Connect with us

Svijet

„MOŽDA SAM I JA MIGRANT“: Belgijski princ tražio SOCIJALNI DODATAK iako godišnje dobija KRALJEVSKI

Sud je odbacio zahtjev belgijskog princa za socijalni dodatak koji je tražio iako godišnje dobija šestocifreni kraljevski dodatak.

Princ Loran, mlađi brat kralja Filipa, dobio je prošle godine 388.000 evra iz državnih fondova, ali je rekao da mu njegov rad daje pravo njemu i njegovoj porodici na socijalni dodatak.

Tvrdio je da je djelimično samozaposlen zbog kraljevskih dužnosti koje obavlja, ali i zbog vođenja dobrotvorne organizacije za zaštitu životinja.

Sud je odbio zahtev 61-godišnjeg Lorana.

Loran je rekao da je podnio zahtjev iz „principa”, a ne zbog novca

– Kada migrant dođe ovamo, registruje se, ima pravo na socijalnu pomoć. Možda sam i ja migrant, ali onaj čija je porodica uspostavila državu – rekao je on belgijskoj televiziji RTBF.

Sud u Briselu je odbio Loranov zahtjev uz obrazloženje da se princ ne može smatrati ni samozaposlenim ni zaposlenim.

Sudija je kazao da princ zapravo treba da ima pravo na penziju, ali je dodao da praznine u zakonodavstvu to onemogućavaju.

Njegov advokat Olivije Rikert naveo je za belgijski list Le Soar da Loranov zahtjev nije „hir” i insistirao je na njegovoj simbolici, rekavši da se socijalna pomoć „po belgijskom zakonu dodjeljuje svim stanovnicima, od najugroženijih do najbogatijih”.

Rajkart je takođe rekao da se većina prinčevog dodatka troši na platu pomoćnika i razne putne troškove.

To znači da Loranu ostaje oko 5.000 evra mjesečno, ali nema zdravstveno osiguranje, kao što je pravo na povraćaj nekih medicinskih troškova.

Princ, koji ima troje odrasle djece sa suprugom britanskog porijekla Kler Kumbs, zabrinut je za dobrobit porodice jer će dobijati manje novca poslije njegove smrti.

Loran je pokrenuo sudski postupak protiv belgijske države pošto je odbijen njegov zahtjev za socijalnu pomoć.

Prvo ročište je održano u novembru 2024. godine.

Princ i njegov pravni savjetnik još nisu odlučili da li će se žaliti na odluku suda, prenosi RTBF.

Loran, koji je 15. u redu za presto nije stran kontroverzama i ponekad ga nazivaju „prokleti princ” u Belgiji.

Belgijski savezni parlament je 2018. izglasao da mu se ukine mjesečna naknada na godinu dana nakon što je bez dozvole vlade prisustvovao prijemu u kineskoj ambasadi u punoj mornaričkoj uniformi.

Dobio je i nekoliko kazni za prekoračenje brzine i kritikovan je zbog prisustvovanja sastancima u Libiji dok je pokojni Moamer Gadafi još bio na vlasti.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno