Svijet
Na granici horda od 300.000 ruskih vojnika
Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara.
Rusija je pripremila skoro 2.000 tenkova i 300.000 vojnika za veliku ofanzivu na Donbas u narednim nedjeljama, upozoravaju ukrajinski obavještajci. Očekuje se da će napad biti pojačan još hiljadama oklopnih vozila, artiljerijskih sistema, kao i stotinama borbenih aviona i helikoptera. Ukrajinski obavještajci su nedjeljama upozoravali na predstojeću rusku ofanzivu u pokušaju Kremlja da povrati inicijativu posle mjeseci zastoja na bojnom polju.
Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara. Usred porasta borbi, vojni analitičari kažu da je dugo očekivana ruska ofanziva već počela i da se očekuje da će se ubrzati kako se približava simbolični datum.
“Očekujemo novu, veliku invaziju u narednih 10 dana”, rekao je ukrajinski vojni zvaničnik za Foreign Polici.
Ukrajinska vojna obavještajna služba vjeruje da Rusija sada ima više od 300.000 vojnika u zemlji, što je skoro duplo više od broja okupljenih na njenim granicama neposredno pre početka rata. Ruska vojska je takođe pripremila 1.800 tenkova, 3.950 oklopnih vozila, 2.700 artiljerijskih sistema, 810 višestrukih lansirnih sistema iz sovjetske ere, 400 borbenih aviona i 300 helikoptera za novu ofanzivu – prema procjenama Kijeva.
“Ovo je sve mnogo veće od onoga što se desilo u prvom talasu. Oni ne obraćaju pažnju na bilo kakve žrtve, na bilo kakve gubitke na bojnom polju…”, rekao je ukrajinski zvaničnik za britanski The Telegraph.
Očajnički apel Kijeva
Ako su tačne, procjene bi mogle značiti da Rusija sada ima znatno više tenkova od broja sa kojim je prvobitno ušla u Ukrajinu. Očekuje se da će general Valerij Gerasimov, koga je Kremlj prošlog mjeseca imenovao za glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, rukovoditi prvim velikim pokušajima zauzimanja preostalih regiona Donbasa, Donjecka i Luganska.
Kijev je uputio očajnički apel zapadnim saveznicima da ubrzaju isporuke oružja u iščekivanju masivnih talasa napada koji bi mogli da preplave odbrambene pozicije. Ruske snage su do sada uspevale da obezbijede samo postepena osvajanje oko Bahmuta, u Donjecku i Kremini u susednom Lugansku – i to po cijenu desetina hiljada vojnika.
Regionalni guverner Luganska Sergej Hajdaj rekao je u četvrtak da je Rusija pokrenula ofanzivu u pokušaju da probije ukrajinsku odbranu kod Kremine.
“Ruske trupe pokušavaju da se probiju kroz snijegom prekrivene šume na zapadu. Ovi napadi su praktično svakodnevna pojava. Vidimo male grupe ruskih vojnika koji pokušavaju da napreduju, ponekad uz podršku borbenih vozila i tenkova. Ponekad ne. Ali paljba je kontinuirana”, rekao je on.
Rusi su preuzeli inicijativu
Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata izvijestili su da je Rusija možda povratila inicijativu u Lugansku nakon što je u to područje poslala nekoliko visoko obučenih divizija.
“Posvećenost značajnih elemenata najmanje tri glavne ruske divizije ofanzivnim operacijama u ovom sektoru ukazuje na to da je ruska ofanziva počela, čak i ako ukrajinske snage za sada sprečavaju ruske snage da obezbede značajne dobitke”, navodi se u dnevnom izvještaju Instituta.
Svatov i Kreminu je Moskva zauzela prošlog proljeća, prije nego što su vraćeni u ukrajinskoj kontraofanzivi. Navodi se da je 90. tenkovska divizija, jedna od najslavnijih vojnih jedinica Moskve, uključena u nove borbe, što je znak da se Kremlj distancirao od upotrebe plaćenika iz Vagnerove grupe za zauzimanje ukrajinske teritorije.
Formacije iz takozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike takođe su odbačene u korist konvencionalnijih snaga od strane Moskve, izvijestio je američki institut.
Svijet
EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM
Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.
Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.
– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.
Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.
– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.
Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.
Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.
Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.
Glas Srpske
Svijet
Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”
Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.
U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.
„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.
Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.
„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.
„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.
Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.
„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.
Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.
„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.
Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.
I NATO je odbio da komentariše transkript.
Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.
Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.
Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.
Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.
Svijet
MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”
Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.
– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.
– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.
Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.
Slučaj Mogerini
Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.
Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.
Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.
RTRS
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
