Connect with us

Svijet

Na granici horda od 300.000 ruskih vojnika

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara.

Rusija je pripremila skoro 2.000 tenkova i 300.000 vojnika za veliku ofanzivu na Donbas u narednim nedjeljama, upozoravaju ukrajinski obavještajci. Očekuje se da će napad biti pojačan još hiljadama oklopnih vozila, artiljerijskih sistema, kao i stotinama borbenih aviona i helikoptera. Ukrajinski obavještajci su nedjeljama upozoravali na predstojeću rusku ofanzivu u pokušaju Kremlja da povrati inicijativu posle mjeseci zastoja na bojnom polju.

Očekuje se da će se napad poklopiti sa godišnjicom invazije na Ukrajinu, 24. februara. Usred porasta borbi, vojni analitičari kažu da je dugo očekivana ruska ofanziva već počela i da se očekuje da će se ubrzati kako se približava simbolični datum.

“Očekujemo novu, veliku invaziju u narednih 10 dana”, rekao je ukrajinski vojni zvaničnik za Foreign Polici.

Ukrajinska vojna obavještajna služba vjeruje da Rusija sada ima više od 300.000 vojnika u zemlji, što je skoro duplo više od broja okupljenih na njenim granicama neposredno pre početka rata. Ruska vojska je takođe pripremila 1.800 tenkova, 3.950 oklopnih vozila, 2.700 artiljerijskih sistema, 810 višestrukih lansirnih sistema iz sovjetske ere, 400 borbenih aviona i 300 helikoptera za novu ofanzivu – prema procjenama Kijeva.

“Ovo je sve mnogo veće od onoga što se desilo u prvom talasu. Oni ne obraćaju pažnju na bilo kakve žrtve, na bilo kakve gubitke na bojnom polju…”, rekao je ukrajinski zvaničnik za britanski The Telegraph.

Očajnički apel Kijeva
Ako su tačne, procjene bi mogle značiti da Rusija sada ima znatno više tenkova od broja sa kojim je prvobitno ušla u Ukrajinu. Očekuje se da će general Valerij Gerasimov, koga je Kremlj prošlog mjeseca imenovao za glavnokomandujućeg ruskih snaga u Ukrajini, rukovoditi prvim velikim pokušajima zauzimanja preostalih regiona Donbasa, Donjecka i Luganska.

Kijev je uputio očajnički apel zapadnim saveznicima da ubrzaju isporuke oružja u iščekivanju masivnih talasa napada koji bi mogli da preplave odbrambene pozicije. Ruske snage su do sada uspevale da obezbijede samo postepena osvajanje oko Bahmuta, u Donjecku i Kremini u susednom Lugansku – i to po cijenu desetina hiljada vojnika.

Regionalni guverner Luganska Sergej Hajdaj rekao je u četvrtak da je Rusija pokrenula ofanzivu u pokušaju da probije ukrajinsku odbranu kod Kremine.

“Ruske trupe pokušavaju da se probiju kroz snijegom prekrivene šume na zapadu. Ovi napadi su praktično svakodnevna pojava. Vidimo male grupe ruskih vojnika koji pokušavaju da napreduju, ponekad uz podršku borbenih vozila i tenkova. Ponekad ne. Ali paljba je kontinuirana”, rekao je on.

Rusi su preuzeli inicijativu
Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata izvijestili su da je Rusija možda povratila inicijativu u Lugansku nakon što je u to područje poslala nekoliko visoko obučenih divizija.

“Posvećenost značajnih elemenata najmanje tri glavne ruske divizije ofanzivnim operacijama u ovom sektoru ukazuje na to da je ruska ofanziva počela, čak i ako ukrajinske snage za sada sprečavaju ruske snage da obezbede značajne dobitke”, navodi se u dnevnom izvještaju Instituta.

Svatov i Kreminu je Moskva zauzela prošlog proljeća, prije nego što su vraćeni u ukrajinskoj kontraofanzivi. Navodi se da je 90. tenkovska divizija, jedna od najslavnijih vojnih jedinica Moskve, uključena u nove borbe, što je znak da se Kremlj distancirao od upotrebe plaćenika iz Vagnerove grupe za zauzimanje ukrajinske teritorije.

Formacije iz takozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike takođe su odbačene u korist konvencionalnijih snaga od strane Moskve, izvijestio je američki institut.

Svijet

Zaharova ukrajinskim vojnicima “BJEŽITE MOMCI”

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova obratila se Ukrajincima na ukrajinskom jeziku i pozvala one koji su prisilno mobilisani da napuste vojsku.

U intervjuu za TASS, ona je izjavila da se mobilizacija u Ukrajini sprovodi ne radi podizanja ili jačanja odbrambenih sposobnosti, već, kako je navela, radi “izvršenja naređenja o ubijanju ukrajinskih građana”. – Već sam dala savjet onima koji se prisilno mobilišu u Ukrajini: stvarno, bježite, momci – poručila je Zaharova, prenosi Tanjug.

Prema njenim riječima, obični Ukrajinci su postali taoci tuđih interesa, igara i spletki.

Zaharova je dodala da je narod Ukrajine prevaren, rastrgan i uvučen u konfrontaciju koja apsolutno nikome nije potrebna.

Nastavi čitati

Svijet

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe kao što su ishrana i sanitacija, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.

Izvještaj “Stanje djece u svetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece – naš zajednički imperativ”, objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 zemalja.

Procjena višedimenzionalnog siromaštva uključuje šest kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitacija i voda.

Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više.

Najviše stope siromaštva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

Iako je procenat djece pogođene jednom ili više teških uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.

Izvještaj takođe pokazuje da više od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece – 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siromaštvu, što može da ograniči njihov svakodnevni život.

UNICEF je istakao i pozitivne primjere.

Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siromaštvo za više od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.

U Italiji, relativna stopa monetarnog siromaštva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece poboljšan za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija, Nikola Gracijano.

U izveštaju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siromaštvom i uskraćenošću osnovnih prava.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODOBRIO PLAN za mir između Rusije i Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Nastavi čitati

Aktuelno