Connect with us

Društvo

MLJEKARI TRAŽE REAKCIJU NADLEŽNIH Mlijeko sve skuplje, cijene idu i do 2,70 KM

U protekom periodu evidentiran je rast cijena mlijeka u marketima u BiH, zbog čega su proizvođači odlučili reagovati.
Podizanje cijena smatraju neopravdanim, a navodeći da oni nemaju nikakve koristi od toga, nadležne pozivaju na reakciju.

Cijena jednog litra mlijeka u marketima u Bosni i Hercegovini prešla je dvije konvertibilne marke, a ona varira u zavisnosti od njegovog kvaliteta i postotka masnoće. Međutim, mljekari navode da je ona neopravdana, s obzirom na njenu nesrazmjernost u odnosu na otkupnu.

– Mi smo se od početka godine suočili s velikim nedaćama, od poskupljenja repromaterijala i goriva, velike suše, nedostatka kabaste hrane te loše proljetne i krajnje jesenje sjetve. Proizvodnja je poskupjela za 300 odsto, tako da je otkupna cijena mlijeka trebala biti jednu ili marku i 20 feninga, što kod nas nije slučaj – kaže predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović.

Otkupna cijena mlijeka iznosi blizu 0,70 KM po jednom litru i ona je u odnosu na prethodna tri mjeseca veća za do 18 feninga, kako navode mljekari.
– Građanima s pravom možemo reći da slast poskupljenja mlijeka u marketima, a koji košta od 2,20 do 2,70 KM, ne osjetimo mi, već samo trgovci. Mi ćemo od nadležnih sada zatražiti da otkupna cijena mlijeka bude veća barem za deset feninga, dok bismo razgovarali sa otkupljivačima za novu cijenu u decembru – ističe Glibanović.
Govoreći o poskupljenjima mlijeka u marketima, iz Privredne komore Tuzlanskog kantona saglasni su da je potrebno izvršiti detaljnu analizu jer u cijelom proizvodno-prodajnom lancu ne smije postojati neko ko gubi, dok drugi enormno zarađuje.

– Od poskupljenja mlijeka u marketima nikakve koristi nisu imali sami proizvođači mlijeka u Tuzlanskom kantonu, koji važe za jedne od većih u Bosni i Hercegovini. Vrijednosni lanac u proizvodnji mlijeka potrebno je detaljno analizirati, odnosno ko i šta u svemu tome radi te ko na kraju ima najviše koristi. U ovom slučaju trebali bi je imati oni koji proizvode mlijeko – smatra sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Glibanović s početka naše priče na svojoj farmi ima 60 muznih grla, a kaže da je njegova djelatnost danas nerentabilna.
– Na porodičnom imanju radi šest osoba, a u ovom trenutku kao radnici nemamo nijedne marke prihoda. Sve što uradimo i zaradimo dajemo za kabastu i koncentrovanu hranu. Količine kabaste hrane, silaže i sjenaže koje trenutno imam, ukoliko bih prodao, više bih zaradio novca nego da proizvodim dvije godine mlijeko – dodaje Glibanović.

U istom položaju je i Mermim Zenunović iz Živinica, koji na svojoj farmi ima 20 muznih krava, a veliki problem mu predstavlja izuzezetno loša otkupna cijena mlijeka. Kaže da je ona u proteklih nekoliko mjeseci na otkupnoj stanici doživjela povećanje tek do 15 odsto, prenosi Klix.

– To je nedovoljno da bismo opstali jer nas od početka godine prati problem za problemom. Sada smo primorani da tražimo rješenje, a ukoliko ne dođe do povećanja otkupne cijene, bićemo natjerani gasiti farme – navodi Zenunović.

U Tuzlanskom kantonu trenutno je registrovano osam i po hiljada muznih grla, a ukoliko ih se želi sačuvati nadležni moraju poduzeti adekvatne mjere. U suprotnom, farmeri najavljuju nove mjere koje će poduzeti u dogledno vrijeme, što su rekli na današnjem sastanku održanom u Kantonalnoj privrednoj komori u Tuzli.

Related Topics:

Društvo

KATASTROFA u Potkozarju! Berbe ŠLJIVA neće biti

Mrazevi i dugotrajne kiše od aprila i maja uništile su skoro sav rod voća u Potkozarju, a najgore su prošle šljive i kruške.

“Berbe šljive neće biti. Nema je. Ono malo što je ostalo je samo za industrijsku proizvodnju. Kruške i jabuke su takođe loše. Jabuka je ostalo nešto više, ali je kvalitet jako loš i malo ih je za konzumiranje”, navodi predsjednik Udruženja voćara Prijedora Mladen Marjanović.

Trešnja je ove godine takođe loše rodila, kao i malina, ali su visoke cijene ovog voća ipak malo “popravile” proizvođače.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da je kompletno voće u Srpskoj podbacilo za oko 80 odsto.

“Od resornog ministarstva imamo svake godine 1.000 sadnica besplatno kruške, šljive i jabuke. Na vremenske prilike nažalost ne možemo uticati, ali ovako loše stanje ne pamtimo u posljednjih tridesetak godina”, ističe Dojčinović, prenosi Fena.

Prijedorski voćari takođe naglašavaju da nigdje ne mogu voće osigurati od mraza, jer se nijedna osiguravajuća kuća u BiH ne bavi s tim. Zbog toga su se obratili Gradskoj upravi Prijedor koja je formirala komisiju i popisala štetu. Procijenjena šteta na voćnjacima koji pripadaju samo članovima Udruženja voćara iznosi više od 700.000 KM.

Nastavi čitati

Društvo

BiH u vrhu zemalja po ODLIVU STANOVNIKA – opasan trend

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)

Nastavi čitati

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Aktuelno