Connect with us

Društvo

MUK I KULIRANJE Malo studenata očigledno NE BRINE MINISTRA Budimira

Drugi upisni rok na fakultetima univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu sve je bliži. Mjesta ima na pretek. Iz resornog ministarstva, očigledno, u tome ne vide neki bitan problem.

Još se nije čulo šta o toliko slobodnih mjesta nakon prvog upisnog roka na fakultetima misle u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS. Ne potresaju ih podaci sa fakulteta gdje nije upisan nijedan student, priče mladih ljudi koji su napustili školovanje u Srpskoj i sreću potražili vani, ali ni upozorenja struke da neke stvari u visokom obrazovanju dobro “ne štimaju”.

Treba li da napominjemo da se iz ovog ministarstva nisu udostojili odgovoriti na pitanja koja su im iz naše redakcije poslata još 17. juna.

Podsjećamo da smo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS tada pitali zašto je na visokoškolskim ustanovama u Srpskoj svake godine sve više slobodnog mjesta, hoće li zbog toga biti viška profesora u visokoškolskom obrazovanju, šta su konkretno uradili da animiraju maturante da se opredjeljuju da upišu neki fakultet kod nas, šta je preduzeto da studenti budu zadržani na ovdašnjim fakultetima. Iz ministarstva totalno ignorisanje.

Nakon prvog upisnog roka na Univerzitetu u Banjaluci na još 12 fakulteta ima mjesta.

Naprimjer, na Prirodno-matematičkom fakultetu planiran je upis 176 studenata, a nakon prvog upisnog roka slobodno čak 110 mjesta. Fiziku niko nije upisao, kao i ekologiju. Dekan PMF Radoslav Dekić za Srpskainfo je potvrdio da su upisali nešto više od 60 studenta na svim smjerovima.

–Interesovanje je bilo u rangu kao i prethodne godine, možda za nijansu lošije. Najveći broj studenata je upisao studijski program Matematika i informatika – rekao je Dekić. Kakvo nam je stanje u visokom obrazovanju pitali smo i profesore, stručnjake, ali i studente.

Profesor Petar Kunić nedavno nam je rekao da su vlasti visoko obrazovanje dugo držale u drugom planu.

–Ministri prosvjete, a pogotovo u ovoj vlasti, bili su poslušnici vlasti. Nisu oni odlučivali o ključnim stvarima obrazovanja. Stranke su odlučivale, a ministri koji su bili na čelu su bili poslušnici, jer nisu imali snage da se odupru nekim stvarima, koje su očigledno bile veoma pogrešne – rekao je Kunić za Srpskainfo.

Profesor emeritus Branko Dokić poručio je kako je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje danas potpuno marginalizovano, te da se u posljednjih desetak godina sve svelo na formu iza koje stoji hrpa dokumenata bez suštinskih rezultata istraživanja. Ne smatra da se gubi interesovanje mladih za studiranjem, već da se gubi interesovanje za naše fakultete.

-Dešavalo se i u prethodnim upisnim rokovima da imate veći broj zaposlenih na javnim univerzitetima nego studenata koji se upišu i to su više nego poražavajući podaci – rekla je nedavno za Srpskainfo članica Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje NS RS, Maja Dragojević Stojić.

Vjerovatno mnogi znaju ili su čuli da je mlada osoba otišla iz zemlje da se školuje, a onda u toj zemlji ostala, jer je lako našla posao. Za Srpskainfo su govorili mnogi naši mladi koji su se na to odvažili. I niko se od njih nije pokajao. Jer, mnogo kvalitetnije obrazovanje, uz priznatije diplome dalo im je veliku priliku da lako nađu posao. Oni su to iskoristili.

-Naša djeca, odnosno njihovi roditelji, misle da su programi koji se izučavaju tamo bolji, te da se sa tim fakultetima lakše nalazi posao. Činjenica je da je na tamošnjim fakultetima kvalitetniji praktični dio nastave, što svršene studente čini osposobljenijim za posao kojim su odlučili da se bave, a što, naravno, puno znači – istakao je sociolog Ivan Šijaković i dodao da mladi sa ovih prostora žele što ranije da odu, jer ovdje ne vide neku perspektivu za život.

Podsjećamo, prijavlјivanje kandidata za drugi upisni rok na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu počinje 26. avgusta, završava 30, a polaganje prijemnog ispita je 2. septembra. Isti datumi važe i na banjalučkom Univerzitetu.

 

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno