Connect with us

Svijet

MOGUĆE DA SE I NE DODIJELI: Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir?

Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.

Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), Međunarodni sud pravde i generalni sekretar UN Antonio Gutereš među favoritima su za Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu, obilježenu ratovima u Gazi i Ukrajini, ocijenili su evropski eksperti u izjavama za Rojters.

Norveški Nobelov komitet, imajući u vidu ranije odluke, sposoban je da napravi kompletno iznenađenje 11. oktobra, kada tradicionalno objavljuje ko je dobitnik Nobelove nagrade za mir, a nije isključeno ni da ne dodijeli to priznanje.

Kladionice su proglašavale favoritom ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je preminuo u zatvoreničkoj koloniji na Arktiku u februaru, ali on ne može dobiti nagradu posthumno.

Među favoritima kladionica je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali je malo vjerovatno da bi mogao da bude laureat, jer je lider nacije koja je u ratu.

Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.

Direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu Henrik Urdal izjavio je Rojtersu da bi UNRWA mogla da bude takav kandidat, jer radi izuzetno važan posao za palestinske civile koji trpe posljedice rata u pojasu Gaze.

Dodjeljivanje nagrade UNRWA moglo bi, s druge strane, da bude kontroverzno, imajući u vidu izraelske optužbe da su pojedini službenici te agencije učestvovali 7. oktobra 2023. godine u napadu militantne grupe Hamas na jug Izraela, što je bio povod za rat u Gazi. Pojedine zemlje zaustavile su finansiranje UNRWA kao rezultat tih optužbi, ali je većina donatora u međuvremenu obnovljena.

Unutrašnja istraga UN utvrdila je da je devet članova osoblja te agencije bilo umiješano u napad Hamasa i oni su dobili otkaze.

UNRWA, inače, optužuje Izrael da pokušava da rasturi tu agenciju, koja je osnovana 1949. godine, a pruža humanitarnu pomoć milionima Palestinaca u Pojasi Gaze, na Zapadnoj obali, u Jordanu, Siriji i Libanu.

“Petočlani Nobelov komitet, koji imenuje norveški parlament, mogao bi da se fokusira prilikom odlučivanja i na potrebu jačanja međunarodnog svjetskog poretka uspostavljenog poslije Drugog svjetskog rata i njegovu krovnu instituciju – UN, što bi značilo da bi Nobela za mir mogao da dobije Gutereš, samostalno ili sa najvišim sudom UN – Međunarodnim sudom pravde”, izjavio je Rojtersu istoričar Asle Sven, koji godinama proučava Nobelovu nagradu za mir.

Nobelov komitet mogao bi da odluči i da ne dodijeli nagradu ove godine, što se dogodilo do sada već 19 puta, posljednji put 1972.

„Možda bi ove godine Nobelov komitet mogao jednostavno da se uzdrži od dodjele nagrade i skrene pažnju na činjenicu da je ovo zaraćena planeta“, izjavio je rukovodilac Instituta za istraživanje mira u Stokholmu Den Smit.

Nominacije za Nobelovu nagradu za mir su tajna već 50 godina, ali oni koji nominuju mogu da odluče da objave koga su predložili.

Među nominacijama koje su već poznate su Agencija UN za izbjeglice (UNHCR), papa Franja i britanski istoričar prirode i borac za zaštitu divlje prirode Dejvid Atenboro.

Related Topics:

Svijet

Orban “EU treba da se pridruži Americi u rješavanju sukoba u Ukrajini”

Evropska unija treba da se pridruži američkom pristupu rješavanja sukoba u Ukrajini, nema smisla ići različitim putevima, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Ako Evropa teži prekidu vatre u Ukrajini, Orban je istakao da u tom slučaju treba da zaboravi na sankcije i vrati se normalnoj ekonomskoj saradnji sa Rusijom, a to će pružiti ogroman broj ekonomskih mogućnosti.

“ Evropljani moraju da shvate da nema smisla ići različitim putevima, hajde da se pridružimo Amerikancima. Potrebni su nam direktni američko-ruski, a zatim ili prije toga, rusko-evropski pregovori”, rekao je Orban za TV2.

On je dodao da rusko-ukrajinski pregovori nikada neće okončati ovaj rat.

“Nadamo se da će se to dogoditi što je prije moguće, ali zasad možemo samo da se nadamo tome”, istakao je Orban.

Mađarski premijer je izrazio nadu da će se uskoro dogoditi sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, kako bi strane mogle da razgovaraju ne samo o sukobu u Ukrajini, već i o “pitanju sankcija i ekonomske saradnje”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U RUMUNIJI! Policija izvela predsjedničkog kandidata sa biračkog mjesta

Predsjedničkog kandidata na izborima u Rumuniji i lidera Alijanse za ujedinjenje Rumuna Đorđa Simiona policija je izvela sa biračkog mjesta u Mogošoaji, predgrađu Bukurešta, nakon što je pokušao da da izjavu za medije.

Simion je sa favoritom na prošlogodišnjim poništenim izborima, Kalinom Đorđeskuom, namjeravao da da izjavu za medije na biračkom mjestu odmah nakon glasanja, ali ih je policijac zamolio da odu.

“Nije u redu to što ste upravo uradili”, rekao je Simion policajcu.

Policajac je političarima rekao da su javni nastupi zabranjeni u prostorima za glasanje, nakon čega su bili primorani da izađu u hodnik škole, u kojoj se nalazi biračko mjesto, prenose mediji.

Nakon što je napustio biračko mjesto, Đorđesku je novinarima rekao da je glasao za hrišćansku Rumuniju i porodične vrijednosti.

U Rumuniji se održava drugi krug ponovljenih predsjedničkih izbora na kojima bi Simion mogao da bude izabran za predsednika.

Nastavi čitati

Svijet

USTOLIČEN PAPA LAV XIV “U Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu i igre moći”

U Vatikanu je održana inauguracijska misa pape Lava XIV., čime je i službeno ustoličen na čelo Katoličke crkve.

Čak 250 tisuća ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra. Na službenom početku njegova pontifikata bio je i niz svjetskih čelnika te visokih uzvanika.

Papa Lav XIV. održao je propovijed. Pozvao je pritom na jedinstvo, ljubav i mir.

Papa Lav XIV rekao je da u Crkvi nema mjesta za religijsku propagandu ili igre moći, te pozvao na humanost i jedinstvo.

Papa je tokom inauguralne mise istakao da želi da sačuva bogato nasljedstvo i učenje Crkve, ali i da se suoči sa modernim izazovima. Osudio je ekonomski sistem koji “eksploatiše” zemlju i marginalizuje siromašne.
Obraćajući se hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra, papa je naglasio potrebu da Crkva, koja broji 1,4 milijarde članova, ostane ukorijenjena u svojoj tradiciji, a da ne postane zatvorena.

“Pokušaću da upravljam tako da nikada ne padnem u iskušenje da budem autokrata”, istakao je papa Lav XIV.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno