Connect with us

Svijet

Na granici horda od 300.000 ruskih vojnika

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara.

Rusija je pripremila skoro 2.000 tenkova i 300.000 vojnika za veliku ofanzivu na Donbas u narednim nedjeljama, upozoravaju ukrajinski obavještajci. Očekuje se da će napad biti pojačan još hiljadama oklopnih vozila, artiljerijskih sistema, kao i stotinama borbenih aviona i helikoptera. Ukrajinski obavještajci su nedjeljama upozoravali na predstojeću rusku ofanzivu u pokušaju Kremlja da povrati inicijativu posle mjeseci zastoja na bojnom polju.

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara. Usred porasta borbi, vojni analitičari kažu da je dugo očekivana ruska ofanziva već počela i da se očekuje da će se ubrzati kako se približava simbolični datum.

“Očekujemo novu, veliku invaziju u narednih 10 dana”, rekao je ukrajinski vojni zvaničnik za Foreign Polici.

Ukrajinska vojna obavještajna služba vjeruje da Rusija sada ima više od 300.000 vojnika u zemlji, što je skoro duplo više od broja okupljenih na njenim granicama neposredno pre početka rata. Ruska vojska je takođe pripremila 1.800 tenkova, 3.950 oklopnih vozila, 2.700 artiljerijskih sistema, 810 višestrukih lansirnih sistema iz sovjetske ere, 400 borbenih aviona i 300 helikoptera za novu ofanzivu – prema procjenama Kijeva.

“Ovo je sve mnogo veće od onoga što se desilo u prvom talasu. Oni ne obraćaju pažnju na bilo kakve žrtve, na bilo kakve gubitke na bojnom polju…”, rekao je ukrajinski zvaničnik za britanski The Telegraph.

Očajnički apel Kijeva
Ako su tačne, procjene bi mogle značiti da Rusija sada ima znatno više tenkova od broja sa kojim je prvobitno ušla u Ukrajinu. Očekuje se da će general Valerij Gerasimov, koga je Kremlj prošlog mjeseca imenovao za glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, rukovoditi prvim velikim pokušajima zauzimanja preostalih regiona Donbasa, Donjecka i Luganska.

Kijev je uputio očajnički apel zapadnim saveznicima da ubrzaju isporuke oružja u iščekivanju masivnih talasa napada koji bi mogli da preplave odbrambene pozicije. Ruske snage su do sada uspevale da obezbijede samo postepena osvajanje oko Bahmuta, u Donjecku i Kremini u susednom Lugansku – i to po cijenu desetina hiljada vojnika.

Regionalni guverner Luganska Sergej Hajdaj rekao je u četvrtak da je Rusija pokrenula ofanzivu u pokušaju da probije ukrajinsku odbranu kod Kremine.

“Ruske trupe pokušavaju da se probiju kroz snijegom prekrivene šume na zapadu. Ovi napadi su praktično svakodnevna pojava. Vidimo male grupe ruskih vojnika koji pokušavaju da napreduju, ponekad uz podršku borbenih vozila i tenkova. Ponekad ne. Ali paljba je kontinuirana”, rekao je on.

Rusi su preuzeli inicijativu
Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata izvijestili su da je Rusija možda povratila inicijativu u Lugansku nakon što je u to područje poslala nekoliko visoko obučenih divizija.

“Posvećenost značajnih elemenata najmanje tri glavne ruske divizije ofanzivnim operacijama u ovom sektoru ukazuje na to da je ruska ofanziva počela, čak i ako ukrajinske snage za sada sprečavaju ruske snage da obezbede značajne dobitke”, navodi se u dnevnom izvještaju Instituta.

Svatov i Kreminu je Moskva zauzela prošlog proljeća, prije nego što su vraćeni u ukrajinskoj kontraofanzivi. Navodi se da je 90. tenkovska divizija, jedna od najslavnijih vojnih jedinica Moskve, uključena u nove borbe, što je znak da se Kremlj distancirao od upotrebe plaćenika iz Vagnerove grupe za zauzimanje ukrajinske teritorije.

Formacije iz takozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike takođe su odbačene u korist konvencionalnijih snaga od strane Moskve, izvijestio je američki institut.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno