Poručila je ovo za portal BLink Snježana Mrđa-Badža, direktorica „Urbis centra“, koji je radio glavni projekat.

Objasnila je da sama lokacija nagrađenog rješenja – problematična.

– Tu je strma padina, koja je sama po sebi problematična, a uz sve to dosta zelenila bi moralo da bude posječeno. Mi smo dali svoje mišljenje na to rješenje, urbanističko-tehničke uslove i vrlo kompleksne planove, a od Grada smo zamoljeni da damo ponudu za izradu urbanističko – tehničkih uslova i glavnog projekta. Kada smo pristupili tome, obišli smo lokaciju sa kolegama iz Centra za zaštitu životne sredine i uvidjeli da ta lokacija nije sigurna – rekla je ona za Blink.

Dodaje kako su upravo zbog toga predstavnici Centra za životnu sredinu pristupili analiziranju druge lokacije.

– Nama, kao ekspertima sa aspekta konstrukcije, najproblematičnije je bilo što na mjestu temeljenja na toj padini nije bilo mogućnosti tehnički, da bez nekog velikog devastiranja donje padine, šume i nekakvih serpentina, priđe mašina za bušenje tom mjestu temeljenja, a sve kako bi imali stručan i validan geomehanički izvještaj na tom mjestu, koji je zaštićen pejzaž. Takođe, oblik prvonagrađenog rješenja vidikovac je problematičan jer je stepenast, tu ljudi sa poteškoćama u kretanju, što je obaveza za sve javne prostore, ne mogu pristupiti. To rješenje nije nacrtano kako bi stvarno moglo da izgleda– rekla je Mrđa-Badža.

Dodaje kako, funkcionalno gledano, što se tiče samog pogleda, postoje tačke koje su puno adekvatnije i atraktivnije, jer na ponuđenoj lokaciji određeni dio Banjaluke se i ne vidi.

– Zbog toga je i tražena druga lokacija. Poznato je da se ljudi kad dođu sa namjerom da uživaju u pogledu, na žalost, penju na spomenik. Ovo, korigovano rješenje, sa samog platoa vidikovca će pružati isti pogled na grad kao sa spomenika, te se samim tim ljudi više neće penjati na spomenik – istakla je.

Dodaje kako se u cijelu priču uključila i Turistička organizacija grada Banjaluke, koji su rekli su da bi im bilo dobro da uvežu pokazivanje i predstavljanje spomenika turistima, sa odlaskom na vidikovac sa kojeg se pruža pogled na grad.

– To smo takođe uzeli u obzir. Dodatno, snimili smo svako stablo, sa ovog platoa temeljite vidikovac tamo gdje već imate saobraćajnicu kojoj lako možete pristupiti. Idealna je pozicija, jer je donja saobraćajnica i gornji plato su zajedno idealni, kao i padina, koja nije problematična. Vidikovac prolazi pored postojećeg drveća i nijedno drvo se neće srušiti, neće se prekopavati serpentine. Dakle, pristupačna je lokacija, te neće doći do devastacije šume – poručila je.

Dodala je kako struktura vidikovca koji će biti izgrađen na Banj brdu, prati samu strukturu i izgled spomenika.

– Mi stojimo iza ovog rješenja kao arhitekti, estetski je primjerenije za 2023. godinu, a biće na raspolaganju većem broju ljudi – naglasila je.

Dodala je kako konkurs, na kojem je izabrano najbolje rješenje, nije zakonski obavezujući, te da je to samo jedan kreativni način da se vidi šta bi negdje moglo da bude, i da kao takav nema zakonsku osnovu, naglašavajući da su autori nagrađeni za pobjedničko rješenje.