Connect with us

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Related Topics:

Društvo

SZO UPUTIO OTVORENO PISMO: Hantavirus nije novi kovid-19

Hantavirus nije novi virus kovid-19, saopštio je danas generalni sekretar Svjetske zdravstvene operacije (SZO) Tedros Gebrejesus, u otvorenom pismu građanima Tenerifea, kuda se uputio brod “MV Hondius” na kojem je izbila epidemija hantavirusa i izazvala tri smrtna slučaja.

-Znam da ste zabrinuti. Znam da kada čujete riječ ‘izbijanje’ i gledate kako brod plovi ka vašim obalama, izviraju sjećanja koja niko od nas nije u potpunosti otklonio. Bol iz 2020. godine je i dalje stvaran i ja ga ne odbacujem ni na trenutak-napisao je Tedros, a prenosi Skaj njuz.

Naglasio je da je trenutni rizik po javno zdravlje od virusa “i dalje nizak”.

-To je procjena SZO i ne donosimo je lako”, naveo je on.

Ljekari prate stanje putnika
Ljekari Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) već prate stanje 143 putnika sa broda, koji će po dolasku biti podvrgnuti zdravstvenoj procjeni.

Brod neće pristati na obali Kanarskih ostrva, već će se usidriti u luci, a putnici će biti prebačeni sa broda do luke čamcima, organizovanim po zemljama i nacionalnostima putnika, pa zatim autobusima do aerodroma Tenerife.

Kako su navele zdravstvene vlasti, cijela operacija biće sprovedena bez rizika po civilno stanovništvo.

Sančez i Tedros razgovarali o dolasku kruzera na Tenerife
Španski premijer Pedro Sančez sastao se danas u Madridu sa generalnim sekretarom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedrosom Gebrejesusom i sa njim razgovarao o dolasku kruzera “MV Hondius” na kojem je izbila epidemija hantavirusa.

Nakon sastanka, Tedros je otputovao na Tenerife kako bi nadgledao dolazak kruzera na ostrvo, gdje će mu se pridružiti španska ministarka zdravlja Monika Garsija, ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlasko i minstar teritorijalne politike Anhel Viktor Tores, prenosi španski javni servis RTVE.

Britanski putnici biće izolovani u bolnici po povratku
Britanski putnici i osoblje kruzera pogođenog epidemijom hantavirusa biće, po povratku u zemlju, smješteni u bolnicu na sjeverozapadu Engleske radi početne izolacije, saopštile su britanske zdravstvene vlasti u subotu.

Očekuje se da će brod MV Hondius pristići na špansko ostrvo Tenerife rano u nedelju nakon čega će 22 britanska državljanina biti vraćena u zemlju, prenosi Rojters.

Španija je ranije saopštila da su Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Belgija, Irska i druge zemlje potvrdile da će poslati avione kako bi evakuisali svoje građane nakon izbijanja epidemije hantavirusa.

Kako se navodi, hantavirusom je zaraženo osam osoba, od kojih su troje preminuli.

-Kao mjeru predostrožnosti, putnici će tokom prvih 72 sata boravka u kontrolisanom okruženju biti pregledani i testirani- navodi se u zajedničkom saopštenju zdravstvenih službi sjeverozapadne Engleske, policije i lokalnog veća.

Britanska agencija za zdravstvenu bezbjednost saopštila je u petak da će svi putnici i članovi posade biti zamoljeni da se izoluju 45 dana po povratku kući.

Nastavi čitati

Društvo

METEOROLOZI NAJAVILI SUNCE, ALI I PROMJENU: Nakon oblačnog i kišovitog vremena stiže pravo proljetno otopljenje

U Republici Srpskoj i FBiH danas se očekuje osjetno toplije vrijeme, ali i postepeno naoblačenje uz prolaznu kišu i pojačan južni vjetar sa lokalno jakim udarima.

Tokom jutra i prijepodneva biće pretežno sunčano vrijeme, dok će na jugu povremeno biti umjerene oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana očekuje se povećanje oblačnosti, najprije u južnim i zapadnim krajevima, gdje će mjestimično biti kiše ili kratkotrajnih pljuskova.

Minimalna temperatura vazduha od sedam do 12, u višim predjelima od pet, dok će maksimalna biti od 23 na jugu do 29 ponegdje u Krajini, a u višim krajevima oko 17 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren, uglavnom južni vjetar, dok će u drugom dijelu dana na jugu Krajine i na planinama povremeno jačati i biti jak, a na sjeveru će tokom većeg dijela dana ostati slab.

Nastavi čitati

Uncategorized

VREMENSKI HAOS SE PRIBLIŽAVA BALKANU: Meteorolozi proglasili “kod crveno”

Prema najnovijoj prognozi koju je objavio meteorološki sajt “Severe Weather Europe” (SWE), 2026. godina biće u znaku “Super El Ninja”, fenomena koji trenutno pokazuje trend ka rekordnom intenzitetu bez presedana u modernoj istoriji.

El Ninjo se  intenzivira

Kako navodi SWE, podaci iz okeana potvrđuju da se El Ninjo intenzivira duboko ispod površine, a modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao da nadmaši čak i istorijski rekord iz 1877-1878. godine.

Ovaj atmosferski “kod crveno” (Code Red) pokreće masivni okeanski Kelvinov talas, koji deluje kao “sigurnosni ventil” za oslobađanje ogromne energije u globalni vremenski sistem.

Šta ovo konkretno znači za Srbiju i Balkan

Iako je El Ninjo fenomen koji primarno nastaje u Pacifiku, njegovi efekti se poput domina prelivaju na cijeli svijet. Kako piše SWE, uticaj na Evropu biće i te kako vidljiv već od ljeta 2026. godine.

Za područje Evrope, uključujući i naše prostore, prognoze ukazuju na prisustvo snažnog sistema visokog vazdušnog pritiska. Prema analizama koje prenosi sajt SWE, očekuje se formiranje takozvane toplotne kupole iznad centralnih dijelova kontinenta.

Visoke temperature i suša

Za Srbiju i Balkan to znači temperature iznad normale i sušne periode, naročito u centralnim i zapadnim dijelovima Evrope, dok se mi možemo naći na udaru vrelih vazdušnih masa.

Dramatičan obrt na jesen

Međutim, prava promjena, prema pisanju meteorologa, stiže sa jeseni. Dok će veći dio kontinenta i dalje bilježiti temperature iznad prosjeka, pozicioniranje zona niskog pritiska donosi potpuno drugačiju sliku za naš region.

“Pozicioniranje zona niskog pritiska u Mediteranu uzrokovaće povećane padavine u južnim, centralno-južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope”, navodi se na ovom sajtu.

To znači da bi Balkan i Srbija mogli da se suoče sa ekstremno kišovitom jeseni i nestabilnim vremenom, što je direktna posljedica poremećaja koji donosi ovaj istorijski “Super El Ninjo”.

Zašto je ovaj El Ninjo drugačiji

Stručnjaci sa SWE ističu da se trenutno bilježi istorijski uspon temperatura okeana koji se dešava brže nego tokom prethodnih velikih događaja iz 1997. ili 2015. godine.

“Svaka nova prognoza pokazuje sve jači intenzitet fenomena”, piše SWE, naglašavajući da smo na putu ka događaju koji se dešava jednom u vijeku.

Ono što je posebno važno za nas jeste da El Ninjo pojačava suptropski džet strim, odnosno, mlaznu struju, što mijenja putanje oluja širom planete. Iako Evropa često ima manje direktan uticaj El Ninja u poređenju sa Amerikom, snaga ovogodišnjeg “super” događaja je tolika da će stabilizovati predviđene atmosferske obrasce, čineći dugoročne prognoze o vrelom ljetu i potopima na jesen prilično pouzdanim.

Na osnovu ove prognoze, Srbija i region treba da se pripreme za godinu ekstrema – od vrelih talasa pod toplotnom kupolom do naglih atmosferskih pražnjenja i obilnih padavina koje nam stižu sa Mediterana, zaključuje se u analizi koju je objavio SWE, a prenosi B92.

Nastavi čitati

Aktuelno