Connect with us

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Related Topics:

Društvo

SPAVAMO SAT DUŽE: Noćas počinje zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena počeće noćas u 3.00 časa pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan čas unazad.

Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu naredne godine.

Građani EU su se 2018. izjasnili da su za ukidanje promjene vremena, kada se više od 80 odsto od 4,6 miliona učesnika ankete izjasnilo pozitivno.

Prijedlog je sa 63 odsto glasova podržao i Evropski parlament 2019. godine.

Konačna odluka o tom pitanju nije donesena zbog nedostatka konsenzusa među zemljama članicama, pošto je za njeno usvajanje potrebna kvalifikovana većina u Evropskom savjetu.

I dalje se čeka odobrenje 27 država članica EU koje od 2018. godine uopšte nisu razmatrale taj prijedlog.

Nastavi čitati

Društvo

Novo obećanje iz Šuma Srpske: “BIĆEMO NAJBOLJI!”

Vršilac dužnosti generalnog direktora “Šuma Republike Srpske” Blaško Kaurin rekao je da će ovo preduzeće biti najbolje i da će ispuniti zahtjeve premejra RS Save Minića.

Kako kaže ovo preduzeće bilježi bolje rezultate u ovoj godini, te je naglasio da će novi strateški pristup omogućiti stabilizaciju finansija i ostvarenje poslovnog plana kako bi bili zadovoljni i radnici i kupci.

“Bolje je značajno stanje u odnosu na prošlu godinu. Imali smo presjek stanja i tada je minus iznosio 6,27 miliona KM, dok ove godine minus iznosi 3,69 miliona KM. Možemo reći da smo prošle godine imali 20 šumskih gazdinstava koja su poslovala negativno, a 12 poslovalo pozitivno. Ove godine imamo 14 gazdinstava sa negativnim rezultatom za devet mjeseci, a 18 je iskazalo pozitivan rezultat”, rekao je Kaurin za Srnu.

Kako je istako doći će dan kada će ovo preduzeće 100 odsto biti stabilno i najbolje u Republici Srpskoj.

“Imam viziju kako to da dovedemo do kraja, naravno uz podršku premijera (Savo) Minića. Sa njim smo mnoge stvari započeli i mislim da ćemo sa njim to do kraja i završiti”, naglasio je Kaurin.

Nastavi čitati

Društvo

VLADA FBIH OGRANIČILA CIJENU! Pelet više ne košta kao suho zlato

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je danas 24. oktobra na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku kojom se propisuje mjera neposredne kontrole cijena određivanjem najvišeg nivoa prodajne cijene peleta od drveta u trgovini na malo na teritoriji Federacije BiH.

U skladu sa ovom odlukom najviša prodajna cijena peleta ne može prelaziti 480 KM plus PDV u trgovini na malo, po toni u svim pakovanjima. Ova odluka se primjenjuje do 1.decembra ove godine.

“Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužuju se federalna i kantonalna tržišna inspekcija. Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama FBiH”, navedeno je na Vladi FBIH.

Kako je predlagač obrazložio, razlog za propisivanje ove mjere je prevencija i suzbijanje nerealnog utvrđivanja cijena i eventualnog nepoštenog ponašanja pojedinih proizvođača ili trgovcima peletom, s ciljem zaštite građana i omogućavanja uredne snabdjevenosti tržišta.

Takođe, predlagač odluke je obrazložio da je bilo neophodno kao mjeru neposredne kontrole cijena propisati mjeru određivanja najvišeg nivoa cijena za pelet, koja je privremenog karaktera, a s ciljem blagovremenog intervenisanja na tržištu Federacije BiH i sprečavanja špekulativnog i neodgovornog ponašanja svih učesnika u lancu snabdijevanja peletom.

Drveni pelet je prirodni energent, odnosno obnovljivo bio-gorivo, proizvedeno iz bio-mase (usitnjenog drveta, piljevine, strugotine), valjkastog je oblika promjera od 6 mm ili 8 mm (+/-1) i dužine od 3,15 mm do 40 mm, vlažnosti ispod 10 posto, što omogućava vrlo visoku efikasnost sagorijevanja.

Podsjetimo, kako je ranije rečeno u narednom periodu biće pojačane kontrole tržišta peleta sa ciljem otkrivanja eventualnih nepravilnosti i špekulativnog formiranja cijena,  poručeno je 20. oktobra, nakon sastanka Denisa Šulića, ministar trgovine i turizma Srpske sa predstavnicima Asocijacije proizvođača peleta u BiH.

Kako su “Nezavine novine” ranije pisale cijene peleta na bh. tržištu u posljednjih nekoliko dana su eksplodirale, pa je tako za tonu peleta potrebno izdvojiti i skoro 700 maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno