Connect with us

Svijet

MOŽE LI BIZARNIJE Vlasnica pogrebne firme prodavala DIJELOVE LEŠEVA pa dobila 20 godina zatvora

Bivša vlasnica pogrebne firme u američkoj državi Kolorado, Megan Hes, osuđena je na 20 godina federalnog zatvora zbog seciranja oko 560 leševa i prodaje dijelova tijela bez dozvole.

Njena majka Širli Koh (69), koja je bila zadužena za seciranje tijela, osuđena je na 15 godina zatvora, prenosi Rojters.

Federalni slučaj istrage pokrenut je nakon Rojtersove serije istraživačkih tekstova o neregulisanom tržištu dijelova tijela u SAD.

U SAD je nezakonito prodavati organe kao što su srca, bubrezi i tetive za transplantaciju, već oni moraju biti donirani.

Prodaja dijelova tijela kao što su glave, ruke i kičma za upotrebu u istraživanju ili obrazovanju – za šta je Hes osuđena – nije regulisana saveznim zakonom.

Hes je počinila zločine, rekli su tužioci, kada je prevarila rođake preminulih i lagala ih o kremacijama, a zapravo je secirala tijela i prodavala dijelove bez dozvole, prenosi Tanjug.

Kompanije za obuku hirurga i druge firme koje su kupile ruke, noge, glave i torzoe nisu znale da su pribavljene na prevaru, rekli su tužioci.

U svojoj pogrebnoj firmi, Hes je naplatila porodicama do 1.000 dolara za kremacije koje se nikada nisu dogodile, rekli su tužioci, a nekima je ponudila besplatne kremacije u zamjenu za donaciju tijela.

U svom podnesku sudu, tužioci s Hesovu šemu trgovine dijelovima tijela opisali kao jedan od najznačajnijih slučajeva te vrste u novijoj istoriji SAD.

Dvadeset šest žrtava opisali su svoj užas kada su otkrili šta se dogodilo njihovim najmilijima.

“Naša draga majka, raskomadali su je i prodali njena ramena, ruke i kolena“, rekla je jedna od oštećenih u postupku Erin Smit.

Tužioci su tokom suđenja rekli da su Hes i Kohda lagale više od 200 porodica, koje su dobijale kremirani pepeo pomiješan sa ostacima različitih leševa.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno