Connect with us

Društvo

MRAČNE SLUTNJE Sa zimom dolaze recesija i još veća inflacija

Slabljenje vanjskog okruženja, tržišno raspoloženje koje ukazuje na kontrakciju u industrijskom sektoru, pad povjerenja potrošača na nivoe posljednji put viđene tokom recesije 2012. donose sve veću zabrinutost da će se dio regije centralne i istočne Evrope suočiti s tehničkom recesijom u drugoj polovini godine.

Nedavna ekonomska kretanja takođe prisiljavaju veliku reviziju rasta BDP-a 2023. u cijeloj regiji naniže, pri čemu će prosječni rast u osam zemalja ove regije pasti na 1,3 odsto sljedeće godine, s prethodno očekivanih tri odsto. Nevolje oko opskrbe plinom tokom nadolazeće zime samo povećavaju ionako visok nivo neizvjesnosti i zabrinutosti. Iako se nivo skladištenja plina u ovom trenutku čini umirujućim, cijena energetske sigurnosti je visoka; postoje nezanemarljivi rizici scenarija stagflacije u Evropi.

U odnosu na početak godine stopa inflacije veća je za pet postotnih bodova u Srbiji, a čak sedam postotnih bodova i više u Rumuniji, Češkoj i Mađarskoj. Međutim, vrhunac inflacije tek je pred nama u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope, jer se očekuje da će troškovi stanovanja znatno porasti, a više cijene električne energije u potpunosti će pogoditi domaćinstva i preduzeća tek u narednim tromjesečjima. Vlade su intervenisale različitim oblicima antiinflacijskih programa. Uvedene politike štite najranjivije, ali ostaju proinflacijske po svojoj prirodi, brišući neke od učinaka monetarnog zaoštravanja.

Nevjerovatna inflacija, sa svojim rizicima od širih sekundarnih učinaka i zabrinutosti oko neusidrenih inflacijskih očekivanja, zaokuplja centralne banke. Dok se čini da je češka centralna banka dosegla vrhunac svog ciklusa pooštravanja na 7%, a poljska centralna banka je blizu kraja povećanja kamatnih stopa, druge će centralne banke vjerovatno nastaviti povećavati stope u bliskoj budućnosti. Osim povećanja kamatnih stopa, mađarska centralna banka odlučila je uvesti dodatne mjere za smanjenje međubankarske likvidnosti i povećanje učinkovitosti svog transmisijskog mehanizma.

Volatilnost je takođe naziv igre za slobodno plutajuće valute CEE u trećem kvartalu 2022. Iako kretanja nisu bila toliko izražena kao početkom godine, kada je izbio rat u Ukrajini, forinta i zlot su oslabili za oko 14 odsto, odnosno četiri odsto u odnosu na kraj juna. S druge strane, kruna i lej su zabilježili blagu aprecijaciju – iako su obje imale koristi od intervencija centralne banke, posebno prva.

Ubuduće će vanjska kretanja vjerovatno dominirati i opterećivati valute CEE u bliskoj budućnosti. Međutim, kako se one smanjuju, osnove ukazuju na postupno povećanje vrijednosti većine njih.

Iako su prinosi državnih obveznica na glavnim tržištima nastavili padati prema sjeveru tokom ljeta, zbog rastućih očekivanja potrebnih ranijih i hrabrijih mjera od strane FED-a i ECB-a, prinosi na LCY obveznice korigirali su se u svim zemljama srednje i istočne Evrope osim u Mađarskoj, prenosi Indikator.

Društvo

SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera

Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.

Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.

Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.

Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Aktuelno