Connect with us

Svijet

MOGUĆE DA SE I NE DODIJELI: Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir?

Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.

Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), Međunarodni sud pravde i generalni sekretar UN Antonio Gutereš među favoritima su za Nobelovu nagradu za mir za 2024. godinu, obilježenu ratovima u Gazi i Ukrajini, ocijenili su evropski eksperti u izjavama za Rojters.

Norveški Nobelov komitet, imajući u vidu ranije odluke, sposoban je da napravi kompletno iznenađenje 11. oktobra, kada tradicionalno objavljuje ko je dobitnik Nobelove nagrade za mir, a nije isključeno ni da ne dodijeli to priznanje.

Kladionice su proglašavale favoritom ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je preminuo u zatvoreničkoj koloniji na Arktiku u februaru, ali on ne može dobiti nagradu posthumno.

Među favoritima kladionica je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali je malo vjerovatno da bi mogao da bude laureat, jer je lider nacije koja je u ratu.

Nobelov komitet mogao bi ovoga puta da se fokusira na aktere koji pomažu civilima u patnji.

Direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu Henrik Urdal izjavio je Rojtersu da bi UNRWA mogla da bude takav kandidat, jer radi izuzetno važan posao za palestinske civile koji trpe posljedice rata u pojasu Gaze.

Dodjeljivanje nagrade UNRWA moglo bi, s druge strane, da bude kontroverzno, imajući u vidu izraelske optužbe da su pojedini službenici te agencije učestvovali 7. oktobra 2023. godine u napadu militantne grupe Hamas na jug Izraela, što je bio povod za rat u Gazi. Pojedine zemlje zaustavile su finansiranje UNRWA kao rezultat tih optužbi, ali je većina donatora u međuvremenu obnovljena.

Unutrašnja istraga UN utvrdila je da je devet članova osoblja te agencije bilo umiješano u napad Hamasa i oni su dobili otkaze.

UNRWA, inače, optužuje Izrael da pokušava da rasturi tu agenciju, koja je osnovana 1949. godine, a pruža humanitarnu pomoć milionima Palestinaca u Pojasi Gaze, na Zapadnoj obali, u Jordanu, Siriji i Libanu.

“Petočlani Nobelov komitet, koji imenuje norveški parlament, mogao bi da se fokusira prilikom odlučivanja i na potrebu jačanja međunarodnog svjetskog poretka uspostavljenog poslije Drugog svjetskog rata i njegovu krovnu instituciju – UN, što bi značilo da bi Nobela za mir mogao da dobije Gutereš, samostalno ili sa najvišim sudom UN – Međunarodnim sudom pravde”, izjavio je Rojtersu istoričar Asle Sven, koji godinama proučava Nobelovu nagradu za mir.

Nobelov komitet mogao bi da odluči i da ne dodijeli nagradu ove godine, što se dogodilo do sada već 19 puta, posljednji put 1972.

„Možda bi ove godine Nobelov komitet mogao jednostavno da se uzdrži od dodjele nagrade i skrene pažnju na činjenicu da je ovo zaraćena planeta“, izjavio je rukovodilac Instituta za istraživanje mira u Stokholmu Den Smit.

Nominacije za Nobelovu nagradu za mir su tajna već 50 godina, ali oni koji nominuju mogu da odluče da objave koga su predložili.

Među nominacijama koje su već poznate su Agencija UN za izbjeglice (UNHCR), papa Franja i britanski istoričar prirode i borac za zaštitu divlje prirode Dejvid Atenboro.

Related Topics:

Svijet

ŽESTOKI NEREDI U TIRANI: Demonstanti zapalili dva policajca (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)

Situacija na ulicama Tirane u jednom trenutku gotovo je potpuno izmakla kontroli, a policija je pokušavala da potisne demonstrante i uspostavi red. Međutim, pripadnici policije naišli su na veliki otpor i teško su uspijevali da napreduju, dok su sukobi postajali sve intenzivniji, piše Top Channel.

Policajci su pokušavali da se probiju kroz masu, ali su ih u tome spriječili demonstranti koji su na njih bacali Molotovljeve koktele. U jednom trenutku plamen je zahvatio dvojicu pripadnika specijalne policijske jedinice „Škorpioni“, koji su se našli usred vatrene stihije.

Sukobi su nastavljeni i napadima kamenicama. Dvojica policajaca primijećena su kako hramlju nakon što su pogođena kamenjem koje su bacali demonstranti, dok je na snimcima zabilježen i jedan krvavi pripadnik policije, prenosi “Telegraf.rs”.

Prema dostupnim navodima, u napadu demonstranata povrijeđeno je nekoliko policajaca.

Zbog čega se održavaju protesti?

Protesti u Albaniji izbili su zbog nezadovoljstva studenata i građana radom državnih institucija, a u središtu njihovih zahtjeva nalaze se odgovornost vlasti i postupanje policije. Okupljanja su prerasla u šire demonstracije, praćene sve oštrijim sukobima između učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.

Nezadovoljstvo je prvobitno pokrenuto zbog kontroverznog projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na zaštićenom dijelu albanske obale, povezanog sa Džaredom Kušnerom, zetom Donalda Trampa.

Protestima su se potom masovno pridružili studenti, nezadovoljni visokim troškovima školovanja, lošim uslovima na univerzitetima, nezaposlenošću i korupcijom. Demonstranti sada zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame, formiranje tehničke vlade i raspisivanje prijevremenih izbora, dok Rama odbija da se povuče sa funkcije.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Tramp će dva mjeseca procjenjivati ekonomski uticaj ODLAGANJA SANKCIJA RUSIJI

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će predsjednik SAD Donald Tramp iskoristiti period od najviše 60 dana kako bi procijenio ekonomski uticaj sankcija i carina povezanih sa Rusijom, čiju je primjenu suspendovao dan ranije, prenosi Rojters.

Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom se odlaže primjena novog, sveobuhvatnog paketa sankcija protiv Rusije, uz obrazloženje upućeno Kongresu da je ta odluka u nacionalnom interesu.

Odlukom od petka nije precizirano koliko će odlaganje trajati, ali je Rubio rekao da se Tramp opredijelio za period „preispitivanja“ od 60 dana.

Cilj paketa sankcija bio je da se ruski predsjednik Vladimir Putin liši resursa koji su Moskvi potrebni za nastavak rata u Ukrajini, kao i da se uvedu sankcije ruskim zvaničnicima i bankama te omete rad „flote tankera iz sjenke“, kojima ruski energenti nastavljaju da stižu do svojih odredišta.

Tramp je prošle sedmice postigao iznenadni sporazum prema kojem će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela, nakon čega će u novembru uslijediti dodatnih 500.000 tona, a „odmah zatim“ još milion tona.

Trampov dogovor o dizelu sa Putinom naišao je na oštre kritike i republikanaca i demokrata, koji smatraju da će to pomoći Rusiji u vođenju rata protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Volkswagen opoziva hiljade vozila: OVO SU UGROŽENI MODELI

Volkswagen priprema opoziv nekoliko hiljada električnih vozila u Njemačkoj zbog neispravnih ćelija visokonaponskih baterija koje u ekstremnim slučajevima mogu izazvati požar.

Internim kontrolama kvaliteta utvrđeno je da pojedine baterijske ćelije u određenim vozilima iz porodice ID modela ne ispunjavaju propisane standarde zbog grešaka u proizvodnji kod dobavljača.

Problem u rijetkim slučajevima može da dovede do prekomjernog zagrijavanja baterije, a u najgorem scenariju i do požara.

Koji modeli Volkswagena su obuhvaćeni opozivom?
Prema pisanju njemačkog lista Handelsblat, među pogođenim vozilima su modeli “ID.3”, “ID.4”, “ID.7” i “ID. Buzz”, kao i model Cupra Born koji proizvodi španski SEAT u okviru VW grupe.

Opoziv je već pokrenut u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, a kompanija priprema odgovarajuće akcije u Njemačkoj i na drugim tržištima, u saradnji sa nadležnim institucijama.

Šta treba da urade vlasnici pogođenih automobila?
Kao privremenu bezbjednosnu mjeru, Volkswagen ograničava punjenje pogođenih automobila na najviše 80 odsto kapaciteta baterije.

Dio vozila biće upućen u ovlašćene servise radi provjere visokonaponskih baterija, a ograničenje punjenja biće ukinuto tek kada se utvrdi da je baterija ispravna. Kompanija će obavijestiti pogođene vlasnike putem pisma, sa informacijama o postupku i daljim koracima.

Nastavi čitati

Aktuelno