Connect with us

Banjaluka

Mjesta za otpad u Ramićima kod Banjaluke ima do kraja godine

Najnovija procjena o kapacitetu regionalne deponije u Ramićima, koju su uradila stručna lica, pokazala je da mjesta za otpad ima do kraja ove godine, a ne do juna, kako je ranije rečeno.

Kazao je ovo za “Glas Srpske” gradski menadžer Bojan Kresojević te istakao da je od preduzeća “De­p-ot”, koje upravlja regionalnom deponijom u Ramićima, traženo da im dostave tu procjenu.

– Kada smo na sastanku dobili dokument u kojem piše da ima mjesta za odlaganje smeća do kraja 2023, tražili smo da komisija, koju će činiti predstavnici grada i drugih lokalnih zajednica, analizira taj dokument i da se tačno vidi koliko možemo čekati, te da se odluči na koji se način može reagovati – rekao je Kresojević. Na pitanje kada je sljedeći sastanak o ovoj temi, rekao je da još nema tu informaciju jer nisu dobili svu dokumentaciju, uključujući i projektnu dokumentaciju za sanaciju.

– Po našem mišljenju, pristup “De­p-o­ta” nije dovoljno sistematičan. Oni su u avgustu izašli sa informacijom da će doći do blokade u odlaganju otpada, a u novembru su izradili elaborat koji kaže da se otpad može odlagati do kraja 2023. godine – rekao je Kresojević. Dodao je da su taj dokument njima dostavili tek na nedavnom sastanku.

– To nam daje sumnju da “De­p-ot” iz nekih razloga želi da napravi vještačku krizu – kazao je Kresojević.

Tehnički direktor “De­p-o­ta” Milenko Jaćimović za “Glas Srpske” rekao je da se sanitarna kaseta ne može napraviti za kratko vrijeme, te istakao da je gradu dostavljen dokument koji je sačinila stručna organizacija.

– Ako sumnjaju u stručnu organizaciju koja ima odobrenje od nadležnog ministarstva i koje imaju licence, to je nešto drugo. Zar je loše što se uprava preduzeća na sve načine bori da poveća kapacitet deponije – rekao je Jaćimović. Pojasnio je da su od stručne organizacije “Geo Astor” naručili istraživanje, snimanje kota i visina, pa su rezultate prezentovali na tom sastanku Kresojeviću, ali i predstavnicima ostalih lokalnih zajednica koje koriste deponiju u Ramićima.

– Od sastanka je prošlo 15 dana i još nemamo povratnu informaciju. Mi smo analize dostavili i čekamo sastanak, gdje će “Čistoća”, “De­p-ot” i grad potpisati sporazum prema kojem se može ići u proširenje sanitarne kasete – kaže Jaćimović. Podsjetio je da, osim Banjaluke, na deponiji u Ramićima smeće odlažu i Gradiška, Laktaši, Prnjavor, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo. Dnevni kapacitet deponije je oko 360 tona otpada.

– Dešavalo se da u jednom danu bude čak 500 tona smeća. Pojačali smo aktivnosti radnika mašinista te iskoristili specijalne mašine koje kompaktuju otpad. Možemo malo još prolongirati s obzirom na to da smo išli na zbijanje otpada. Na pola sadašnje površine smo već dostigli visinu, a na drugoj polovini ima prostora koji se može dobrim kompaktovanjem produžiti još nekoliko mjeseci – rekao je Jaćimović.

“Čistoća”

Direktor “Čistoće” Aleksandar Bajić kaže da je gradski menadžer naredio da bude urađena analiza postojećeg stanja i mogućnosti za deponovanje.

– Imamo informaciju da je “De­p-ot” uradio analizu i da sanitarna kaseta može da izdrži do kraja ove godine. Komunalna preduzeća mogu nesmetano da koriste deponiju, a do tada ćemo imati konkretan stav o pitanju svega, te će se naći rješenje između ova tri pravna subjekta – rekao je Bajić.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Podrška Banjaluke našem Sergeju koji je sinoć PROSLAVIO ROĐENDAN”

Priča mladog Sergeja i njegove majke Svjetlane ujedinila je cijelu regiju, podsjetivši sve koliko su upornost, ljubav i zajedništvo moćni čak i u najtežim trenucima. Njihova borba, puna straha, neizvjesnosti, ali i nevjerovatne snage, postala je simbol nade za mnoge porodice koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

Nakon dugog puta, Svjetlana je nedavno osnovala udruženje „Korak do buđenja“, želeći da pruži oslonac svim roditeljima i djeci koji prolaze isti put kao ona i Sergej – put koji je rijetko ravan, ali pokazuje da je svaka pobjeda moguća kada zajednica stoji uz vas.

Grad Banjaluka, kao i do sada, ostaje uz njih.

„Sergejeva priča ujedinila je regiju, a njegova majka nas je naučila životnu lekciju o tome kako nikada ne treba odustajati, čak i kada se čini da ne postoji izlaz. Oni su primjer da u zajedništvu ne postoji nemoguće.

Zbog svega toga, Sergejeva majka Svjetlana nedavno je osnovala udruženje ‘Korak do buđenja’, koje će biti oslonac ljudima koji prolaze ono što su ona i njena porodica prošli, i na tom putu ima moju iskrenu podršku, kao i za sve do sada.

Segi, srećan rođendan, a svaki sljedeći ćemo dočekivati sa još više radosti – znam da će tako biti”, kazao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VODA U BANJALUCI! Neradnik Ninković glumi brižnost, a ćuti o ENORMNOM POSKUPLJENJU STRUJE

Dok gotovo svi gradovi Republike Srpske već odavno imaju znatno više cijene vode – od 1,36 KM u Laktašima, 1,49 KM u Trebinju, 1,50 KM u Tesliću, pa do 1,55 KM u Doboju – Banjaluka je godinama držala nerealno nisku cijenu od 0,94 KM, što je ozbiljno potkopavalo stabilnost najvećeg vodovodnog sistema u Srpskoj. Povećanje cijene na 1,56 KM, koje “Vodovod” predlaže, nije luksuz, nego nužan korak da preduzeće preživi.

I dok gradonačelnik Draško Stanivuković i “Vodovod” argumentima i brojkama objašnjavaju zašto je korekcija opravdana, najpoznatiji neradnik Srpske – Ljubo Ninković – ponovo glumi brigu za građane.

Obezglavljen bez svog vođe Đajića, koji se zabavio samim sobom, Ninković sada kuka oko vode, dok o poskupljenju već preskupe struje svojih stranačkih kolega ne smije ni da pisne.

Činjenice koje Ninković uporno ignoriše, kao što ignoriše i svoj posao na koji mjesecima ne dolazi su da “Vodovod” jasno navodi da su troškovi preduzeća porasli za 5,1 milion KM, i to zbog: drastičnog rasta cijena struje koje nam slijedi, viših cijena hemikalija za preradu vode, skupljeg održavanja cjevovoda, troškova Instituta za javno zdravstvo, PTT usluga i distribucije računa, rasta minimalca.

Istovremeno, Ustavni sud je ukinuo distributivni trošak, što je dodatno pogodilo sistem. “Vodovod” ne traži poskupljenje da bi ostvario profit, nego da bi preživio, nastavio stabilno da radi i obezbijedio uredno vodosnabdijevanje u Banjaluci i okolnim opštinama.

Da se banjalučki “Vodovod” nalazi u istim uslovima kao vodovodi u drugim gradovima, imao bi dobit od 12 miliona KM, što je gradonačelnik i naglasio.

Stanivuković: Banjaluka ima najnižu cijenu u Srpskoj

– „Mi samo usklađujemo cijenu najvećeg vodovoda u Republici Srpskoj sa cijenama vodovoda u opštinama koje su veličine jednog banjalučkog naselja. Ne vidim šta tu nije logično.“ – poručio je Stanivuković.

Dodao je i da ljudi u “Vodovodu” rade izuzetno težak posao, ali odgovorno i profesionalno, odbacujući tvrdnje o lošem poslovanju.

A šta radi Ninković?

Umjesto da se bavi zakazivanjem Skupštine, Ninković mlati praznu slamu i traži „potpune informacije“, iako su i brojke i razlozi već više puta iznijeti u javnost.

Nema reakcije na poskupljenje struje, koje će direktno pogoditi sve građane Srpske. Nema reakcije na odluke svojih partijskih kolega. Nema ni elementarnu hrabrost da građanima kaže istinu – da je Banjaluka godinama imala najjeftiniju vodu i da se ovakav nivo cijene više ne može održavati.

Ali zato ima hrabrosti da glumi populistu svaki put kada treba napasti gradonačelnika ili javna preduzeća koja za razliku od njegovih stranačkih podobnika zaista rade svoj posao, a nema problem ni sa tim da mjesečno uzima od 5000 do 10 000 KM za posao koji ne radi.

Poskupljenje vode je – htio to Ninković priznati ili ne – potpuno opravdano i neminovno, kao i u svim drugim lokalnim zajednicama širom Srpske.

Jedino što je neodrživo jeste Ninkovićeva politička predstava. Kako voda poskupi, on počne da glumi spasitelja, ali čim struja poskupi, a njegovim partijskim kolegama to odgovara – onda zavlada muk.

I možda građani još malo trpe poskupljenja, ali sve manje trpe – Ninkovića.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

NEVJEROVATNA ISTORIJA! Banjaluka i Sarajevo ispijali kafu decenijama prije Evrope!

Prva kafana u Banjaluci otvorena je još davne 1617. godine.

Držao ju je izvjesni Seid na desnoj obali Vrbasa, naspram Kastela. Bila je odmah pored puta koji je preko mosta vodio kroz Tvrđavu, a imala je doksate nad vodom-

Dakle Banjaluka , ali i Sarajevo (1592. godine) imali su kafane prije Pariza (1671) i Beča (1683).

Sam čin prženje “kahve” je u Osmanskom carstvu bio državni monopol, tako da ni kafedžije a ni privatnici nisu smjeli pržiti kafu.

Prženje se obavljalo u državnim pržionicama zvanim tahmis. Prihode tahmisa država je izdavala u zakup.

Poznato je da je 1866. godine izdan banjalučki tahmis u visini od 6 500 groša za godinu dana, piše bosnae.

Najveću potrošnju kafe u Bosanskom ejaletu imalo je Sarajevo, Bijeljina i Banjaluka. Obzirom da je u navedenim mjestima propisana količina uvijek bila ispijena pije kraja godine, kao surogat kafi, koristio se nohut ili leblebija, koja se pržila i mljela.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno