Connect with us

Politika

„MORA SE PREDUZETI NEŠTO U VEZI SA REPUBLIKOM SRPSKOM“ Šmit opet nameće svoje političke stavove

Šmit se obratio juče ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, a glavne teme bile su izborni rezultati i državna imovina, ali i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH od 2. oktobra.
Kako je rekao Šmit, u zdravim demokratijama izborne rezultate utvrđuje nezavisna izborna komisija, a ne stranke.

– U ovoj zemlji CIK organizuje izbore i na kraju objavljuje rezultate. Pravo CIK-a je da istraži slučajeve ukoliko se pojave izborne nepravilnosti. Po tom shvatanju ne bi trebalo nikakvih prijetnji niti uvreda. Posao političkih stranaka je ne samo da kritikuju CIK, oni moraju saslušati njihove stvarne rezultate i prema tome brzo formirati vlasti na osnovu stvarnih izbornih rezultata – rekao je Šmit, dodavši da, kao predstavnik međunarodne zajednice, nedvosmisleno podržava rad ove institucije.

Obećavao je da će raditi na prihvatljivom rješenju, kako kaže „ništa manje ni više od toga“.
Odluke 2. oktobra morale su biti donesene i o njima je moralo biti govora detaljno i moram reći da sam i ja nezadovoljan. Bilo bi bolje da su se domaći političari angažirali u iskrenom dijalogu i rješili ovo pitanje, no rezultat svih ovih diskusija bio je nula. Nije bilo čak ni spremnosti da se dogovore oko prvog koraka koji je finansiranje izbora. Morao sam intervenisati da bi građanima omogućio da izađu na izbore 2. oktobra- naglasio je Šmit.
Podcrtao je da evropski standardi moraju postati norma u BiH i da ljudska i građanska prava moraju biti garantovana za sve građane.
Ja sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije BiH. Nove sudije Ustavnog suda su imenovane. Preporučio bih svim političarima da pogledaju listu zadataka koje se pred njima nalaze. Suština je da ja nisam ovdje napravio revoluciju. Imao sam još ideja koje sam htio implementirati, ali sam morao poštovati Ustav – podcrtao je Šmit, naglasivši da, što se tiče RS-a mora nešto poduzeti i po tom pitanju, ali mu je cilj u tom trenutku bio „pobrinuti se za funkcionalnost Federacije“.
(Kliks)

Related Topics:

Politika

ZLOUPOTREBA DJECE I JAVNIH RESURSA CIK BiH izrekla kazne SNSD-u i Siniši Karanu

CIK BiH je na hitnoj sjednici kaznio SNSD i kandidata Sinišu Karana zbog zloupotrebe javnih resursa i djece u kampanji. Izrečene su tri novčane kazne.

U predmetu koji se odnosi na posjetu Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Siniše Karana zgradi policijske stanice u izgradnji u Milićima, CIK je utvrdio da je riječ o javnom objektu koji je iskorišćen za promociju stranke. SNSD je zbog toga kažnjen novčanom kaznom od 5.000 KM, a kandidat SNSD-a Siniša Karan sa još 4.000 KM.

U predmetu otvaranja pogona „Eko boks kontejneri“, gdje je na društvenim mrežama SNSD-a objavljena fotografija djeteta koje presijeca vrpcu, CIK je ocijenio da je riječ o zloupotrebi djece u političke svrhe. SNSD je zbog toga kažnjen sa 6.500 KM, dok odgovornost Siniše Karana u tom slučaju nije utvrđena.

U posebnom predmetu CIK je razmatrao i posjetu Siniše Karana jednoj porodici, uz objavu fotografija djece. Zbog te objave CIK je odlučio da SNSD bude kažnjen sa dodatnih 6.500 KM, a Karan lično sa 4.500 KM zbog zloupotrebe djece u kampanji.

BN

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK TVRDI “Luđački se kralo”

Igor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

“Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

“Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

DOBOJ:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

ZVORNIK:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

LAKTAŠI:

2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

“U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

Novim zakonom u FBiH uvodi se DISKRIMINACIJA SVIH KOJI NISU MUSLIMANI?

Novim nacrtom zakona o radu u Federaciji BiH uvodi se sedmična jednočasovna pauza za upražnjavanje vjerskih potreba kao pravo svih radnika, ali u praksi ono odgovara samo muslimanima, jer ostale vjerske zajednice to čine van radnog vremena, piše Večernji list, izdanje za BiH.

Dnevnik navodi da jedini vjerski obred koji se redovno održava usred radnog dana “jeste džuma-namaz, petkom oko podneva, u terminu koji se direktno preklapa sa radnim vremnom većine zaposlenih”. – Tu se dolazi do jednostavnog zaključka da će od svih radnika u FBiH, samo oni koji imaju obred u radnom vremenu moći, realno koristiti ovu odredbu – piše Večernji list, konstatujući da ostalim radnicima to pravo ostaje na papiru.

U tekstu se dodaje da se, kad se sabere jedan čas sedmično, isključujući prosječne četiri sedmice godišnjeg odmora, dođe do 48 radnih časova, odnosno punih šest dana.

Kada se tome dodaju četiri slobodna dana godišnje za vjerske praznike, koje nacrt zakona predviđa za sve radnike, to znači da će radnici muslimani godišnje imati 10 dana, a svi ostali četiri za praznike i vjerske obrede.

– Prednacrt se predstavlja kao univerzalan, iako njegova primjena pokriva samo jednu jedinu praksu. To više liči na zakonski manevar nego na iskren pokušaj uređivanja radnih odnosa – konstantuje Večernji list.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno