Connect with us

Društvo

MUK I KULIRANJE Malo studenata očigledno NE BRINE MINISTRA Budimira

Drugi upisni rok na fakultetima univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu sve je bliži. Mjesta ima na pretek. Iz resornog ministarstva, očigledno, u tome ne vide neki bitan problem.

Još se nije čulo šta o toliko slobodnih mjesta nakon prvog upisnog roka na fakultetima misle u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS. Ne potresaju ih podaci sa fakulteta gdje nije upisan nijedan student, priče mladih ljudi koji su napustili školovanje u Srpskoj i sreću potražili vani, ali ni upozorenja struke da neke stvari u visokom obrazovanju dobro “ne štimaju”.

Treba li da napominjemo da se iz ovog ministarstva nisu udostojili odgovoriti na pitanja koja su im iz naše redakcije poslata još 17. juna.

Podsjećamo da smo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS tada pitali zašto je na visokoškolskim ustanovama u Srpskoj svake godine sve više slobodnog mjesta, hoće li zbog toga biti viška profesora u visokoškolskom obrazovanju, šta su konkretno uradili da animiraju maturante da se opredjeljuju da upišu neki fakultet kod nas, šta je preduzeto da studenti budu zadržani na ovdašnjim fakultetima. Iz ministarstva totalno ignorisanje.

Nakon prvog upisnog roka na Univerzitetu u Banjaluci na još 12 fakulteta ima mjesta.

Naprimjer, na Prirodno-matematičkom fakultetu planiran je upis 176 studenata, a nakon prvog upisnog roka slobodno čak 110 mjesta. Fiziku niko nije upisao, kao i ekologiju. Dekan PMF Radoslav Dekić za Srpskainfo je potvrdio da su upisali nešto više od 60 studenta na svim smjerovima.

–Interesovanje je bilo u rangu kao i prethodne godine, možda za nijansu lošije. Najveći broj studenata je upisao studijski program Matematika i informatika – rekao je Dekić. Kakvo nam je stanje u visokom obrazovanju pitali smo i profesore, stručnjake, ali i studente.

Profesor Petar Kunić nedavno nam je rekao da su vlasti visoko obrazovanje dugo držale u drugom planu.

–Ministri prosvjete, a pogotovo u ovoj vlasti, bili su poslušnici vlasti. Nisu oni odlučivali o ključnim stvarima obrazovanja. Stranke su odlučivale, a ministri koji su bili na čelu su bili poslušnici, jer nisu imali snage da se odupru nekim stvarima, koje su očigledno bile veoma pogrešne – rekao je Kunić za Srpskainfo.

Profesor emeritus Branko Dokić poručio je kako je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje danas potpuno marginalizovano, te da se u posljednjih desetak godina sve svelo na formu iza koje stoji hrpa dokumenata bez suštinskih rezultata istraživanja. Ne smatra da se gubi interesovanje mladih za studiranjem, već da se gubi interesovanje za naše fakultete.

-Dešavalo se i u prethodnim upisnim rokovima da imate veći broj zaposlenih na javnim univerzitetima nego studenata koji se upišu i to su više nego poražavajući podaci – rekla je nedavno za Srpskainfo članica Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje NS RS, Maja Dragojević Stojić.

Vjerovatno mnogi znaju ili su čuli da je mlada osoba otišla iz zemlje da se školuje, a onda u toj zemlji ostala, jer je lako našla posao. Za Srpskainfo su govorili mnogi naši mladi koji su se na to odvažili. I niko se od njih nije pokajao. Jer, mnogo kvalitetnije obrazovanje, uz priznatije diplome dalo im je veliku priliku da lako nađu posao. Oni su to iskoristili.

-Naša djeca, odnosno njihovi roditelji, misle da su programi koji se izučavaju tamo bolji, te da se sa tim fakultetima lakše nalazi posao. Činjenica je da je na tamošnjim fakultetima kvalitetniji praktični dio nastave, što svršene studente čini osposobljenijim za posao kojim su odlučili da se bave, a što, naravno, puno znači – istakao je sociolog Ivan Šijaković i dodao da mladi sa ovih prostora žele što ranije da odu, jer ovdje ne vide neku perspektivu za život.

Podsjećamo, prijavlјivanje kandidata za drugi upisni rok na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu počinje 26. avgusta, završava 30, a polaganje prijemnog ispita je 2. septembra. Isti datumi važe i na banjalučkom Univerzitetu.

 

Društvo

ŠOK PROGNOZA NEDIMA SLADIĆA! Da li nas to očekuje snijeg u oktobru?

Meteorolog Nedim Sladić najavio je da će početak oktobra donijeti osjetno hladnije dane od prosjeka, a s padom temperatura na planinama bi se mogli pojaviti i prvi tragovi snijega.

Prema njegovom pojašnjenju, hladan vazduh sa sjeveroistoka Evrope, u kombinaciji s odsječenom ciklonalnom cirkulacijom, uzrokovaće nagli pad temperature.
Zbog toga se na visinama iznad 1500 metara očekuju prve pahulje, dok se susnježica ne isključuje ni u predjelima na oko 900 do 1000 metara.

Sladić je napomenuo da će se snježne padavine pojaviti samo nakratko, budući da je na godišnjem odmoru i da u narednom periodu neće davati detaljnije prognoze.

“Na planinama dovoljno hladno da uz minuse imamo i prve ovosezonske pahulje snijega na visinama iznad 1500 metara nadmorske visine. Susnježice može biti u područjima sve do 900-1000 metara nadmorske visine. Zasad samo kratko, jer prognoza u narednom periodu neće biti budući da sam na godišnjem odmoru do polovine oktobra”, naveo je Sladić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz povremenu slabu kišu

U ponedjeljak se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Povremeno slaba kiša moguća je u sjevernim, centralnim i istočnim područjima Bosne.

Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjevernog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka biće većinom između 6 i 11°C, dok će na jugu zemlje dosezati i do 15°C.

Najviša dnevna temperatura kretala bi se uglavnom između 14 i 20°C, a na jugu zemlje do 25°C.

Nastavi čitati

Društvo

MAJOR MILAN TEPIĆ! Sjećanje na posljednjeg narodnog HEROJA

Major Milan Tepić /1957-1991/ poginuo je 29. septembra 1991. godine, kada je tokom borbi sa hrvatskim paravojnim jedinicama digao u vazduh kasarnu JNA u Bjelovaru, ne želeći da neprijatelju preda skladište sa oružjem.
Zbog ovog čina, Tepić je postuhmno odlikovan Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglašen je za narodnog heroja. Ovo je poslednji put da je neko ovjenčan tim zvanjem koja je bila karakteristična za period komunističke Jugoslavije.

Tepićevo ime danas nose ulice u gradovima širom Srbije i Republike Srpske, a u njegovu čast Vojska Republike Srpske ustanovila je poseban Orden za zasluge u ratu “Milan Tepić”.

Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Milan Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, radi sprečavanja predaje oružja i municije pripadnicima hrvatske paravojne formacije ZNG /zenge/, raznio je magacin sa 170 tona eksplozivnih sredstava.

Tom prilikom, poginuo je i on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.

“Jednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško”, napisao je u posljednjem pismu major Milan Tepić.

U Komlencu, kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava dan njegove herojske pogibije.

Vojnik Stojadin Mirković 1999. godine odlikovan je posthumno Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.

Njegovi posmrtni ostaci su u julu 1995. godine sahranjeni u rodnom selu Donje Leskovce, kod Valjeva, gdje mu je 2013. otkrivena i spomen-bista.

Grad Valjevo posthumno je Mirkoviću dodijelio najveće priznanje “Septembarsku povelju”, a i jedna ulica u tom gradu nosi njegovo ime.

Hrvatska strana potvrdila je gubitak 11 vojnika tokom eksplozije na Bedeniku, zbog čega su iz osvete strijeljali komandanta straže na tom objektu starijeg vodnika Ranka Stevanovića.

Za zločine nad pripadnicima JNA, u to vrijeme jedine legalne i regularne vojske u SFRJ, u čijem je sastavu tada formalnopravno bila i Hrvatska, gotovo niko nije osuđen.

Nastavi čitati

Aktuelno