Connect with us

Svijet

MODERNA POMPEJA: Grad je 1968. za noć sravnjen sa zemljom, ali postoji i dan danas – KAKO?

Na Siciliji postoji grad koji je posle razornog zemljotresa 1968. godine zatrpan betonom kako bi zauvijek ostao sačuvan.

Pejzaži Sicilije često podsjećaju na razglednice, spoj obale, brda i planina koji lako parira nekim od najljepših pejzaža na svijetu. Ipak, u dolini Belice, na zapadu ostrva, nalazi se prizor koji odudara od svega poznatog: dva brežuljka koji svjedoče o jednoj od najvećih tragedija moderne Italije, ali i o neobičnom pokušaju da se ona sačuva kroz umjetnost.

Na jednom od njih nalaze se ruševine nekadašnjeg grada Gibelina, razorenog u zemljotresu 15. januara 1968. godine. Na drugom, ogromna betonska površina, poznata kao “Kreto di Buri”, monumentalno umjetničko djelo koje prekriva ostatke grada. Ova instalacija, završena 2015. godine prema ideji umjetnika Alberta Burija, prostire se na više od 80.000 kvadratnih metara i prati mrežu nekadašnjih ulica ovohg grada. Posjetioci danas hodaju “ulicama” koje zapravo predstavljaju pukotine između betonskih blokova, simbolično zamrznutog grada.

Na taj način, Gibelina je postala svojevrsna moderna Pompeja, ne zatrpana pepelom, već svjesno prekrivena betonom kako bi sjećanje na nju ostalo trajno.

Razaranje koje je promijenilo sve
Zemljotres koji je pogodio dolinu Belice bio je prvi veliki potres moderne Italije. Serija podrhtavanja kulminirala je u noći između 14. i 15. januara, kada je udar jačine 6,4 stepena Rihterove skale sravnio sa zemljom 21 naselje. Najteže su stradale Gibelina, Salaparuta i Pođoreale.

Poginulo je 296 ljudi, više od 1.000 je povređeno, a gotovo 100.000 ostalo je bez doma. Mnogi su uspjeli da napuste kuće na vrijeme, jer su prethodni potresi upozorili na opasnost, ali razmere razaranja bile su potpune.

Obnova, međutim, nije bila ni brza ni jednostavna. Država je u početku nudila novac i čak karte za iseljavanje u SAD i Australiju, umjesto obnove siromašnog regiona. Stanovnici su godinama živjeli u šatorima i privremenim barakama, često bez osnovnih uslova.

Novi grad, ali bez duše?
Za razliku od drugih naselja, Gibelina nije obnovljena na istom mjestu. Zahvaljujući tadašnjem gradonačelniku Ludoviku Koraou, grad je izmješten na ravnicu, bliže saobraćajnicama, sa idejom da se obezbijedi bolja budućnost.

Nova Gibelina građena je kao moderan, eksperimentalni grad, sa širokim ulicama, bez centralnog trga i prilagođena automobilima, a ne ljudima. Takav koncept bio je stran lokalnom stanovništvu, naviknutom na bliskost i život u zajednici.

Istovremeno, vlasti i umjetnici pokušali su da gradu udahnu “dušu” kroz umjetnost.

Grad kao galerija
Od 1970-ih, Gibelina postaje centar savremene umjetnosti. U grad dolaze brojni umjetnici, arhitekte i intelektualci, ostavljajući iza sebe djela koja su transformisala prostor: skulpture, instalacije, pozorišne scene i muzeje.

Danas ovaj mali sicilijanski grad posjeduje hiljade umjetničkih djela, najviše po glavi stanovnika u Italiji i desetine lokacija posvećenih savremenoj umjetnosti. Zbog toga je 2026. godine proglašen prvom italijanskom prestonicom savremene umjetnosti, uz niz izložbi i kulturnih događaja. Festival Orestiadi, koji se tamo održavao, postao je jedan od najznačajnijih umetničkih događaja u Evropi, ali se posetioci nisu zadržavali.

Ipak, uprkos umetničkom značaju, Gibelina se suočava sa problemima tipičnim za ruralnu Italiju, depopulacijom i ekonomskim stagnacijama. Grad danas ima oko 3.000 stanovnika, upola manje nego pre zemljotresa, a ni turisti nisu naročito zainteresovani.

Posjetioci ga često opisuju kao neobično i pomalo sablasno mjesto: široke, prazne ulice bez pješaka, ali sa skrivenim “džepovima” života u kafićima i restoranima.

Upravo zato, 2026. godina vidi se kao šansa za novi početak, ne samo kao turistička promocija, već kao pokušaj da se umjetnost ponovo poveže sa zajednicom i privuče nova generacija stvaralaca.

Gibelina tako ostaje jedinstven primjer grada koji nije pokušao da izbriše tragediju, već da je pretvori u trajno sjećanje i umjetnost koja traje.

Related Topics:

Svijet

FBI optužio Sjevernu Koreju za rekordnu krađu: MILIJARDE NESTALE ZA 20 MINUTA

Sjeverna Koreja stoji iza jednog od najvećih hakerskih napada u istoriji kriptovaluta, tokom kojeg je sa berze Bajnens ukradeno čak 6,36 milijardi dolara, saopštio je američki Federalni istražni biro (FBI).

Prema navodima američkih istražilaca, hakeri povezani sa Pjongjangom već su počeli da peru ukradeni novac pretvarajući ga u druge kriptovalute.

Napad je izveden za svega 20 minuta, a milijarde dolara prebačene su na deset različitih blokčejn mreža.

Kako planiraju da nadoknade ukradene milijarde?
Iz Bajnensa tvrde da su uspjeli da nadoknade 90 odsto ukradenog iznosa, dok FBI upozorava da bi mogle uslijediti nove faze pranja digitalne imovine.

Kako je naveo FBI, akteri povezani sa Sjevernom Korejom primijećeni su tokom pranja ukradenih sredstava, tako što su ih konvertovali u kriptovalutu ethereum.

Američka agencija očekuje da će uslijediti dodatne faze pranja ukradene digitalne imovine.

Kriptovalutna berza Bajnens saopštila je u subotu da je uspjela da nadoknadi 90 odsto iznosa ukradenog tokom hakerskog napada, u kojem je sa njene platforme nestalo rekordnih 6,36 milijardi dolara.

“Preostalih 10 odsto odnosi se na tokene sa manjom likvidnošću, što znači da će možda biti potrebno više vremena da se obezbijede potrebne količine”, navodi se u saopštenju kompanije.

Bajnens je saopštio da je interno izdvojio oko 6,34 milijarde dolara sopstvenih sredstava kako bi pokrio nastale gubitke, prenio je Rojters.

“Načeta” rezerva
Kompanija je navela da je nadoknada sredstava uključivala i djelimično korišćenje njenog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog milijardu dolara, koji predstavlja rezervu u bitkoinima namijenjenu zaštiti korisnika u slučaju bezbjednosnih incidenata.

Hakeri povezani sa Sjevernom Korejom ukrali su oko 6,36 milijardi dolara sa novčanika kriptovalutne berze Bajnens, u sajber napadu koji se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, objavila je kompanija za analizu blokčejn transakcija TRM Labs.

Prema analizi TRM Labsa, napad se dogodio u četvrtak, kada su napadači za oko 20 minuta prebacili sredstva sa novčanika Bajnensa na deset različitih blokčejn mreža.

Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina, Rusija i SAD za istim stolom: ZELENSKI OTKRIO DETALJE

Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija mogle bi uskoro ponovo sjesti za pregovarački sto, a kao moguće mjesto susreta pominje se Abu Dabi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi trilateralni pregovori na tehničkom nivou mogli biti održani između 6. i 10. novembra, ali je naglasio da konačan datum i lokacija još nisu potvrđeni, prenosi Tanjug.

“Sastanak bi trebalo da bude održan u Abu Dabiju, ali, kao što znate, na Bliskom istoku postoji mnogo različitih osjetljivih pitanja i izazova. Ne znam da li će to biti baš taj datum i da li će se sastanak održati upravo u Abu Dabiju, ali podržaćemo ga”, poručio je ukrajinski predsjednik u intervjuu za američkog novinara Tonija Perkinsa, prenosi Ukrinform.

Zelenski je istakao da Ukrajina podržava prijedlog američke strane o održavanju trostranih pregovora na tehničkom nivou.

“Prije svega, dobro je što ćemo imati priliku da uključimo Ruse u pregovore. Zahvalni smo američkoj strani na posredovanju tokom našeg sastanka u Oslu. Upravo su Sjedinjene Američke Države predložile održavanje sastanka u novembru”, rekao je Zelenski.

Ukrajina očekuje da Vašington utvrdi datum trostranih pregovora, a Zelenski je ranije izrazio nadu da bi oni mogli da budu održani prije 10. novembra, navodi ukrajinska agencija.

Nastavi čitati

Svijet

SNAŽAN ZEMLJOTRES POGODIO JAPAN: Potres jačine 6 stepeni po Rihteru

Snažan zemljotres jačine 6 stepeni po Rihteru pogodio je Japan.

Zemljotres jačine 6,0 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Japan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Potres se dogodio u 7.15 časova po lokalnom vremenu, a epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru i dubini od 325 kilometara, južno od Nagoje.

Za sada nema izveštaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti.

Nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.

Nastavi čitati

Aktuelno