Connect with us

Politika

Može li Srpska od CIK preuzeti ORGANIZACIJU IZBORA

Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.

Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.

Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?

Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.

Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.

Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.

– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.

Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.

Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.

S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.

A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.

Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.

U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.

“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.

– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.

Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.

Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.

Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.

Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.

– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.

Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.

– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.

Related Topics:

Politika

TANJA VUKOMANOVIĆ: Danas imamo instituciju koja kleči pred jednim čovjekom

“Nekad smo imali instituciju koja nas je držala na nogama. Danas imamo instituciju koja kleči pred jednim čovjekom”, izjavila je Tanja Vukomanović, poslanik PDP-a u NSRS.

“Od Narodne skupštine koja je 1992. usvojila Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, donijela prvi Ustav, odbacila Vens-Ovenov plan i donosila odluke u najtežim trenucima, došli smo do institucije čije se odluke gaze brže nego što se donose”, navela je ona i dodala:

“Milorad Dodik je priznao instituciju koju je sa govornice Narodne skupštine mjesecima proglašavao nepostojećom. Jedno je što priznaje Tužilaštvo BiH, problem je što gazi NSRS.”

Riječ izgovorena u toj sali, kao i zakon koji je u njoj usvojen, više ne znače ništa, ističe ona, jer ih prvi gazi upravo onaj koji ih je predlagao. To je poraz institucije koja je nekada donosila istorijske, a danas donosi prazne odluke.

“Čestitam kolegama iz skupštinske većine. Nadam se da im je čast da budu statisti u predstavi Milorada Dodika, komediji koja postaje tragedija jednog naroda i svjesno učestvuju u obesmišljavanju sopstvene uloge”, izjavila je Vukomanović.

Nastavi čitati

Politika

DŽUVO JE BIO “DODIKOVA GARANCIJA”: Šef OBA lično odvezao Dodika do Suda BiH

Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Almir Džuvo juče je lično odvezao Milorada Dodika iz Istočnog Sarajeva u Sud i Tužilaštvo BiH u Sarajevo.

Dodik je juče u popodnevnim satima sletio helikopterom u Istočno Sarajevo, a potom se zajedno sa pratiocem Mišom Partalom odvezao u Administratvni centar Vlade Republike Srpske, gdje su ga sačekali čelni ljudi Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Almir Džuvo i Risto Zarić, nezvanično saznaje BN.

Ubrzo zatim iz Administrativnog centra su izašli Dodik, pratilac Partalo i advokat Goran Bubić, koji su sjeli u crni džip, a za volanom je bio lično Džuvo, koji je Dodika iz Istočnog Sarajeva odvezao do Suda BiH u Sarajevu.

Džuvo je bio “Dodikova garancija” da će dati iskaz i da će mu biti ukinuta centralna potjernica i izrečene mjere pritvora, što se i dogodilo sinoć u Sudu BiH.

Pojedini mediji su objavili da je sastanak na kojem je dogovoreno da će Dodiku biti ukinut pritvor i potjernica održan 21. maja u jednom banjalučkom restoranu i da je u tome učestvovao jedan visoki policijski zvaničnik, zajedno s Dodikovim advokatima.

Glavnu riječ vodio je Dodikov advokat Goran Bubić, a Dodik je odmah obaviješten o svemu…

Sada se očekuje pojavljivanje i Nenada Stevandića i Radovana Viškovića u Sudu BiH, koji su zajedno sa Dodikom osumnjičeni da su počinili krivično djelo napada na ustavni poredak BiH kada su donijeli zakone o zabrani rada Suda, Tužilaštva BiH i Agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA) na području Republike Srpske.

Pošto se nisu odazvali pozivu Tužilaštva u dva navrata, kao i Dodik, za njima je raspisana centralna potjernica i određen pritvor u trajanju od 30 dana.

Nastavi čitati

Politika

DARA PREVRŠILA MJERU: Da li je Stevandićevo ponašanje “prelilo čašu” STRPLJENJA opozicije

Izbacivanje Lidera Liste Za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa posljednjeg zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske prvi put dovelo je do ozbiljne prijetnje opozicionara da će bojkotovati rad te institucije.

Otkako je Nenad Stevandić prije nešto manje od tri godine imenovan na poziciju predsjednika Narodne skupštine RS, atmosfera i nivo demokratije u tom najvišem zakonodavnom domu, prema brojnim mišljenjima, nikad nije bila na nižim granama.

Skoro pa nulta tolerenacija prema diskusijama poslanika opozicije, prekidanje “u pola riječi” opozicionara prilikom njihovih izlaganja, iako za to, često, ne postoje opravdani razlozi dok, u isto vrijeme, postoji bezgranična tolerancija prema predstavnicima vlasti koji sa skupštinske govornice iznose najgore optužbe, pa čak i lične uvrede i psovke na račun opozicionih poslanika, dovele su rad Narodne skupštine Srpske do situacije da opozicija, po prvi put u istoriji Republike Srpske, otvoreno prijeti bojkotom njenog rada.

Nakon što je predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, “post festum” sa skupštinskog zasjedanja izbacio Vukanovića uz poruke da je lider Liste Za pravdu i red “mali nasilnik i primitivac”, šef kluba poslanika SDS Ognjen Bodiroga izjavio je da postoji mogućnost da opozicija više ne prisustvuje sjednicama NS RS.

– Mučno je što trpe teror oni koji iznose mišljenje. Oni, koji su glasali da se Vukanović izbaci sa sjednice, su ljudi koje je birao ovaj narod. Ti ljudi su pognuli glave, stide se, ali pošto nisu slobodni, morali su da glasaju. Razmislićemo da li ćemo uopšte više učestvovati u ovakvoj atmosferi, sa ovakvim predsjednikom Skupštine – izjavio je Bodiroga.

Šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, smatra da je “dara davno prevršila mjeru”, što se tiče ponašanja aktuelnog predsjednika republičkog parlamenta.

– On (Stevandić) je najagresivniji i najviše neprijateljski nastrojen predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske prema opoziciji, otkako postoji ova institucija. Njegova kontinuirana provokacija i otvorena netrpeljivost dovela je i do incidenata koje smo imali ove sedmice – kaže Crnadak za Srpskainfo.

Bojkot je, kako dodaje, bio i njegov “prvi refleks”, ali će o toj temi, najavljuje, razgovarati preko vikenda sa šefovima klubova i drugim predstavnicima opozicije.

Najvažnije je da zajednički vidimo šta je najbolje za nastavak borbe za Republiku Srpsku. Izbacivanje Vukanovića je sasvim sigurno pokušaj da se opozicija eliminiše ili barem zaplaši pred rasprave o Prointeru i RTRS, koje su na redu u utorak. Prema tome, razgovaraćemo i donijeti najkorisniju odluku za budući period, kako bi SNSD režim, kao trenutno najveća opasnost i problem Republike Srpske, što prije došao do svog kraja – ističe Crnadak.

Poslanik Liste Za pravdu i red, Đorđe Vučinić, takođe ocjenjuje da su posljednjim dešavanjima u Narodnoj skupštini RS “pređene sve granice”, kao i da “više nema smisla pričati o nekoj demokratiji, jednakosti među poslanicima i poštovanju Poslovnika”.

– Prekjuče smo vidjeli na djelu da većina teroriše opoziciju u Narodnoj skupštini RS. Zaista je pređena mjera svakog dobrog ukusa – kaže Vučinić za naš portal.

On tvrdi da se opozicija “treba boriti na svaki mogući način” jer je vlastima, kako kaže, očigledno cilj da ućutkaju opoziciju.

– Na primjeru Nebojše Vukanovića upravo oni pokušavaju da nas sve disciplinuju, da budemo imuni na svaku laž, uvredu i pritisak koji vrše prema nama. Mislim da se treba maksimalno boriti i izboriti sa pojavama kakva je Nenad Stevandić. Nije problem do nas zašto je Nenad Stevandić tu gdje jeste, nego je problem do naroda koji glasa za takve i koji za sitnu korist ovakve likove lansira u javni prostor Republike Srpske. Zbog toga imamo u Skupštini takve poput Stevandića da se iživljavaju nad neistomišljenicima i političkim protivnicima – zaključuje Vučinić.

Nastavi čitati

Aktuelno