Connect with us

Svijet

MODERNA POMPEJA: Grad je 1968. za noć sravnjen sa zemljom, ali postoji i dan danas – KAKO?

Na Siciliji postoji grad koji je posle razornog zemljotresa 1968. godine zatrpan betonom kako bi zauvijek ostao sačuvan.

Pejzaži Sicilije često podsjećaju na razglednice, spoj obale, brda i planina koji lako parira nekim od najljepših pejzaža na svijetu. Ipak, u dolini Belice, na zapadu ostrva, nalazi se prizor koji odudara od svega poznatog: dva brežuljka koji svjedoče o jednoj od najvećih tragedija moderne Italije, ali i o neobičnom pokušaju da se ona sačuva kroz umjetnost.

Na jednom od njih nalaze se ruševine nekadašnjeg grada Gibelina, razorenog u zemljotresu 15. januara 1968. godine. Na drugom, ogromna betonska površina, poznata kao “Kreto di Buri”, monumentalno umjetničko djelo koje prekriva ostatke grada. Ova instalacija, završena 2015. godine prema ideji umjetnika Alberta Burija, prostire se na više od 80.000 kvadratnih metara i prati mrežu nekadašnjih ulica ovohg grada. Posjetioci danas hodaju “ulicama” koje zapravo predstavljaju pukotine između betonskih blokova, simbolično zamrznutog grada.

Na taj način, Gibelina je postala svojevrsna moderna Pompeja, ne zatrpana pepelom, već svjesno prekrivena betonom kako bi sjećanje na nju ostalo trajno.

Razaranje koje je promijenilo sve
Zemljotres koji je pogodio dolinu Belice bio je prvi veliki potres moderne Italije. Serija podrhtavanja kulminirala je u noći između 14. i 15. januara, kada je udar jačine 6,4 stepena Rihterove skale sravnio sa zemljom 21 naselje. Najteže su stradale Gibelina, Salaparuta i Pođoreale.

Poginulo je 296 ljudi, više od 1.000 je povređeno, a gotovo 100.000 ostalo je bez doma. Mnogi su uspjeli da napuste kuće na vrijeme, jer su prethodni potresi upozorili na opasnost, ali razmere razaranja bile su potpune.

Obnova, međutim, nije bila ni brza ni jednostavna. Država je u početku nudila novac i čak karte za iseljavanje u SAD i Australiju, umjesto obnove siromašnog regiona. Stanovnici su godinama živjeli u šatorima i privremenim barakama, često bez osnovnih uslova.

Novi grad, ali bez duše?
Za razliku od drugih naselja, Gibelina nije obnovljena na istom mjestu. Zahvaljujući tadašnjem gradonačelniku Ludoviku Koraou, grad je izmješten na ravnicu, bliže saobraćajnicama, sa idejom da se obezbijedi bolja budućnost.

Nova Gibelina građena je kao moderan, eksperimentalni grad, sa širokim ulicama, bez centralnog trga i prilagođena automobilima, a ne ljudima. Takav koncept bio je stran lokalnom stanovništvu, naviknutom na bliskost i život u zajednici.

Istovremeno, vlasti i umjetnici pokušali su da gradu udahnu “dušu” kroz umjetnost.

Grad kao galerija
Od 1970-ih, Gibelina postaje centar savremene umjetnosti. U grad dolaze brojni umjetnici, arhitekte i intelektualci, ostavljajući iza sebe djela koja su transformisala prostor: skulpture, instalacije, pozorišne scene i muzeje.

Danas ovaj mali sicilijanski grad posjeduje hiljade umjetničkih djela, najviše po glavi stanovnika u Italiji i desetine lokacija posvećenih savremenoj umjetnosti. Zbog toga je 2026. godine proglašen prvom italijanskom prestonicom savremene umjetnosti, uz niz izložbi i kulturnih događaja. Festival Orestiadi, koji se tamo održavao, postao je jedan od najznačajnijih umetničkih događaja u Evropi, ali se posetioci nisu zadržavali.

Ipak, uprkos umetničkom značaju, Gibelina se suočava sa problemima tipičnim za ruralnu Italiju, depopulacijom i ekonomskim stagnacijama. Grad danas ima oko 3.000 stanovnika, upola manje nego pre zemljotresa, a ni turisti nisu naročito zainteresovani.

Posjetioci ga često opisuju kao neobično i pomalo sablasno mjesto: široke, prazne ulice bez pješaka, ali sa skrivenim “džepovima” života u kafićima i restoranima.

Upravo zato, 2026. godina vidi se kao šansa za novi početak, ne samo kao turistička promocija, već kao pokušaj da se umjetnost ponovo poveže sa zajednicom i privuče nova generacija stvaralaca.

Gibelina tako ostaje jedinstven primjer grada koji nije pokušao da izbriše tragediju, već da je pretvori u trajno sjećanje i umjetnost koja traje.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU JASAN: Iran neće imati nuklearno oružje, to mi je misao života

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Iran neće posjedovati nuklearno oružje bez obzira na to da li će sporazum između Vašingtona i Teherana biti potpisan.

“Borim se protiv pokušaja Irana da dođe do nuklearnog oružja. Mogu reći da je to misija mog života. Taj stav sam zastupao do sada i nastaviću da ga zastupam i ubuduće. Sa sporazumom ili bez njega, Iran neće imati nuklearno oružje. Ni danas, ni sutra. Dok sam ja premijer Izraela, to se neće dogoditi”, rekao je Netanjahu u televizijskom obraćanju naciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp i zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi potvrdili su u nedjelju da je usaglašen konačni tekst memoranduma o razumijevanju, koji bi trebalo da bude zvanično potpisan u Švajcarskoj 19. juna.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNO OTKRIĆE: Pronađeni koralni grebeni koji mogu preživjeti klimatsku krizu

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji su sposobni da prežive klimatske promjene i oporave se od njihovih posljedica, što je tri puta više nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novo istraživanje.

vjetski koralni grebeni, koji obezbjeđuju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života, izloženi su snažnom pritisku usljed razornih tropskih oluja, zagađenja i masovnih pojava “izbjeljivanja” korala izazvanih naglim porastom temperature okeana.

Neki naučnici upozoravaju da se koralni ekosistemi suočavaju sa nepovratnim propadanjem.

Međutim, analiza 45.000 istraživanja koralnih grebena, zajedno sa decenijama klimatskih i okeanografskih podataka, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih grebena u 71 državi i 100 teritorija, uključujući područja u Karibima, kao i u Tihom i Atlantskom okeanu koja ranije nisu bila prepoznata kao takva.

– Koralni grebeni se često predstavljaju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti. Ovo istraživanje pokazuje suprotno: znamo gdje postoji nada, a sada nam je potrebna politička volja – izjavila je direktor programa za zaštitu korala u organizaciji Društvo za zaštitu divljine Emili Darling, koja je i jedan od autora izvještaja.

Novo istraživanje omogućiće vladama da u svoje planove uključe i lokacije klimatski otpornih koralnih grebena.

– Trenutno se samo 28 odsto ovih grebena nalazi u zaštićenim ili očuvanim područjima, tako da je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno jer se suočavamo sa predstojećim super El Ninjo događajem – rekla je Darlingova.

Koautor studije i izvršni direktor Globalnog morskog programa Društva za zaštitu divljine Stejsi Džupiter izjavila je da bi ovi podaci mogli omogućiti vladama da bolje odluče gdje će usmjeriti ograničena finansijska sredstva i tako najotpornijim koralnim grebenima pruže najveću moguću šansu za opstanak.

Nastavi čitati

Svijet

LJUDI SE ŠOKIRALI KADA SU VIDJELI: Pronađeno 80 skeleta bez glave, šokantna istina otkriva sve

Arheolozi su otkrili lokalitet u Slovačkoj staro 7.000 godina koji sadrži ostatke skoro 80 ​​ljudi kojima nedostaju glave.

Zastrašujuće otkriće u drevnom naselju u blizini grada Vrable zbunilo je stručnjake, iako je neolitski period poznat po svojim ponekad brutalnim i misterioznim ritualima. Iskopavanja, koja su počela 2022. godine, otkrila su najmanje 77 obezglavljenih ljudskih skeleta, nasumično razbacanih u dva rova, izvještava “Science Alert”.

O drevnom naselju

Naselje Vrable pripadalo je kulturi linearne grnčarije (LBK), koja obuhvata najranije poljoprivredne zajednice u Evropi. Ova kultura je nastala u Karpatskom basenu i proširila se po centralnoj Evropi prije oko 7.500 godina, prenosi Blic.

Samo naselje se sastojalo od stotina stanova, uključujući dugačke kuće, grupisane u tri četvrtine, od kojih je svaka pokrivala skoro 16 hektara.

Obezglavljena tijela

Istraživanje je do avgusta prošle godine identifikovalo ukupno 112 pojedinaca, ali arheolozi očekuju da će taj broj rasti kako se rad nastavlja. Neki od pokojnika su sahranjeni na tradicionalan način u grobnim jamama pored kuća, sa prinosima kao što su keramičke posude i žrtvovane mlade ovce.

Međutim, jugozapadni dio, jedini okružen sa dva jarka, korišćen je za drugačiji tip sahranjivanja. U jarcima su pronađeni skeleti bez glava u različitom stanju očuvanosti. Jedini izuzetak bila je lobanja djeteta pronađena među tijelima odraslih.

Ritualno uklanjanje lobanja
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti na nasilje, arheolozi vjeruju da su to složene društvene prakse.

– Naprotiv, imamo dokaze da su ove sahrane, koje nam deluju neobično, bile dio društvenih praksi koje su oblikovale lokalne i šire odnose i pokazuju samo ograničene znake sukoba i krize – rekao je Martin Furholt, arheolog sa Univerziteta u Kilu i glavni autor studije.

Oznake na kostima ukazuju na to da su glave pažljivo odvojene oštrim alatima, a ne nasilno odsječene.

– Prvobitne analize ukazuju da se nije radilo o nasilnom odsecanju glave, već o vještom uklanjanju lobanja – objasnila je biološka antropolog Katarina Fuks sa istog univerziteta.

Uobičajena neolitska praksa
Dokazi sa drugih evropskih lokaliteta iz istog perioda otvaraju brojne mogućnosti, od lova na glave do ljudskih žrtvovanja i simbolične krađe identiteta. Druga nalazišta linearne grnčarije zabeležila su masakre čitavih porodica i mučenje lomljenjem nogu pre pogubljenja.

– Odsjecanje glava izgleda da je bilo široko rasprostranjeno širom neolitske Evrope, što sugeriše da je to bila uobičajena praksa, možda kao dio magijskih ili ceremonijalnih obreda posvećenih precima ili božanstvima. Moramo pretpostaviti da su ove prakse imale potpuno drugačije značenje nego što bi imale u današnjim društvima. Zato ih je tako teško protumačiti – zaključuje Furholt.

Sljedeća faza istraživanja uključivaće analizu kostiju i artefakata kako bi se otkrile veze između sahranjenih, njihovog načina života i drugih demografskih detalja. Arheolozima je još uvijek potrebno istražiti skoro 160 metara sistema jaraka, gdje bi se moglo kriti još obezglavljenih tijela. Postoji i mogućnost da će se na kraju pojaviti nedostajuće lobanje, možda zakopane u kućama ili negdje drugdje na lokalitetu.

Nastavi čitati

Aktuelno