Nakon vijesti da bi Srbija do kraja iduće sedmice trebalo da dobije prve uplate sredstava Evropske unije (EU) u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan, BiH je ostala jedina država u regionu koja još nije usvojila tu reformsku agendu.

Na taj način, nadležni u BiH nadalje su doveli u pitanje dobijanje više od milijardu evra sredstava iz tog programa, a koje bi trebalo da iskoriste za infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte, poput izgradnje tunela Prenj, dijelova auto-puta na koridoru 5c, revitalizacije nekoliko hidroelektrana, interkonekcije s Hrvatskom.

Neusvojena reformska agenda u BiH, rezultat je, bez ikakve dileme, ogromne političke krize na nivou BiH, a svaka naredna blokada još više će udaljiti BiH od EU i razvojnih planova.

Tome u prilog govori činjenica da je iz Evropske komisije nedavno ponovo upozoreno da, ako BiH uskoro ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Evropske komisije, postoji realna šansa da se sredstva iz tranše namijenjene za BiH preraspodijele ostalim državama iz regiona.

Međutim, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako je BiH propustila brojne rokove i oglušila se na apele EU, čini se da Brisel i dalje ne odustaje od toga da je uključi u program.

Tada smo naveli da je EU spremna čak i da suspenduje neke od planiranih projekata koji bi trebalo da se provode u Republici Srpskoj, te da smatraju da je moguće da se do juna dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.

U to vjeruje i Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

“Još nije kasno za usvajanje mjera iz Plana rasta, ali je način na koji se sada diskutuje o toj temi pomalo iscrpljujući. Konstantno se otvaraju stare teme koje su već ranije dogovorene”, ističe Markuš.

Suština je, dodaje on za “Nezavisne novine”, da se Plan rasta dogovori što je prije moguće i da ide na Savjet ministara BiH na usvajanje.

“Ono što mislim da je pozitivno vezano za Plan rasta jeste da je BiH pokazala kapacitet da ipak može da dogovori 99 odsto stvari. Zaista, stvari koje su nedogovorene su sitnice u ukupnom zbiru stvari koje su dogovorene”, poručio je Markuš.

Na tragu njegovog mišljenja, možemo podsjetiti da smo nedavno napisali da je tokom posjete Gerta Jana Kopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, rečeno da je koalicija na državnom nivou postigla dogovor o konačnom tekstu reformi, a da je EU očekivala da će taj tekst biti usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH, kako bi bio spreman za samit koji je trebalo da bude održan u Skoplju 17. i 18. marta.

Međutim, samit je u međuvremenu otkazan zbog tragedije u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, a ubrzo je konstatovano da je i dogovor o Planu rasta propao, za šta je HDZ BiH optužio SDA da je u kantonima u FBiH, gdje imaju vlast, uložio veto.

Onda su, naravno, stigle i optužbe stranaka “trojke” da je HDZ sve namjerno blokirao, a usput je došlo praktično i do raspada saradnje između SNSD-a i “trojke”.

Situaciju je dodatno zakomplikovala i presuda Miloradu Dodiku, kao i usvojeni zakoni u parlamentu Srpske.

Ako se samo gledaju ovi politički odnosi, malo je onih koji će reći da je trenutno moguć dogovor SNSD – HDZ – “trojka”, pa dio njih priželjkuje ulazak opozicije iz Srpske u vlast umjesto SNSD-a.

Komentarišući navedeno, Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata, poručuje da BiH na ovaj način ne može napredovati na evropskom putu i da se više ne mogu zatvarati oči pred problemima.

“Problem je da je sistem koji je trenutno na snazi nefunkcionalan. Da bi BiH krenula dalje, da bi se pridružila regionu, pod hitno treba napraviti jednu međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovali svi i iz FBiH i Republike Srpske, i vlast i opozicija, uz pomoć naravno međunarodne zajednice. I da se napravi jedna funkcionalna država. Sve ostalo je u potpunosti nekonstruktivno. Mi sada možemo analizirati ovo, možemo nalaziti neke razloge, ali vidimo da je duboka kriza, koja traje godinama, eskalirala”, kaže Aćimović.

Uvjeren je da bi međunarodna konferencija riješila mnogo stvari u BiH.

“I kada se tražilo da se ispuni 14 prioriteta, iz Republike Srpske je bilo predloženo da se to usvoji sve u cjelini, ali nije naišlo ni na kakav odjek unutar drugih političkih faktora u BiH. To je bio put i velika šansa da se BiH transformiše i ujedno bi automatski već bila daleko na svom evropskom putu. Mislim da je ovo posljednji momenat kada treba da uradimo nešto na taj način”, kazao je Aćimović za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Evropske komisije je poručeno da će države regije, uključujući BiH, morati implementirati sve reformske mjere Plana rasta do 2027. godine.

Na sjednici Predsjedništva Gradskog odbora PDP-a Banjaluka sumirali smo realizovane aktivnosti u prethodnom periodu, analizirali ostvarene rezultate i razmatrali korake za dalji napredak.

Saopšteno je ovo iz Gradskog odbora PDP Banjaluka.

-Poseban akcenat stavili smo na formiranje stručnih savjeta, čiji je zadatak da svojim znanjem i iskustvom doprinesu kreiranju kvalitetnih politika u različitim oblastima. U tom kontekstu, imenovali smo koordinatore koji će predvoditi rad ovih savjeta i osigurati efikasnu saradnju i realizaciju definisanih ciljeva – navode oni.

-Takođe, usvojili smo plan aktivnosti za naredni period, sa fokusom na jačanje stranačke infrastrukture, intenzivniju komunikaciju s građanima i promovisanje vizije Banjaluke i Republike Srpske kao modernog i perspektivnog društva. Nastavljamo da gradimo snažnu i odgovornu političku organizaciju uvjereni da Banjaluka i Republika Srpska to zaslužuju – zaključuju u PDP.

Kupovina vile u elitnom naselju Dedinje u Srbiji godinama je aktivna, saslušanja u ovom predmetu koje je formirano u Tužilaštvu obavljena su 2022. godine, ali priča je ponovo intenzivirana.

Naime, Tužilaštvo BiH je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i vlasniku ove vile uputilo novi poziv na saslušanje, međutim, Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost i kriminolog za N1 je rekao da ne vjeruje da će se tome odazvati kao što nije dosad ni u jednom predmetu koji je protiv njega pokrenut. Dodao je i to da je uporedo i u Srbiji u tužilaštvu otvoren predmet protiv Dodika.

Dodik je u ovom slučaju osumnjičen za krivično djelo pranje novca u vezi sa krivičnim djelima primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja.

Dizdarević se u razgovoru za N1 osvrnuo na nedavnu prvostepenu presudu Dodiku koju mu je izrekao Sud BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, pa je spomenuo i antiustavne poteze koji su uslijedili nakon toga pa su tako predsjednik RS i njegovi bliski saradnici osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH i kao takvi pozvani su na saslušanje u Tužilaštvo BiH, međutim, nikad se nisu pojavili. Nakon nekog vremena raspisana je centralna potjernica, a sagovornik smatra da se Dodik neće odazvati ni na saslušanje u predmetu za vilu na Dedinju.

– Prije nekoliko dana sam ukazao na to da prvostepena presuda Dodiku je predstavljena kao politički progon, međutim, ona je bila okidač za nešto što je trebalo uslijediti prije nekih 10 godina, a tiče se organizovanog kriminala i pranja novca Dodika i osoba oko njega. Kupovina vile na Dedinju je zapravo izvlačenje novca iz banaka na području RS, a koje je Tužilaštvo BiH otvorilo.

– Dugo vremena je taj predmet bio u fazi istrage zbog nemogućnosti dolaska do određenih dokaza koji su u vlasništvu Srbije. Da li su ti dokazi dostavljeni ili se na neki drugi legalan način došlo do njih ne znam i zaista ne bih mogao o tome govoriti ni da znam javno i temeljem tog predmeta je upućen poziv Dodiku kao osumnjičenom, ali sam uvjeren da se ni u ovom pitanju neće pojaviti na saslušanju – rekao je Dizdarević.

Zatim je spomenuo da je po ovom pitanju formiran predmet i u srbijanskom tužilaštvu.

– Poznato je da je u svoj toj fazi traženja dokaza iz Srbije otvoren predmet protiv iste osobe u Specijalnom tužilaštvu Srbije. Poznato mi je i to da, pored ovog, postoji niz drugih predmeta koji uključuju osobe bliskih Dodiku i osobama koje su uz njega – poručio je Dizdarević.

Podsjećanja radi, Dodik je vilu na Dedinju platio najmanje 750.000 eura. Ipak, mnogo toga je sporno u vezi sa kupovinom te luksuzne nekretnine u Beogradu. Osim što je za nju podigao kredit tek godinu nakon što je postao njen vlasnik, problematična je i visina pozajmice, kao i mjesečna rata koja bi, sudeći po uslovima navedenim u katastru, trebalo da iznosi nevjerovatnih 10.000 eura. Dodik je sve pokušao da objasni i pred nadležnim organima i u medijima.

Kako je više puta rečeno, Dodik je kupio vilu na Dedinju 14. maja 2007. godine, a kako je i sam rekao, ona ga je koštala čak 750.000 eura. Toliko, međutim, prema zvaničnim podacima u Katastru nepokretnosti, iznosi samo visina kredita (bez učešća).

U pitanju je luksuzna trospratna nekretnina od 342 kvadrata, sa garažom od 45 i pomoćnim objektom u suterenu od još skoro 64 kvadratna metra, a nalazi se u Ulici Vaska Pope.

I na prvi pogled, mnogo toga je problematično u vezi s kupovinom ove vile na Dedinju. Nakon što je otkriveno je da je kredit podigao i godinu nakon što je pazario taj luksuzni objekat, Tužilaštvo BiH je pokrenulo postupak protiv njega.

Postavlja se pitanje kako je uspio podići toliki kredit i odakle mu novac za otplatu rate.

U Katastru nepokretnosti piše da je Dodik za kupovinu vile na Dedinju uzeo pozajmicu u iznosu od skoro milion i po konvertibilnih maraka, odnosno 750.767 eura. On se zadužio, kao se dalje navodi, 2008. godine, u “Pavlović international bank“ i to na period od 102 mjeseca, odnosno osam i po godina, sa kamatnom stopom od sedam posto.

Upravo zbog svega navedenog taj predmet je formiran pod nazivom “Pavlović banka”.

Ovo su neke od važnih činjenica u ovom predmetu:

Sumnjivi kredit: Postoji mnogo rupa u Dodikovoj priči, posebno u vezi sa spornim kreditom od 750.000 eura koji je navodno korišten za kupovinu vile na Dedinju.

Ogromna mjesečna rata: Navodi se da su mjesečne rate kredita izrazito visoke, što dodatno narušava vjerodostojnost Dodikovih tvrdnji.

Nedostajući dokumenti: U priči nedostaje važan papir koji bi potvrdio uslove i vrijeme podizanja kredita, što stvara sumnje u autentičnost transakcije.

Nelogičnosti u vremenskim okvirima: Postoje kontradikcije u vremenskoj liniji – kredit je podignut godinu nakon kupovine, a papir o transakciji izgubljen, što otežava dokazivanje legitimnosti kupovine.

Posljedice za predmet: Ove nedosljednosti dodatno oslabljavaju Dodikov položaj u predmetu protiv njega, što se koristi kao podsjetnik na brojne propuste u njegovoj priči o kupovini vile.