Connect with us

Politika

MLADEN IVANIĆ o Dodiku, Deklaraciji i izborima “Osjećam da Draško Stanivuković ima NAJVEĆE ŠANSE”

O aktuelnoj situaciji u Republici Srpskoj, ali i Bosni i Hercegovini za Dan uživo govorio je počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić.

Na samom početku razgovora govorio je da li Milorad Dodik postaje dodatno rezigniran zbog efekta američkih sankcija te kako komentariše novu ideju sa IRB-om.

Takođe, prokomentarisao je da li Dodik ima prostora za približavanje SAD i Evropskoj uniji.

“Vjerovatno je uvlačenje IRB-a u ozbiljne stvari. Svako ko bude radio sa licima koja su na sankciji, može da bude na udaru SAD sankcija. Ne mislim da je to pametan potez. Mogli su to da urade na puno pametniji način. Bilo je sigurno i manje rizičnih opcija. Ovim potezem će uvuću u IRB jednu tešku i rizičnu situaciju. No, zakon će sigurno usvojiti i provesti. Na međunarodnom planu postoje razlike između dvije strukture. Evropske zemlje pod raznim utjecajem, ne postoji jedinstven pristup. Nisam sigurno da će EU raditi oštro kao SAD i Velika Britanija. Dodiku je stalo da politički opstane. Nije realno očekivati neki veliki zaokret u narednih nekoliko mjeseci kada je Dodik u pitanju”, kazao je Ivanić.

Potom je dodao:

“Mislim da on nije jedini koji pravi probleme. Da bi napravili probleme morate imati partnere koji prave probleme. Trojki on služi kao izgovor, pa i za masu stvari koji oni pogrešno rade. Sve što se u Srpskoj dešava rezultat je njegove politike. Uvlači RS u rizik, bez potrebe. Ne vidim u ovom trenutku dramatično na stolu, kada je u pitanju pozicija RS. Ne vidim pravnu osobu za ovakav sukob. Kada se puno očarate, brzo se razočarate. Kada se partneri raziđu dobijate negativne emocije, i tome trenutno svjedočimo”, kaže Ivanić.

Nakon što ste nedavno poručili kako nema ništa od mirnog razdruživanja, te da se raspao Dodikov brak s Amerikancima, lider SNSD-a uzvratio vam je uvredama da ste lažni profesor i štetočina. Kako odgovarate na ove Dodikove optužbe?

“Godinama sam u jednoj vrsti političkog dijaloga sa Dodikom. On kada nema argumente on koristi uvrede. Na uvrede ne želim odgovoriti, ne želim se na tom nivou sa njim obračunavati. Niti on zna šta je profesor, niti se ikada bavio tim. Spreman sam argumentima, ali uvredama i spuštanje na privatni nivo da to radim. Meni to ne treba. Meni je njega žao, malo jadno izgleda takvom vrstom retorike”, kazao je Ivanić,

Poslanici NSRS usvojili su juče Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda usvojenoj na Svesrpskom saboru. Koja je težina ovog dokumenta?

“Ne mislim da ima nešto spektakularno novo. Mislim da je deklaracija nastavak priče o paralelnim vezama. U samom dokumentu ne vidim ništa što je opasno i suprotno Dejtonskom sporazumu. Ne bih tome davao sepktakularniji značaj. Mislim da je to jedno svojevrsno pretjerivanje. Ne mislim da će donijeti spektakularne pomake. Ne može donijeti neki napredak. Dodik je razumio poruke i zato je napravio neke informacije. U pitanju je korak nazad. ‘Razdruživanje’ podrazumijeva sporazum dvije strane. Ne postoje dvije strane koje su spremne na to. To je bio tipičan primjer Dodikove galame, a nikakvog poteza”, naveo je Ivanić.

Između ostalog, Mladen Ivanić je kazao da li može da dođe do rekonstrukcije državne vlasti.

“Nisam siguran u rekonstrukciju. Meni se čini da ovakav Dodik odgovara Trojci. Bolji nam je ovakav Dodik, nego pametni ljudi. To je njihova teza. PDP dobija ono što je njihovo pravo. Da bi se razdrzžila sadašnja većina, neko to mora pokrenuti. Meni je jasno da Trojki ovakav Dodik odgovara, i to neće niko pokrenuti. Trojka je dala četvrti mandat svojevrsno. Ni ne treba da sada ulaze u proces rekonstrukcije državne vlasti. Ne mislim da će doći do ozbiljnije promjene. Dodik je pristao na budžet, kada je u pitanju praktični dio imati dogovore, a po pitanju svega drugog neće. Sve će to tako biti do narednih izbora. Vjerujem da će se dogovoriti oko budžeta. Nema tu zajedničkog pristupa ni čemu. Nisam vidio jedinstvo oko neke teme. Možda nisam dobro informisan, ali ja nisam imao priliku da vidim”, kazao je Ivanić, zatim dodao:

“Ne vidim ni ličnosti niti politike koje su spremne da bi se nešto moglo uraditi. Nastavićemo ovako još naredne dvije godine. Vidjećemo krajnji rezultat i lokalnih izbora. Nadam se da Banjaluka ostati u rukama opozicije. Moj je osjećaj da bez obzira na sve Draško Stanivuković ima najveće šanse. Osjećam da je tako. Suštinska šansa za opoziciju je drugačija politika. Opozicija se mora jasno pokazati da je drugačija od onog što radi Dodik. Moraju pokazati da će RS otvoriti prema svijetu, da je neće zatvoriti. Opozicija mora pokazati da ne smije biti ovaj nivo korupcije. Da neće biti privilegovanih firmi. Sadržano mora da ide. Politika mora biti drugačija. Narod je umoran od ove vrste politike. Traže nešto drugo. Ukoliko se tome opredjele onda imaju šansu”, kaže Ivanić, piše N1.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno