Connect with us

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Related Topics:

Društvo

Islamski propovijednik iz BiH “MUSLIMANI NE SMIJU ČESTITATI BOŽIĆ HRIŠĆANIMA”!?

Izjava islamskog propovjednika Elvedina Pezića da muslimani ne bi trebali obilježavati Novu godinu, niti čestitati Božić hrišćanima, ponovno je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Pezić, poznat po svojim izrazito konzervativnim i često kontroverznim tumačenjima vjere, još jednom je pokazao koliko pogubne mogu biti riječi onih koji se predstavljaju kao duhovni autoriteti.

No, takav stav potpuno zanemaruje činjenicu da je Nova godina međunarodni, svjetovni praznik, koji nema vjersku pozadinu. Ona simbolizira nadu, nove početke i zajedništvo među ljudima, bez obzira na vjeru ili narodnost.

 

 

Još veći problem izazvala je njegova izjava da muslimanima nije dopušteno čestitati Božić hrišćanima, jer to, prema njegovim riječima, predstavlja grijeh. Takve poruke nisu samo pogrešne u teološkom kontekstu, nego i društveno štetne. U vremenu kada se svijet suočava s izazovima koji traže više razumijevanja, dijaloga i saradnje, Pezićeve izjave djeluju kao poziv na podjele i nepovjerenje.

Zabrinjava i činjenica da dio javnosti Pezića i dalje doživljava kao vjerodostojnog tumača islama. Internet mu pruža platformu i publiku, ali i razotkriva do koje mjere ovakva retorika može odjeknuti među ljudima koji ne propituju izvor i smisao poruka koje slušaju.

Vjera bi trebala biti prostor mira, duhovnosti i tolerancije – ne sredstvo poticanja međuljudskih sukoba. Elvedin Pezić svojim javnim istupima sve češće pokazuje da je tanka linija između vjerskog nauka i opasne ideološke isključivosti – a tu granicu, čini se, odavno je prešao.

Naime, valja napomenuti i kako su službene muslimanske vjerske vlasti u BiH zanemarile Pezićev poziv, te je Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, uputio čestitku nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom, mons. Tomi Vukšiću, te svim katolicima u Bosni i Hercegovini

 

 

U svojoj čestitki, reisul-ulema je, između ostalog, naveo:

“Vama osobno, Vašoj časnoj obitelji, svećenicima i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom velikog blagdana Božića. Želim da ove blagdanske dane provedete u duhu ljubavi, mira i blagostanja, dijeleći radost sa svojim najbližima, susjedima i prijateljima.

Vrijeme blagdana prilika je da se prisjetimo univerzalnih vrijednosti koje nas povezuju – međusobnog poštovanja, solidarnosti i suživota u našoj zajedničkoj domovini. Neka radost ovog blagdana ispuni vaša srca i domove nadom u bolju i sretniju budućnost za sve ljude dobre volje”, napisao je.

Reisul-ulema Kavazović slične čestitke uputio je i drugim visokim dostojanstvenicima Katoličke crkve, kao i vjernicima, uz želje za dobro zdravlje i ličnu sreću.

Nastavi čitati

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE

Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Aktuelno