Banjaluka
Mjesta za otpad u Ramićima kod Banjaluke ima do kraja godine
Najnovija procjena o kapacitetu regionalne deponije u Ramićima, koju su uradila stručna lica, pokazala je da mjesta za otpad ima do kraja ove godine, a ne do juna, kako je ranije rečeno.
Kazao je ovo za “Glas Srpske” gradski menadžer Bojan Kresojević te istakao da je od preduzeća “Dep-ot”, koje upravlja regionalnom deponijom u Ramićima, traženo da im dostave tu procjenu.
– Kada smo na sastanku dobili dokument u kojem piše da ima mjesta za odlaganje smeća do kraja 2023, tražili smo da komisija, koju će činiti predstavnici grada i drugih lokalnih zajednica, analizira taj dokument i da se tačno vidi koliko možemo čekati, te da se odluči na koji se način može reagovati – rekao je Kresojević. Na pitanje kada je sljedeći sastanak o ovoj temi, rekao je da još nema tu informaciju jer nisu dobili svu dokumentaciju, uključujući i projektnu dokumentaciju za sanaciju.
– Po našem mišljenju, pristup “Dep-ota” nije dovoljno sistematičan. Oni su u avgustu izašli sa informacijom da će doći do blokade u odlaganju otpada, a u novembru su izradili elaborat koji kaže da se otpad može odlagati do kraja 2023. godine – rekao je Kresojević. Dodao je da su taj dokument njima dostavili tek na nedavnom sastanku.
– To nam daje sumnju da “Dep-ot” iz nekih razloga želi da napravi vještačku krizu – kazao je Kresojević.
Tehnički direktor “Dep-ota” Milenko Jaćimović za “Glas Srpske” rekao je da se sanitarna kaseta ne može napraviti za kratko vrijeme, te istakao da je gradu dostavljen dokument koji je sačinila stručna organizacija.
– Ako sumnjaju u stručnu organizaciju koja ima odobrenje od nadležnog ministarstva i koje imaju licence, to je nešto drugo. Zar je loše što se uprava preduzeća na sve načine bori da poveća kapacitet deponije – rekao je Jaćimović. Pojasnio je da su od stručne organizacije “Geo Astor” naručili istraživanje, snimanje kota i visina, pa su rezultate prezentovali na tom sastanku Kresojeviću, ali i predstavnicima ostalih lokalnih zajednica koje koriste deponiju u Ramićima.
– Od sastanka je prošlo 15 dana i još nemamo povratnu informaciju. Mi smo analize dostavili i čekamo sastanak, gdje će “Čistoća”, “Dep-ot” i grad potpisati sporazum prema kojem se može ići u proširenje sanitarne kasete – kaže Jaćimović. Podsjetio je da, osim Banjaluke, na deponiji u Ramićima smeće odlažu i Gradiška, Laktaši, Prnjavor, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo. Dnevni kapacitet deponije je oko 360 tona otpada.
– Dešavalo se da u jednom danu bude čak 500 tona smeća. Pojačali smo aktivnosti radnika mašinista te iskoristili specijalne mašine koje kompaktuju otpad. Možemo malo još prolongirati s obzirom na to da smo išli na zbijanje otpada. Na pola sadašnje površine smo već dostigli visinu, a na drugoj polovini ima prostora koji se može dobrim kompaktovanjem produžiti još nekoliko mjeseci – rekao je Jaćimović.
“Čistoća”
Direktor “Čistoće” Aleksandar Bajić kaže da je gradski menadžer naredio da bude urađena analiza postojećeg stanja i mogućnosti za deponovanje.
– Imamo informaciju da je “Dep-ot” uradio analizu i da sanitarna kaseta može da izdrži do kraja ove godine. Komunalna preduzeća mogu nesmetano da koriste deponiju, a do tada ćemo imati konkretan stav o pitanju svega, te će se naći rješenje između ova tri pravna subjekta – rekao je Bajić.
(Glas Srpske)
Banjaluka
SAVIĆ-BANJAC: Banjaluka ispunila sve obaveze, a Kabinet predsjednika POSTAVIO NOVE USLOVE za vrtiće
Grad Banjaluka je ispunio sve ranije obaveze kada je riječ o gradnji novih vrtića u Banjaluci, a onda su nam u maju ove godine iz Kabineta predsjednika Republike Srpske stigli novi uslovi. Tražimo da ako je određeno da novac ide u izgradnju vrtića u Banjaluci, da tako i bude.
Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac na današnjoj konferenciji za novinare
Prošle godine Kabinet tadašnjeg predsjednika Republike Srpske imao je rekordan budžet od 77 miliona KM, a Banjaluci istovremeno je oduzeto preko deset miliona što po osnovu PDV-a, što po osnovu parkinga. I u tom trenutku pokazali smo svoju odgovornost i pristali na sastanak sa predstavnicima Kabineta, gdje je rečeno da će da se izgradi pet vrtića u Banjaluci, bez obzira na činjenicu što je to novac građana Banjaluke. Sastanak je održan u novembru prošle godine, gdje su tačno precizirane obaveze Grada Banjaluke, odnosno Kabineta predsjednika Republike Srpske u vezi sa izgradnjom pet vrtića – navela je Savić – Banjac.
Prema njenim riječima, navedeno je da Grad ima obavezu da predloži pet lokacija, da su riješeni imovinsko-pravni odnosi, da se obezbijedi građevinska i upotrebna dozvola, a s druge strane – da predsjednik Republike obezbijedi sredstva i izradu projektne dokumentacije.
-Znamo da projektna dokumentacija prethodi izdavanju građevinske dozvole. Mi smo svoj dio posla odradili, uz to smo i obišli lokacije uz rukovodstvo Skupštine Grada i Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, te predstavnik Kabineta predsjednika – navela je Savić – Banjac precizirajući da je riječ o lokacijama u Lazarevu, Kočićevom vijencu, Adi, Centru, Starčevici, Boriku i Dragočaju.
Kada je Banjaluka ispunila ove obaveze, kako je kazala – dolazi novi dokument kojim se traži nešto sasvim drugo.
-Krajem maja od strane Kabineta predsjednika Republike Srpske postavljeni su novi uslovi. Tada je od Grada traženo da konkuriše i aplicira za sredstva, te da Grad pripremi kompletnu projektnu dokumentaciju, što je u suprotnosti sa svim ranijim dogovorima kad je rečeno da će Banjaluka dobiti sredstva i da je potrebno samo pronaći adekvatne lokacije na kojoj su riješeni imovinsko-pravni odnosi i pribaviti građevinsku dozvolu. To je nekorekatn odnos i stvarno nismo željeli da interes djece bude predmet ovakvih stvari, ali zaista moramo da reagujemo i najavimo da smo odlučili, po ne znamo koji put, da pružimo ruku. Između ostalog, trenutno smo u fazi prikupljanja projektne dokumentacije koja je potrebna za nadogradnju vrtića „Nataša“ – kazala je Savić – Banjac.
Navela je da su u toku pripreme za predavanjem dokumnetacije po ovim sada novim pravilima, prvo za vrtić „Nataša“, pa i za druge lokacije.
-Iako nismo sigurni ni za ovo da će biti urađeno, odlučili smo i ovo da pokušamo za dobrobit djece. Pozivamo da se uslovi više ne mijenjaju i da ako je određeno da novac ide u izgradnju vrtića u Banjaluci da i ide tako – istakla je Savić – Banjac.
Ovlašteni potipisnik u Odjeljenju za društvene djelatnosti Danijela Kajkut navela je da to odjeljenje zajedno sa Centrom radilo na pripremi i ispunjavanju potrebnih uslova i određene su prioritetne lokacije za nove vrtiće.
-S obzirom na to da je došlo do ove nove situacije, prvo ćemo aplicirati za dogradnju vrtića „Nataša“, gdje smo skoro otvorili novi dio za smještaj djece. Napominjem da smo unazad pet godina izgradili pet novih vrtića i očekujemo u decembru otvaranje vrtića u naselju Paprikovac – zaključila je Kajkut.
Banjaluka
Emotivna objava kćerke Mladena Žižovića obišla region! “DA ZNAŠ KAKO SAM TUŽNA…”
Velika tragedija zadesila je srpski i regionalni fudbal prije osam dana, kada je na utakmici Superlige Srbije između Mladosti iz Lučana i Radničkog iz Kragujevca preminuo strateg gostiju Mladen Žižović.
Njemu je pozlilo na terenu, srušio se, hitna pomoć je brzo reagovala, ali nije bilo spasa za mladog trenera koji je napustio ovaj svijet sa samo 44 godine, prenosi Telegraf.
Veliki broj ljudi je ostao zatečen ovom viješću, javljali su se redom Feđa Dudić, Nenad Lalatović, kao i cijeli srpski i regionalni klubovi, koji su odavali posljednju počast premunilom treneru.
Ipak, jedan snimak je naišao na salvu emocija, pošto je Mladenova kćerka objavila na društvenoj mreži Tiktok zajedničke slike sa njim kao i pkesmu “Da znaš” od Vesne Pisarović, uz citat “da znaš kako sam tužna bez tebe”.
Banjaluka
BORBA PROTIV ZABORAVA Film „Djeca Bradine“ donio priznanje Stevanu Salatiću (VIDEO)
Magistar političkih nauka Stevan Salatić dobio je specijalno priznanje za doprinos kulturi sjećanja na ovogodišnjem filmskom festivalu “Prvi kadar” za dokumentarni film “Djeca Bradine”.
Film obrađuje stradanje srpskog naroda u Bradini tokom posljednjeg rata, kroz priče preživjele djece i njihovih porodica.
Salatić ističe da je njegova glavna inspiracija borba protiv zaborava, te da film predstavlja dug prema prošlosti i spomenik kulturi sjećanja.
– Borba protiv zaborava je moja najveća inspiracija. Smatram da se predugo pogrešno radilo, da se stradanje srpskog naroda češće koristilo da se revanšira drugoj strani, nego da svijetu pojasni šta se Srbima dešavalo u zadnjem ratu – rekao je Salatić.
Građu za film prikupljao je razgovorima sa preživjelim mještanima Bradine, a kroz video-formu nastojao je da oživi priče koje bi inače bile zaboravljene.
Film ima za cilj informisati širu javnost o stradanju srpskog naroda, istovremeno naglašavajući autentičnost i jedinstvenost svake priče. Preživjeli Bradinjaci danas žive rasuto širom svijeta, a film takođe promoviše posjete i obnovu Bradine kao mjesta sjećanja.
BLINK
-
Politika1 dan agoAKO CVJETINOVIĆ NE BUDE svjedočio protiv LUKE PETROVIĆA, očekuje ga nagrada?
-
Politika2 dana agoVEDRANA RUDAN “Horde ludaka love Srbe po Hrvatskoj”
-
Politika3 dana agoVUKOVIĆ OŠTRO: “Sve za šta je Dodik govorio da neće nikada uraditi – URADIO JE!”
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ O DODIKU “Ne postoje dobri i loši, kulturni i nekulturni narodi – POSTOJE SAMO TAKVI POJEDINCI”
-
Društvo3 dana agoHLJEB ĆE OPET POSKUPITI! Ne diže cijene brašno, nego država!
-
Društvo2 dana agoJEZIVO! U BiH blizu 60.000 patoloških kockara! PORODICE PROLAZE PAKAO!
-
Politika2 dana agoTANJA VUKOMANOVIĆ IRONIČNO: Kako se zove osoba koja nema nijednu funkciju, a sve ih obavlja?
-
Region3 dana agoVUČIĆ ZABRINUT! Molio Dijanu Hrku i Mrdića da prekinu štrajk glađu: “Ne povređujte sebe!”
