Connect with us

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Related Topics:

Društvo

“JOŠ JEDAN PROPALI PROJEKAT VLASTI”: Hotel u Rudom postao simbol propalih investicija i NEBRIGE ZA JAVNI NOVAC

Većina privatizovanih firmi koje je kupila Vlada Republike Srpske trošeći milione maraka pod izgovorom da će ih podići i dobro prodati, i uglavnom završe ili u gubicima ili sa neznatnom dobiti.

Tako su npr. milioni uloženi u kupovinu propalog hotela Comsar Rudo propali kao i sam hotel, a umjesto profita, sabiraće se gubici i povećati spisak preduzeća gubitaša u vlasništvu Srpske.

Saga oko hotela u Rudom počela je 2014. godine kada je zvanično otvoren po ideji investitora Rašida Serdarova i trebao je da služi za smještaj radnika na projektu gradnje hidrocentrale Mrsovo na rijeci Lim.

Međutim, taj projekat nikad nije završen pa je Serdarov prodao i projekat Mrsovo i hotel Elektroprivredi Srpske za 67 miliona KM. Međutim, koliko god je Rudo manja lokalna zajednica, da je postojala jaka volja, sa tim hotelom se mogla napraviti ekonomska opravdanost. Ovako, hotel ničemu ne služi, smatra Zoran Pavlović.

– Taj hotel je najbolje ovog trena zatvoriti konzervirati jer niti ima turističke ponude niti osnova da se plaćaju ljudi koji tamo rade, a koji u stvari ništa ne doprinose to je investicija koja je imala neku jasnu viziju kako će se razvijati u odnosu na neke aktivnosti planirane ali kako toga nema hotel je postao samo balast teret i trošak – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

S obzirom da je hotel od samog početka bio na klimavim nogama, mnoge je iznenadila odluka Uprave Hidroelektrane na Drini iz 2022.godine o kupovini hotela Comsar u Rudom za 2,25 miliona KM. Niko ne zna koji je pravi razlog kupovine, ali je ovde očigledno postalo normalno da se novac građana Srpske rasipa kako kome padne na pamet, smatra pravnik Milko Grmuša.

– Evidentno je bilo da to nema nikakve ekonomske logike da se pravi takav hotel, očigledno je plan invesitora bio da to uvali na budžet Republike Srpske što se i desilo, još jedan pokazatelj da se bilo koja investicija u Srpskoj ne radi kako bi trebalo, nikakvih analiza nema. Meni je nejasno da se do te mjere nesavjesno ide kad je u pitanju Vlada koja pretpostavljam daje finalne saglasnosti na takve projekte -kaže Milko Grmuša, pravnik.

Hotel je čak u nekom periodu imao i prihode preko 800 000 KM i 27 zaposlenih radnika ali je naravno uspjeh izostao i danas je taj hotel sablasno prazan. To govori da je i ovaj projekat još jedan dokaz da je Vlada Srpske rekorder po propalim projektima, što ostavlja utisak kao da se takmiče po broju neuspjelih projekata, smatraju u opoziciji.

– Propali projekti Vlade su propali sa aspekta ekonomske i investicione opravdanosti građana i privrede, ali sa aspekta vlasti to nisu propali projekti već vrlo uspješni projekti i unosni za njih jer niko nas ne može ubijediti da niko iz vlasti nema ruke duboko uvučene u te projekte i prodaju tih projekata – ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NS RS.

U Republici Srpskoj više zanimljive vijesti nisu gubici, propala preduzeća, odlazak stanovništva, nova zaduženja. Nova i neobična vijest bi bila kada bi vlast uspjela nešto dobro i pozitivno da uradi za svoje građane. Do tad, ostaju nam novi milionski gubici iz budžeta Srpske i krpljenje rupa u našim novčanicima koji su produbljeni nebrigom vlasti za interese građana jer su oni očigledno zaslijepljeni svojim ličnim, prenosi BN.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Aktuelno