Connect with us

Hronika

MJEŠTANI BISTRICE TUŽE RS, PRIJEDOR I “DRVO-EXPORT”: “Rudnik uglja otvoren mimo zakona, ministar vršio pritisak…”

Mještani Bistrice podnijeli su krivičnu prijavu protiv Grada Prijedora, Republike Srpske i preduzeća “Drvo-export” iz Teslića zbog dodjele koncesije za otvaranje rudnika uglja lignita na području ove mjesne zajednice. Tvrde da je koncesija nezakonita.

Dragana Stanković, advokatica koju su mještani Bistrice angažovali na ovom slučaju, kaže da je podnesena parnična tužba Osnovnom sudu u Prijedoru u kojoj je, između ostalog, zatražena zabrana obavljanja bilo kakvih aktivnosti i radova teslićkom preduzeću “Drvo-export”, jer ne posjeduje ekološku dozvolu.

“Radovi u Bistrici su se počeli obavljati mnogo prije nego što je počeo postupak izdavanja ekološke dozvole. Tražili smo da sud naloži preduzeću da stanje životne sredine vrati u prethodno, odnosno prije njihovih radova i djelatnosti”, kaže Stankovićeva.

Prijavom je zatraženo da se utvrdi na koji su sve način prekršena prava mještana koja su im zagarantovana Ustavom Republike Srpske.

“Radi se o pravu poštovanja doma i mirnog živpota, na zaštitu zdravlja, mirnu životnu sredinu, pravu na ljudsko dostojanstvo i mirno uživanje imovine. Tužbom je zatraženo da se mještanima nadoknadi nematerijalna šteta nastala kršenjem ovih prava”.

Advokatica kaže da Grad Prijedor i Republika Srpska nisu ništa uradili da zaštite građane i to je razlog zbog kojih su i oni obuhvaćeni tužbom.

“Bili su upoznati sa svim radnjama koje preduzima ‘Drvo-export’. Ekološka dozvola nije izdata, iako ih je resorno ministarstvo prethodno obavezalo da pokrenu postupak njenog izdavanja. Ekološkom dozvolom se propisuju mjere zaštite životne sredine i način kako će se zaštiti građani”.

Stankovićeva ističe da je izdavanje ekološke dozvole sporno, jer je zbog prethodnih radova, životna sredina na tom lokalitetu već izmijenjena i narušena.

“Nije utvrđeno prethodno stanje životne sredine, što je uvijek uslov kod njenog izdavanja”.

Podsjeća da su mještani u par navrata podnijeli krivične prijavu, konkretno zbog zagađivanja rijeke Crljenače (3. oktobar 2023. godine), izazvanog radovima preduzeća “Drvo-export”, ali da nisu dobili nikakav konkretan odgovor.

“U prijavi dostavljenoj Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru je tačno objašnjeno kako je došlo do zagađenja. Trebalo je da se izvrši uviđaj na licu mjesta i analiza vode iz rijeke, kao i da se saslušaju mještani. Iako je proteklo više od tri mjeseca od prijave nije urađeno ništa od toga. Zakonom je propisano da se istraga uradi što prije, a u ovom slučaju to nije urađeno”, rekla je Stankovićeva.

Zoran Ninić, tužitelj i mještanin Bistrice kaže da od aprila, od kada su pokrenuli prijave ali i proteste, do danas nije bilo nikakve reakcije nadležnih organa.

“Inspekcije su dolazile i odlazile. Mi smo shvatili da nije u pitanju samovolja pojedinca već je problem kompletan ustavno – pravni poredak. Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor obećao je podršku ali nam je vrlo brzo okrenuo leđa. Građani imaju utisak da su odbačeni. Sad smo u situaciji da naše porodice spakujemo i odemo u inostranstvo”, rekao je Ninić.

Slikovito je ilustriovao kako je narušeno stanje na nekoliko lokaliteta u Bistrici: na jednom mjestu vodenica sada služi kao skladište uglja, isto kao i potok, njive itd.

“Zato podižemo tužbu protiv onih koji su odgovorni za ovo i koji se nisu potrudili da to spriječe. Postoje sudovi izvan Republike Srpske, ako treba doći ćemo i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ko ovo može vratiti u prethodno stanje?”, pita se Ninić.

Ninić kaže da im niko od nadležnih nije direktno prijetio ali da su im poslate poruke “između redova”.

“Imali smo indirektan pritisak od ministra (bezbjednosti u Savjetu ministara BiH) Nenada Nešića, sa kojim sam lično imao sastanak u Banjaluci gdje je tražio da se povučemo i da mi to ne možemo zabraniti. Šta ima ministar bezbjednosti sa eksploatacijom uglja?”, upitao je on.

Ninić podsjeća da je Bistrica druga mjesna zajednica po veličini na teritoriji Grada Prijedora i da se radi o mjestu koje je naseljeno.

Kroz Bistricu prolazi trasa auto-puta koja će da je podijeli na pola. Niko od nadležnih ne želi da je premjesti. Iznad Bistrice je kamenolom Mamić i zajedno sa rudnikom spoj te tri stvari čine da Bistrica kakva jeste danas ode u prošlost”.

Radmila Zrnić, mještanka MZ Bistrica upozorila je na problem odrona zemljišta usljed potkopavanja bagera i mašina koje su u vlasništvu tesličkog preduzeća.

“Moja parcela se nalazi van eksploatacionog polja i pogrešnim građevinskim pristupima se ona odronjava”.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, kaže da je prema njihovim saznajima situacija u Bistrici prvi slučaj u BiH u kojem je grupa građana ugrožena zbog dodjele koncesije.

“Radi se konkretno o nezakonitoj realizaciji koncesije. Iz tog razloga ovaj slučaj ima kapaciteta da se riješi”, zaključio je on.

(MONDO)

Hronika

HOFMANU 10 MJESECI ZATVORA zbog šamaranja konobara

Miljan Vidović Hofman iz Bijeljine osuđen je danas u Osnovnom sudu u Rumi na kaznu zatvora od 10 mjeseci zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje i mučenje.

On je danas u Rumi osuđen za kivično djelo zlostavljanje i mučenje. Njemu se sudilo zbog sumnje da je maltretirao i šamarao konobara koji je radio u jednom restoranu u Irigu, prenosi Telegraf.

Kako se vidi na snimku na društvenim mrežama, tri muškarca su prišla radniku ugostiteljskog objekta u Irigu, a Miljan je nasrnuo na njega.
Čovjek je pokušao da se odbrani, ali mu je Miljan Vidović naredio da spusti ruke. Pokušao je da ga ujede za lice, unosio mu se u lice vukao ga za uši i udarao mu šamare.

– Spusti ruke. Hoćeš zaklati papagaja? Je l’ hoćeš da zakolješ papagaja pred mojom ćerkom? Što si rekao da ćeš da zakolješ, njoj da daš? Je l’ njoj da serviraš mrtvog papagaja? – rekao je, udarajući šamare.

Čovjek je refleksno podigao ruke kako bi napravio distancu između njih, a Miljan Vidović ga je udario pesnicom u stomak. Konobar je govorio da nije tako mislio i da je pogrešio, da neće nikad više.
– Ne smiješ mom djetetu da kažeš bilo šta. Ja sam tebe gledao kao druga, uvijek sam bio kulturan. Jesi rekao triput mojoj kćerki da ćeš da zakolješ papagaja? Jesi pogriješio? – pitao je, a konobar je odgovorio da je to izgovorio i da je pogriješio.

Nasilnik mu je onda pružio ruku.
– Evo ti ruka, pogrešio si. Nikad te nisam dirao, jesi čuo? Moja žena mi i dalje spominje što si to rekao pred mojom kćerkom, je l’ shvataš? Spusti ruku, nemoj da dižeš ruku! Nemoj više nikad, aj ćao – rekao je Hofman i otišao.

Braća Hofman uhapšeni su u novembru prošle godine. oni su, nakon obavljenog informativnog razgovora.

Oni su takođe privukli veliku pažnju javnosti nakon što su objavljeni snimci na društvenim mrežama na kojima prijete konobarima i vlasnicima kafića u Modriči.

Telegraf

Nastavi čitati

Hronika

UŽAS! Tijelo muškarca izvučeno iz Bosne

Iz rijeke Bosne kod Visokog danas, 23. februara, izvučeno je tijelo muškarca, a riječ je o Sarajliji Midhatu Dedoviću.

Tijelo je pronađeno u mjestu Mulići kod Visokog.

Midhat Dedović posljednji put je viđen u naselju Boljakov potok 28. novembra prošle godine oko 20.30, piše Radio Sarajevo.

Dežurni kantonalni tužilac Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona naložio je obdukciju tijela.

Avaz

Nastavi čitati

Hronika

RADNICA INSTITUTA O KORONA NABAVKAMA “Nismo gledali koja je cijena, samo smo kupovali, NISAM PUNO PITALA”

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske za vrijeme pandemije niko od zaposlenih nije mario za pravila i procedure u javnim nabavkama, niti je ko postavljao pitanja u vezi cijena po kojima se medicinska oprema kupovala.
Kazala je ovo u Okružnom sudu u Banjaluci Vanja Čanković, radnica Instituta na suđenju bivšem direktoru Branislav Zeljkoviću, koji je sa još četiri osobe optužen za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

Čankovićeva, koja je bila svjedok tužilaštva, je ispričala da je u Institutu nastao opšti haos u februaru 2020. godine, kada je Zeljković na sastanku obavijestio zaposlene da će se preko ustanove na čijem je čelu nabavljati medicinska oprema za sve zdravstvene ustanove u Srpskoj.

„Nismo gledali koja je cijena, samo smo kupovali. Ponude nismo protokolisali jer za to nije bilo vremena, vladao je haos. Radila sam direktne sporazume, gdje su iznosi ograničeni na 6.000 maraka. Iznosi su često bili veći pa smo cijepali nabavke“, rekla je Čankovićeva.

Ona je inače bila član tročlane komisije za nabavku termalnih kamera koju su tražili u Univerzitetsko – kliničkom centru. Iako joj je tužilac predočila izvještaje i zapisnike o sastancima, gdje je na jednom od njih razmatrana i ponuda firme „Arms Sistemi“ iz Banjaluke, ona kaže da na njima nikada nije prisustvovala.

„Mi se uopšte nismo sastajali zbog pandemije. Dobijala sam dokumente i potpisivala ih. Vidjela sam na njima potpis predsjednika komisije Radmile Barašin, pa sam se i ja potpisala. Nisam čitala zapisnike, niti cijenila kvalifikovanost ponuda, samo sam potpisivala“, izjavila je na sudu Čankovićeva koja je rekla i da bi vjerovatno sve ponovo isto uradila ukoliko bi se slična situacija sa virusom korona ponovila.

Ispričala je i kako ih je u martu 2020. godine pozvao direktor firme „Procontrol“ Slavko Bojić rekavši da ima 50.000 FFP2 maski i da ih može isporučiti. U svojoj ponudi koju je poslao elektronskim putem tražio je 6,90 KM bez PDV-a. Ponuda je kako je posvjedočila, objeručke prihvaćena.

„Radovali smo se toj cijeni jer smo inače te maske plaćali 12 ili 13 maraka. Isporučio je sve maske uz dodatnih 1.000 komada kao kompenzaciju jer se kasnilo u isporuci zbog transporta“, rekla je ona.

Kazala je i da o svojim postupcima nikoga od nadležnih nije obavještavala, da joj niko niko ništa nije naređivao, ali ni sprečavao.

Načelnik Službe za opšte i pravne poslove Đorđije Desančić kazao je da je pomoćnica direktora Radmila Barašin imala faksimil sa Zeljkovićevim potpisima, koji je koristila i držala u svojoj kancelariji.

Na pitanje da li je ona ili neko imao punomoć da ga koristi, on je rekao da ne zna.

Ispričao je da je bilo nepravilnosti u vođenju protokola i djelodovniku, da su oni često bili nepotpuni, ali je to pravdao žurbom i nedostatkom vremena zaposlenih u Institutu.

Na pitanje tužioca da li je od strane Zeljkovića bilo pritisaka da radi nešto što nije u opisu njegovog posla, on je negativno odgovorio.

Inače, pored Zeljkovića, direktor firme “Prokontrol” Slavko Bojić optužen je za pomaganje u zloupotrebi službenog položaja, bivši direktor “Sineks laboratorije” Sani Crljić za pomaganje, direktor agencije “Travel for fan” Saša Marković za davanje mita, a direktor “Promedinga” Dragan Dubravac za zloupotrebe u postupku javne nabavke. Suđenje se održava svakog ponedjeljka i petka.

Prvog dana naredne sedmice u sudu bi kao svjedoci tužilaštva trebali da se pojave Biljana Amidžić i Tea Todorović.

CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno