Connect with us

Društvo

Mladi Banjalučanin filmske scene dijelio sa ANICOM DOBROM I MIKIJEM MANOJLOVIĆEM i Mikijem Manojlovićem

U filmu “Džo” Vuka Rađena, diplomca filmske režije na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, koji je nedavno snimljen u Gradišci, jednu od glavnih uloga igra dvanaestogodišnji Banjalučanin Nemanja Stanković, učenik Osnovne škole “Branko Radičević” na Starčevici.

Nemanja je član desete generacije polaznika Studija “Jazavac”.

“Ja sam u filmu Džoov mlađi brat koji trpi teške posljedice zbog problema koje on ima. Snimanje je bilo veoma zanimljivo. Od ekipe sam naučio mnogo o filmu i glumi”, ispričao je Nemanja za “Nezavisne”.

On je već stekao zavidno glumačko iskustvo – odigrao je zapažene uloge u filmovima i televizijskim serijama “Oluja”, “Koža”, “Guguto memeto” i “Djeca Kozare/Zlatni rez 42”.

“Uloga u filmu Lordana Zafranovića ‘Djeca Kozare/Zlatni rez 42’, gdje glumim zajedno sa sestrom Milicom, veoma je interesantna”, kaže mladi glumac, za kojeg su reditelji filmova u kojima je igrao kazali da je veoma darovit.

“Snimanje je bilo u Beogradu i Srbiji. Radujem se prvim prikazivanjima. To je za mene veliko iskustvo. Igrao sam i u nekoliko studentskih filmova, što me takođe veseli”, pohvalio se Nemanja, odlučan da nastavi glumačkim stazama, sanjajući o velikim scenama i pozornicama.

Član je Gradskog pozorišta “Jazavac” u Banjaluci.

Pričao nam je i o audiciji za mlade glumce u filmu “Oluja”. Na to su ga podstakli roditelji.

“Saznao sam da traže mlade glumce. Prijavili smo se sestra i ja. Roditelji, mama Snježana i tata Nikola su nam preporučili da odemo. Oni su vjerovali da posjedujemo glumački talenat. Prije ovog filma, postao sam član Pozorišta ‘Jazavac’. Tu sam od svojih mentora Senada Milanovića i Belinde Stijak naučio suštinu glume”, ispričao nam je Nemanja Stanković, osnovac koji plijeni glumačkim darom i hrabro dijeli filmske scene sa poznatim glumcima. Među njima su Anica Dobra, Leon Lučev, Milan Marić, Miki Manojlović.

Nemanja je angažovan i u muzičkim spotovima i video-reklamama. Posebno zapažen je spot “Beogradskog sindikata”.

Nemanjina sestra Milica već je iskusna glumica. Za nju je posebno iskustvo film “Oluja”.

“Igrala sam djevojčicu Sanju, a Nemanja je bio u ulozi dječaka na traktoru, u koloni. Snimanje je bilo u Valjevu. Trudila sam se da povjerenu ulogu odigram najbolje. Uporedo sa snimanjem, mnogo sam naučila o događajima iz rata. Upoznala sam starije glumce, sarađivala sa njima, učila od njih. Do tada sam ih samo gledala na televiziji, a onda, na moju veliku sreću, dobila priliku da budem u istoj sceni i kadru, sa njima”, ispričala nam je Sanja.

Ona redovno prati Nemanju na snimanjima, kao i on nju. Time se obostrano podržavaju i zajednički grade glumački put.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno