Connect with us

Svijet

“Moja djeca su Jovanovići, želim da govore da su iz Srbije” Evo ko je Srbin iz Čikaga koji je TRAMPOVA DESNA RUKA!

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je u nedjelju naveče da je predložio Džna Jovanovića za predsjednika i glavnog izvršnog direktora američke Edžport-Import banke (EXIM).

Jovanović je Amerikanac srpskog porijekla čiji su roditelji prije mnogo godina emigrirali u Čikago.

John Jovanović je prije nekoliko godina dao ekskluzivni intervju za Nedeljnik, govoreći tokom razgovora na tečnom srpskom jeziku.

„Priče mojih roditelja predstavljaju klasičan američki scenario za srpsku zajednicu u Americi. Mnogi nisu govorili ni riječ engleskog kad su stigli, nisu imali veze i krenuli su od apsolutne nule. Život je bio težak, a oni su preuzimali najteže poslove. Svi su se morali boriti, i jesu. Držali su se zajedno. Porodica i druženje s drugima s Balkana – to je bila sigurna zona“, objasnio je tadašnji direktor ureda DFC-a.

„Moja djeca nose prezime Jovanović, a ne Johnson. I jednog dana će ih neko pitati odakle su. Želim da kažu da su iz Srbije, sa Balkana, da im je otac Srbin, a majka Turkinja. I s ponosom reći kako je ta regija nevjerovatna, kako ljudi tamo marljivo rade, napreduju i grade sjajne kompanije i tehnologije. Da imaju mir i stabilnost“, rekao je Jovanović u opširnom intervjuu Nedeljniku, pprenosi Alo.

Jovanović je oženjen Dafne Oz, američkom televizijskom voditeljkom, spisateljicom i nutricionistkinjom, ćerkom slavnog dr. Oza.

Njen otac, doktor Mehmet Oz, neuspješno se kandidovao za američki Senat prije nekoliko godina, a Tramp ga je nedavno postavio za upravnika državnog zdravstvenog sistema. Jovan i Dafne vjenčali su se u srpskoj crkvi Svetog Stefana u Portlandu, na Veliku Gospojinu 2010. godine, po svim pravoslavnim običajima, što jasno govori da Jovanović drži do svog porijekla i da ga ne zaboravlja. Supruga Dafne je turskog porijekla, ali je uoči vjenčanja uzela pravoslavnu vjeru. Imaju četvoro djece. Zanimljivo je da mu se najstariji sin takođe zove Jovan.

Džon Jovanović je rođen 1986. Sretko Dimitrić, njegov otac i Nada Jovanović, njegova majka, oboje su srpskog porijekla. Njegov otac je posjedovao sopstveni ugovorni posao, dok je njegova majka radila kao specijalista za klijente za Aon Corporation osiguranje za upravljanje rizicima, gdje je vodila račune komercijalne pomorske odgovornosti klijenata. Sretko Dimitrić preminuo je od kancera 2017. godine.

Džonov način života pokazuje njegovu ljubav prema luksuzu; posjeduje skupe vile i automobile. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na više od deset miliona dolara. Nema informacija o tome da li posjeduje privatne avione ili automobile visoke klase.

Povodom desetogodišnjice braka 2020. godine, autorka emisije o kuvanju obilježila je ovaj jubilej razmišljanjem o tom značajnom trenutku na Instagramu.

„Još uvijek se ljubimo ovako svaki dan i nadam se da ćemo uvijek tako“, napisala je ona uz fotografiju na kojoj se sa Jovanovićem ljubi na svadbenom prijemu.

U intervjuu iz 2012. godine za The Čalkboard, Dafne je rekla da je njen brak zasnovan na kompromisima.

„Ono što sam naučila u nešto više od godinu dana braka je da srećan brak — kao i sve drugo! — zahtijeva kompromis“, objasnila je. „Dijeljenje života sa nekim koga voliš brzo te oslobodi loših navika. Ako si rigidan i nepopustljiv u vezi sa svojim mišljenjima, izborima ili rutinama, vjerovatno nećeš biti dobar partner.“

Jovan Jovanović je tokom svoje karijere obavljao različite funkcije. Prema njegovom LinkedIn profilu, on je direktor strategije u kompaniji Asplundh Tree Edžpert, koja se bavi orezivanjem drveća i upravljanjem vegetacijom.

Prethodno je bio direktor marketinga u Nova Fleet-u, kompaniji koja se opisuje kao investicioni fond koji podržava i razvija inovativne kompanije u oblasti energije i drugih ključnih industrija. Takođe, od 2019. godine bio je viši savjetnik u Concordia-i i održao je ključni govor na godišnjoj konferenciji 2021. godine.

Prije nego što je radio za Nova Flit i Konkordia, Jovanović je radio u MekKejn Institut for Internešnl Lideršip na Savjetodavnom odboru za liderstvo nove generacije.

Par sada živi u Palm Biču na Floridi, nakon što su se preselili iz Njujorka. U intervjuu iz 2022. godine za Palm Beach Illustrated, Dafne je rekla da su srećni što žive u južnoj Floridi i da uživaju u prednostima života u malom mjestu uz velike gradske sadržaje.

„To je kultura malog grada sa svim pogodnostima velikog grada“, rekla je ona. „Ljudi ovdje dijele vrijednosti porodice, kvalitetnog života i dubokih, značajnih odnosa koji čine čvrstu zajednicu. To je zaista lijepo mjesto za život u potpunosti, što nas čini veoma srećnima.“

Dafne je za Čalkboard rekla da ona i Jovanović ne shvataju stvari previše ozbiljno — oni „ostavljaju prostora za gluposti“ u svom odnosu.

 

 

„Primjeri trajnih, ljubavnih partnerstava koje sam vidjela uvijek stavljaju veliki akcenat na zabavu zajedno, i moj muž i ja pokušavamo da nađemo načine da igramo i zabavljamo jedno drugo svakog dana“, objasnila je. „Da li je humor vrlina? Mislim da treba da bude. Ostavljanjem prostora za gluposti takođe obezbjeđujemo da ozbiljni razgovori ne budu izgubljeni u životu punom ozbiljnosti.“

Kada su u pitanju nesuglasice, par je naučio da „dobro se svađa“.

„Imamo mi naše svađe! Učenje kako da se ‘dobro svađamo’ — sa iskrenošću i ljubaznošću, koliko god to zvučalo čudno — jedan je od ključeva za produktivna rješenja i izbjegavanje nepotrebnog povrjeđivanja“, rekla je Dafne.

Dafne Oz i Jovan Jovanović imaju četvoro djece: ćerke Đovana Ines, Domeniku Selin i Filomenu Bižo, i sina Jovana, koji nosi srpsko ime, po svom ocu.

„Sina smo nazvali Jovan Jovanović Junior. Moj suprug je Srbin i sin je dobio ime po tati. Zovemo ga Džon-Džon“, rekla je Dafne prije nekoliko godina.

U avgustu 2022. godine, par je uživao u „dvostrukom izlasku“ sa djecom. Jovanović i Jovan otišli su na utakmicu Dolphins-a u Majamiju, dok su Filo i Dafne uživale u filmskoj večeri.

„Dvostruki izlazak nedjeljom!! Džoni su otišli na utakmicu Dolphins-a u Majamiju, pa smo Filo i ja napravili veče… gledali smo Sing 2 (tako je bilo slatko), a zatim smo uživali u veganskoj hrani u Čizkejk Faktoriju (tajlandski pileći obrok u salati)“, napisala je Dafne na Instagramu, podijelivši snimak na kojem su ona i Filo nasmijani, držeći kokice i slatkiše.

Iako je Jovanović trebalo vremena da se snađe u kuhinji, ovo je hobi koji je počeo da praktikuje nakon rođenja njihovog prvog djeteta, Filo.

„Moj muž nije veliki kuvar, ali je počeo da sprema za mene stalno kada sam prvi put došla kući iz bolnice, i sada imamo njegovo specijalno jelo — pečeni losos“, rekla je Dafne u intervjuu za Bravado Designs, prema ABC Njuz.

Dafne je napomenula da je ovo jelo često bilo na meniju, ali da ga je i dalje veoma cijenila.

„Ponekad je meni bilo ponavljano, ali je bilo preukusno. Tokom tog vremena, jedino što je bilo važno je da neko drugi sprema za tebe, što je bilo jako, jako cijenjeno“, rekla je ona.

Jovanović je Amerikanac srpskog porijekla čiji su roditelji prije mnogo godina emigrirali u Čikago. On je oduvijek bio ponosan na svoje porijeklo i često ističe važnost porodičnih vrijednosti. U ekskluzivnom intervjuu za Nedeljnik, Jovanović je pričao o svojim roditeljima, koji su došli u Ameriku bez znanja engleskog jezika i morali su da počnu iz početka, preuzimajući teške poslove kako bi obezbijedili bolji život.

„Moja djeca nose prezime Jovanović, a ne Johnson. I jednog dana će ih neko pitati odakle su. Želim da kažu da su iz Srbije, sa Balkana, da im je otac Srbin, a majka Turkinja. I s ponosom reći kako je ta regija nevjerovatna, kako ljudi tamo marljivo rade, napreduju i grade sjajne kompanije i tehnologije. Da imaju mir i stabilnost“, rekao je Jovanović u tom intervjuu.

Jovanović je takođe bio na čelu američke Međunarodne finansijske korporacije za razvoj (DFC) u Beogradu nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma.

Related Topics:

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno