uvijek bile dio njihove istorije.

On je rekao da ne treba zaboraviti da su Srbija i Mađarska hrišćanske zemlje, a da je hrišćanstvo trenutno u veoma teškoj situaciji u Evropi.

Kada je riječ o takozvanoj balkanskoj migrantskoj ruti i saradnji sa srpskim vlastima na tom pitanju, Orban je istakao da Mađari imaju čvrst stav o tom pitanju jer na migraciju gledaju kao na nešto više od bezbjednosnog pitanja.

– Vidimo posljedice masovne migracije, posebno ilegalne migracije na zapadna društva. Dakle, kada sastavim sve dimenzije, očigledno je da joj se moramo suprotstaviti. Migracija je loša stvar. Pitanje nije kako da se njome upravlja. Pitanje je kako je zaustaviti, ako želimo da zadržimo svoju prvobitnu vjersku i kulturnu istoriju i civilizaciju – rekao je Orban.

Kada je riječ o sankcijama protiv Rusije i to da li Srbija i dalje može da se osloni na razumijevanje Mađarske u vezi sa tim pitanjem, Orban je rekao da je ponašanje Srbije više nego logično jer, Mađarska je članica EU, ali joj se ne sviđa pristup Unije.

Specijalne jedinice Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) izvršile su danas raciju na palestinski izbjeglički kamp Fara na Zapadnoj obali, što je rezultiralo smrcu šestoro civila, među kojima je i jedno dete, javila je novinska agencija WAFA.

Kako navodi agencija, vojnici IDF ušli su u kamp rano jutros pošto su mu sa svih strana blokirali ulaze, a snajperisti su zauzeli položaje na krovovima kuca.

Najmanje šest ljudi je poginulo, a desetine ranjeno u sukobima koji su izbili nakon što su odvojene grupe logoraša pružile otpor akcijama okupacionih snaga.

Još nije poznato koliko je pristalica radikalnih palestinskih grupa Hamas i Islamski džihad uhapšeno tokom racije.

Palestinsko društvo Crvenog polumjeseca saopštilo je na svom Telegram kanalu da su izraelske snage spriječile hitnu pomoć da uđe u kamp radi spasavanja i liječenja ranjenih.

Izbjeglički kamp Fara u kojem je smješteno 7.000 izbjeglica, nalazi se dva kilometra južno od grada Tubasa i 17 kilometara sjeveroistočno od Nablusa na Zapadnoj obali.

Ranije tokom dana, 18 Palestinaca je povrijeđeno u sukobima zapadno od Vitlejema, od kojih se dvojica nalaze u kritičnom stanju.

IDF su danas sprovele racije i u Sandžaru, Tulkarmu, Hebronu i nizu drugih lokacija.

Ministarstvo spoljnih poslova i iseljenika osudilo je masakr koji su počinile izraelske okupacione snage u kampu Al-Fara, kao i korišćenje sedišta Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad izbeglicama (UNRWA) u kampu kao štaba za snajperiste.

Palestinsko Ministarstvo takođe je upozorilo međunarodnu zajednicu i Sjedinjene Američke Države na eskalaciju izraelskih zločina i pozvalo na hitnu američku intervenciju kako bi se obuzdala izraelska agresija.

Američko Ministarstvo pravde danas je optužilo sina predsjednika SAD Džozefa Bajdena, Hantera, da nije platio porez od 1,4 miliona dolara dok je trošio milione dolara na raskošan način života, navodi se u optužnici američkog suda u Kaliforniji.

Ovo je nova krivična prijava protiv Hantera Bajdena, koji je optužen za tri krivična djela i šest prekršajnih poreskih prekršaja, preneo je Rojters.

Ministarstvo pravde saopštilo je da je istraga o Bajdenu u toku, a ukoliko bude proglašen krivim preti mu kazna do 17 godina zatvora.

“Optuženi je četiri godine koristio šemu prema kojoj nije platio najmanje 1,4 miliona dolara federalnih poreza, što je dugovao za poreske godine od 2016. do 2019”, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je umjesto toga trošio ogromne sume “na drogu, djevojke, luksuzne hotele i nekretnine za iznajmljivanje, egzotične automobile, odjeću i druge predmete lične prirode”, uključujući preko 70.000 dolara na rehabilitaciju od droge.

Advokat Hantera Bajdena Ajbi Louel izjavio je da je njegov klijent u potpunosti otplatio poreze, optužujući američkog specijalnog tužioca Dejvida Vajsa, koji vodi istragu protiv Hantera Bajdena, da se odrekao prethodnog sporazuma i za političku pristrasnost.

“Da je Hanterovo prezime bilo koje drugo, a ne Bajden, optužnice u Delaveru i u Kaliforniji, ne bi bile podignute”, rekao je Louel.

On je istakao da je Vajs “podlegao pritisku republikanaca” da podnese ranije optužbe za oružje protiv Hantera Bajdena, napisao je Louel.

Britanska agencija napominje da u optužnici stoji kako je Hanter Bajden “prilično zarađivao” dok je bio u odborima ukrajinskog industrijskog konglomerata Burisme, kao i kineskog fonda za privatni kapital.

Tužioci su rekli da je između 2016. i oktobra 2020. godine dobio više od sedam miliona dolara ukupnog bruto prihoda.

To obuhvata skoro 2,3 miliona dolara sa njegove pozicije u upravnom odboru Burisme između 2016. i 2019. godine, kaže se u podnesku.

“Optuženi je imao zakonsku obavezu da plati porez na sve svoje prihode, uključujući prihode ostvarene u Ukrajini od njegove službe u Bursminom odboru, naknade ostvarene sklapanjem poslova sa kineskim privatnim kapitalom, kao i prihode ostvarene njegovim radom kao advokata i iz drugih izvora“, navodi se u optužnici.

Bijela kuća je odbila da komentariše ove navode, a još uvek nije jasno kada će se Hanter Bajden pojaviti na sudu.