Connect with us

Politika

Može li Srpska od CIK preuzeti ORGANIZACIJU IZBORA

Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.

Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.

Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?

Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.

Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.

Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.

– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.

Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.

Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.

S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.

A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.

Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.

U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.

“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.

– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.

Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.

Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.

Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.

Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.

– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.

Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.

– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.

Related Topics:

Politika

TOMAŠ “ŠUKNUO” MINISTARKI! “Hvala, greške se svima dešavaju” (FOTO)

Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, zahvalio je Senki Jujić, ministarki uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske, na čestitki povodom slave grada, navodeći da se greške svima dešavaju.

Podsjetimo, ona je čestitala slavu Prnjavoru uz fotografiju Prijedora.

 

 

“Hvala ministrice za čestitke! Bez zamjerke, greške se svima dešavaju”, napisao je Tomaš na svom Instagram profilu uz ispravljenu i ponovo objavljenu čestitku ministarke Jujić.

Naime, Jujićeva je objavu u kojoj je, umjesto fotografije Prnjavora objavila fotografiju Prijedora, obrisala nakon pisanja “Nezavisnih novina”, te postavila novu čestitku.

Nastavi čitati

Politika

DO KRAJA SEDMICE posebna sjednica NSRS – Stevandić: Srpska daje INSTITUCIONALNI ODGOVOR

Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.

– Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić. Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.

– I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.

Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. – Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.

Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.

– Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.

Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema. – Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.

Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.

Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.

– Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.

Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.

Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.

– Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.

Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.

– Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.

Nastavi čitati

Politika

DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati

Bivšem predsjedniku RepublikeSrpske Miloradu Dodiku se oduzima diplomatski pasoš

Dodik ima 15 dana da pasoš vrati ministarstvu spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, piše Klix.

U slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, iz Ministarstva spoljnih poslova će obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu BiH o činjenici da mu je pasoš poništen.

Podsjetimo, Dodiku je oduzet mandat odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koju je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Mandat mu je oduzet zbog pravosnažne presude zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH,koga RS ne priznaje, a koja je donesena u julu.

Dodik je dobio godinu dana zatvora, što je otkupio uplatom 36.500 KM, te šest godina zabrane političkog djelovanja. U skladu s drugim dijelom presude, oduzet mu je mandat te je on, od 18. augusta, izgubio mjesto predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno