Connect with us

Društvo

MUK I KULIRANJE Malo studenata očigledno NE BRINE MINISTRA Budimira

Drugi upisni rok na fakultetima univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu sve je bliži. Mjesta ima na pretek. Iz resornog ministarstva, očigledno, u tome ne vide neki bitan problem.

Još se nije čulo šta o toliko slobodnih mjesta nakon prvog upisnog roka na fakultetima misle u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS. Ne potresaju ih podaci sa fakulteta gdje nije upisan nijedan student, priče mladih ljudi koji su napustili školovanje u Srpskoj i sreću potražili vani, ali ni upozorenja struke da neke stvari u visokom obrazovanju dobro “ne štimaju”.

Treba li da napominjemo da se iz ovog ministarstva nisu udostojili odgovoriti na pitanja koja su im iz naše redakcije poslata još 17. juna.

Podsjećamo da smo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS tada pitali zašto je na visokoškolskim ustanovama u Srpskoj svake godine sve više slobodnog mjesta, hoće li zbog toga biti viška profesora u visokoškolskom obrazovanju, šta su konkretno uradili da animiraju maturante da se opredjeljuju da upišu neki fakultet kod nas, šta je preduzeto da studenti budu zadržani na ovdašnjim fakultetima. Iz ministarstva totalno ignorisanje.

Nakon prvog upisnog roka na Univerzitetu u Banjaluci na još 12 fakulteta ima mjesta.

Naprimjer, na Prirodno-matematičkom fakultetu planiran je upis 176 studenata, a nakon prvog upisnog roka slobodno čak 110 mjesta. Fiziku niko nije upisao, kao i ekologiju. Dekan PMF Radoslav Dekić za Srpskainfo je potvrdio da su upisali nešto više od 60 studenta na svim smjerovima.

–Interesovanje je bilo u rangu kao i prethodne godine, možda za nijansu lošije. Najveći broj studenata je upisao studijski program Matematika i informatika – rekao je Dekić. Kakvo nam je stanje u visokom obrazovanju pitali smo i profesore, stručnjake, ali i studente.

Profesor Petar Kunić nedavno nam je rekao da su vlasti visoko obrazovanje dugo držale u drugom planu.

–Ministri prosvjete, a pogotovo u ovoj vlasti, bili su poslušnici vlasti. Nisu oni odlučivali o ključnim stvarima obrazovanja. Stranke su odlučivale, a ministri koji su bili na čelu su bili poslušnici, jer nisu imali snage da se odupru nekim stvarima, koje su očigledno bile veoma pogrešne – rekao je Kunić za Srpskainfo.

Profesor emeritus Branko Dokić poručio je kako je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje danas potpuno marginalizovano, te da se u posljednjih desetak godina sve svelo na formu iza koje stoji hrpa dokumenata bez suštinskih rezultata istraživanja. Ne smatra da se gubi interesovanje mladih za studiranjem, već da se gubi interesovanje za naše fakultete.

-Dešavalo se i u prethodnim upisnim rokovima da imate veći broj zaposlenih na javnim univerzitetima nego studenata koji se upišu i to su više nego poražavajući podaci – rekla je nedavno za Srpskainfo članica Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje NS RS, Maja Dragojević Stojić.

Vjerovatno mnogi znaju ili su čuli da je mlada osoba otišla iz zemlje da se školuje, a onda u toj zemlji ostala, jer je lako našla posao. Za Srpskainfo su govorili mnogi naši mladi koji su se na to odvažili. I niko se od njih nije pokajao. Jer, mnogo kvalitetnije obrazovanje, uz priznatije diplome dalo im je veliku priliku da lako nađu posao. Oni su to iskoristili.

-Naša djeca, odnosno njihovi roditelji, misle da su programi koji se izučavaju tamo bolji, te da se sa tim fakultetima lakše nalazi posao. Činjenica je da je na tamošnjim fakultetima kvalitetniji praktični dio nastave, što svršene studente čini osposobljenijim za posao kojim su odlučili da se bave, a što, naravno, puno znači – istakao je sociolog Ivan Šijaković i dodao da mladi sa ovih prostora žele što ranije da odu, jer ovdje ne vide neku perspektivu za život.

Podsjećamo, prijavlјivanje kandidata za drugi upisni rok na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu počinje 26. avgusta, završava 30, a polaganje prijemnog ispita je 2. septembra. Isti datumi važe i na banjalučkom Univerzitetu.

 

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno