Connect with us

Društvo

MLADI ODUSTAJU OD PORODICE! Brak i roditeljstvo zamijenili karijerom i komforom!

Osim što mladi u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme sve češće odgađaju brak i roditeljstvo, prema najnovijim podacima vidljivo je da se na te važne korake u životu odlučuje njih sve manje.

Tako je, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom šest mjeseci ove godine sklopljeno 6.129 brakova, dok je u istom periodu lani taj broj bio veći i iznosio je 6.393. Manje je beba i rođeno. U prvoj polovini ove godine na svijet je došlo 10.831 dijete, što je za 311 beba manje nego od januara do juna prošle godine.

Zašto je situacija takva i šta koči mlade da stanu na ludi kamen, ali i da se ostvare u ulozi roditelja, tražili smo odgovor od stručnjaka.

Za Vladimira Vasića, sociologa, ključno pitanje je sa kolikim uopšte kapacitetom resursa raspolažemo, odnosno koliki je broj mladih ljudi koji uopšte mogu sklapati brakove i samim tim se odlučiti na rađanje djece.

Kako dodaje, treba uzeti u obzir veliku stopu odliva stanovništva.

– Ako izuzmemo faktore kao što su migracije, socioekonomska i političko-bezbjednosna situacija u Bosni i Hercegovini, što i te kako umnogome utiče na depopulaciju stanovništva, definitivno je da svjedočimo fenomenu promjene vrijednosno interesne sfere u društvu i kod pojedinca, a koji se odnosi na promjene stavova mladih ljudi ka porodici, braku, djeci, potomstvu. Mladi sve češće odgađaju ulazak u brak zbog obrazovanja, karijere, ličnih interesovanja, ali i pod pritiskom savremene egoistične kulture življenja koja se iz dana u dan nameće kao koncept života – kaže Vasić.

Prema njegovim riječima, društvene norme se i te kako mijenjaju.

– U prvi plan se stavlja lična i profesionalna emancipacija, posebno žene, a tek na drugom mjestu je rađanje djece i porodica. Cijepaju se dosadašnji koncepti tradicionalnih modela porodice temeljeni na krutim moralnim normama – objašnjava Vasić.

On dodaje da prevladava strah od nepoznatog, te da mladi ne žele ili pak ne smiju da se upuste u avanturu izlaska iz zone komfora.

– Za brak i roditeljstvo, pored novca, potrebno je mnogo odricanja, promjene životnih navika, prilagođavanja novonastaloj situaciji ali i ‘žrtvovanja’ sebe za drugoga – ističe on i postavlja pitanje u kojoj mjeri smo spremni na to.

Slično kaže i Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, dodajući da sve više živimo u vremenu naglašene samostalnosti, gdje pojedinac na prvo mjesto stavlja lične ciljeve, slobodu, komfor, a manje zajedništvo i zajedničku odgovornost.

– Brak i roditeljstvo traže kompromis, odricanje, spremnost da potrebe drugog stavimo ispred svojih, a to je danas veoma teško prihvatiti. Uopšteno, ljudi kada ulaze u brakove, ulaze sa perspektivom da će i dalje živjeti onakav život kakav su živjeli kada su bili sami ili nisu spremni na kompromis, niti bilo kakav vid odricanja – navodi ona.

Kako objašnjava u razgovoru za “Nezavisne novine”, ljudi često nisu nezreli, već se teže odlučuju da svoju energiju, vrijeme i resurse ulože u odnos i u porodicu.

– Problem je u tome što to odgađanje vrlo često preraste u trajni izbor, pa kao društvo ostajemo bez temeljnih veza koje su uvijek bile i jesu oslonac zajednice – navodi ona.

Savanović Zorićeva ističe da se čovjek, kada nema osjećaj da može planirati budućnost, prirodno povlači u sadašnjost i odgađa odluke koje mijenjaju život.

– Ljudi žive u vremenu produžene nesigurnosti, kako političke, tako i socijalne i ekonomske, i to neminovno utiče na spremnost da se preuzmu dugoročne obaveze, bilo da je riječ o braku ili roditeljstvu. Današnja generacija nalazi se između želje da živi slobodno i potrebe da pronađe stabilnost i, ako društvo ne ponudi sigurnu podršku, ljudi će se i dalje dvoumiti i odgađati donošenje odluka, a to odgađanje s vremenom postaje odustajanje – ističe ona.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno