Connect with us

Svijet

MOGUĆE DA SE I NE DODIJELI: Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir?

Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.

Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), Međunarodni sud pravde i generalni sekretar UN Antonio Gutereš među favoritima su za Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu, obilježenu ratovima u Gazi i Ukrajini, ocijenili su evropski eksperti u izjavama za Rojters.

Norveški Nobelov komitet, imajući u vidu ranije odluke, sposoban je da napravi kompletno iznenađenje 11. oktobra, kada tradicionalno objavljuje ko je dobitnik Nobelove nagrade za mir, a nije isključeno ni da ne dodijeli to priznanje.

Kladionice su proglašavale favoritom ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je preminuo u zatvoreničkoj koloniji na Arktiku u februaru, ali on ne može dobiti nagradu posthumno.

Među favoritima kladionica je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali je malo vjerovatno da bi mogao da bude laureat, jer je lider nacije koja je u ratu.

Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.

Direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu Henrik Urdal izjavio je Rojtersu da bi UNRWA mogla da bude takav kandidat, jer radi izuzetno važan posao za palestinske civile koji trpe posljedice rata u pojasu Gaze.

Dodjeljivanje nagrade UNRWA moglo bi, s druge strane, da bude kontroverzno, imajući u vidu izraelske optužbe da su pojedini službenici te agencije učestvovali 7. oktobra 2023. godine u napadu militantne grupe Hamas na jug Izraela, što je bio povod za rat u Gazi. Pojedine zemlje zaustavile su finansiranje UNRWA kao rezultat tih optužbi, ali je većina donatora u međuvremenu obnovljena.

Unutrašnja istraga UN utvrdila je da je devet članova osoblja te agencije bilo umiješano u napad Hamasa i oni su dobili otkaze.

UNRWA, inače, optužuje Izrael da pokušava da rasturi tu agenciju, koja je osnovana 1949. godine, a pruža humanitarnu pomoć milionima Palestinaca u Pojasi Gaze, na Zapadnoj obali, u Jordanu, Siriji i Libanu.

“Petočlani Nobelov komitet, koji imenuje norveški parlament, mogao bi da se fokusira prilikom odlučivanja i na potrebu jačanja međunarodnog svjetskog poretka uspostavljenog poslije Drugog svjetskog rata i njegovu krovnu instituciju – UN, što bi značilo da bi Nobela za mir mogao da dobije Gutereš, samostalno ili sa najvišim sudom UN – Međunarodnim sudom pravde”, izjavio je Rojtersu istoričar Asle Sven, koji godinama proučava Nobelovu nagradu za mir.

Nobelov komitet mogao bi da odluči i da ne dodijeli nagradu ove godine, što se dogodilo do sada već 19 puta, posljednji put 1972.

„Možda bi ove godine Nobelov komitet mogao jednostavno da se uzdrži od dodjele nagrade i skrene pažnju na činjenicu da je ovo zaraćena planeta“, izjavio je rukovodilac Instituta za istraživanje mira u Stokholmu Den Smit.

Nominacije za Nobelovu nagradu za mir su tajna već 50 godina, ali oni koji nominuju mogu da odluče da objave koga su predložili.

Među nominacijama koje su već poznate su Agencija UN za izbjeglice (UNHCR), papa Franja i britanski istoričar prirode i borac za zaštitu divlje prirode Dejvid Atenboro.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno