Connect with us

Hronika

NA IMANJU PORODIČNE KUĆE ZASADILA MARIHUANU: Prijedorčanka platila 18.000 KM da ne ide u zatvor

Nije sporila da je zasadila konoplju, ali je rekla da je to uradila radi podmirivanja svojih ličnih potreba

Dilerka Marina Baškot (47) iz Prijedora zatvorsku kaznu od godinu, koju joj je zbog šverca droge izrekao prijedorski Osnovni sud, zamijenila je novčanom od 18.000 KM.

Ona je osuđena za neovlašćenu proizvodnju i promet opojnim drogama, jer je na imanju porodične kuće proizvela marihuanu. Baškot je nakon izricanja presude tražila da joj kazna zatvora bude zamijenjena novčanom što je i prihvaćeno. Tako je sud odredio da se kazna mijenja tako što se svaki dan zatvora računa sa 50 KM, odnosno određena je ukupna kazna od 18.000 KM.

Taj iznos dužna je da plati u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude, piše Glas Srpske.

Ona je osuđena, jer je, kako se navodi, od neutvrđenog dana pa do 18. jula 2019. godine u mjestu Čerjeci kod Prijedora na imanju porodične kuće zasadila dvije stabljike indijske konoplje od koje se proizvodi marihuana.

Tokom istrage ona nije sporila da je zasadila konoplju, ali je rekla da je to uradila radi podmirivanja svojih ličnih potreba, jer je povremeni uživalac narkotika. Baškot se na ročištu o izjašnjenju krivice izjasnila da nije kriva, ali je na glavnom pretresu ipak to promijenila i priznala krivično djelo.

Sud je u obrazloženju presude naveo da je izvođenjem dokaza i vještačenjem oduzete materije utvrđeno da je Baškot počinila krivično djelo za koje se tereti. Sud smatra da je ona krivično djelo počinila sa direktnim umišljajem i da je bila svjesna onoga što čini.

Kako je navedeno u presudi, prilikom odmjeravanja kazne kao olakšavajuće je uzeto priznanje optužene na glavnom pretresu, a otežavajuće njena ranija osuđivanost.

Presudom je obavezana i da plati 600 KM troškova krivičnog postupka.

Baškot je u žižu javnosti došla u avgustu 2018. godine kada je i pritvorena, jer je sjekirom polupala sve u kući poznaniku Zoranu K. u tom gradu.

Izvor blizak istrazi tada je kazao da je ona u kuću Zorana K. došla u namjeri da se obračuna s njim zbog ranijih nesuglasica. Kada je upala u kuću, na sreću nije bilo nikoga, pa je izbjegnuta veća tragedija. Prema rezultatima istrage tog slučaja Baškot je odmah po dolasku sekirom razvalila ulazna vrata.

Nakon toga, unutra je napravila pravi haos i prvo je polupala pločice u hodniku, da bi zatim ušla u dnevni boravak, gdje je razbila komodu, te uništila posuđe i sve u njoj. Nakon toga, ušla je u kupatilo i polupala sve pločice, a zatim je ušla u spavaću sobu gdje je uništila fioke sa raznim predmetima, te je napustila kuću. Također, uništila je i kuhinju, koju je isjekla sjekirom. Baškot je nakon toga brzo otkrivena i uhapšena nakon čega joj je bio određen pritvor.

Ranije osude

Marina Baškot je poznata od ranije po krivičnim djelima i nasilnom ponašanju. Više puta je osuđivana na uvjetne kazne za razna djela u Osnovnom sudu u Prijedoru i Banjoj Luci.

Posljednji put je osuđena u aprilu 2019. godine u Osnovnom sudu u Prijedoru na pet meseci zatvora za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Hronika

RADNICA INSTITUTA O KORONA NABAVKAMA “Nismo gledali koja je cijena, samo smo kupovali, NISAM PUNO PITALA”

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske za vrijeme pandemije niko od zaposlenih nije mario za pravila i procedure u javnim nabavkama, niti je ko postavljao pitanja u vezi cijena po kojima se medicinska oprema kupovala.
Kazala je ovo u Okružnom sudu u Banjaluci Vanja Čanković, radnica Instituta na suđenju bivšem direktoru Branislav Zeljkoviću, koji je sa još četiri osobe optužen za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

Čankovićeva, koja je bila svjedok tužilaštva, je ispričala da je u Institutu nastao opšti haos u februaru 2020. godine, kada je Zeljković na sastanku obavijestio zaposlene da će se preko ustanove na čijem je čelu nabavljati medicinska oprema za sve zdravstvene ustanove u Srpskoj.

„Nismo gledali koja je cijena, samo smo kupovali. Ponude nismo protokolisali jer za to nije bilo vremena, vladao je haos. Radila sam direktne sporazume, gdje su iznosi ograničeni na 6.000 maraka. Iznosi su često bili veći pa smo cijepali nabavke“, rekla je Čankovićeva.

Ona je inače bila član tročlane komisije za nabavku termalnih kamera koju su tražili u Univerzitetsko – kliničkom centru. Iako joj je tužilac predočila izvještaje i zapisnike o sastancima, gdje je na jednom od njih razmatrana i ponuda firme „Arms Sistemi“ iz Banjaluke, ona kaže da na njima nikada nije prisustvovala.

„Mi se uopšte nismo sastajali zbog pandemije. Dobijala sam dokumente i potpisivala ih. Vidjela sam na njima potpis predsjednika komisije Radmile Barašin, pa sam se i ja potpisala. Nisam čitala zapisnike, niti cijenila kvalifikovanost ponuda, samo sam potpisivala“, izjavila je na sudu Čankovićeva koja je rekla i da bi vjerovatno sve ponovo isto uradila ukoliko bi se slična situacija sa virusom korona ponovila.

Ispričala je i kako ih je u martu 2020. godine pozvao direktor firme „Procontrol“ Slavko Bojić rekavši da ima 50.000 FFP2 maski i da ih može isporučiti. U svojoj ponudi koju je poslao elektronskim putem tražio je 6,90 KM bez PDV-a. Ponuda je kako je posvjedočila, objeručke prihvaćena.

„Radovali smo se toj cijeni jer smo inače te maske plaćali 12 ili 13 maraka. Isporučio je sve maske uz dodatnih 1.000 komada kao kompenzaciju jer se kasnilo u isporuci zbog transporta“, rekla je ona.

Kazala je i da o svojim postupcima nikoga od nadležnih nije obavještavala, da joj niko niko ništa nije naređivao, ali ni sprečavao.

Načelnik Službe za opšte i pravne poslove Đorđije Desančić kazao je da je pomoćnica direktora Radmila Barašin imala faksimil sa Zeljkovićevim potpisima, koji je koristila i držala u svojoj kancelariji.

Na pitanje da li je ona ili neko imao punomoć da ga koristi, on je rekao da ne zna.

Ispričao je da je bilo nepravilnosti u vođenju protokola i djelodovniku, da su oni često bili nepotpuni, ali je to pravdao žurbom i nedostatkom vremena zaposlenih u Institutu.

Na pitanje tužioca da li je od strane Zeljkovića bilo pritisaka da radi nešto što nije u opisu njegovog posla, on je negativno odgovorio.

Inače, pored Zeljkovića, direktor firme “Prokontrol” Slavko Bojić optužen je za pomaganje u zloupotrebi službenog položaja, bivši direktor “Sineks laboratorije” Sani Crljić za pomaganje, direktor agencije “Travel for fan” Saša Marković za davanje mita, a direktor “Promedinga” Dragan Dubravac za zloupotrebe u postupku javne nabavke. Suđenje se održava svakog ponedjeljka i petka.

Prvog dana naredne sedmice u sudu bi kao svjedoci tužilaštva trebali da se pojave Biljana Amidžić i Tea Todorović.

CAPITAL

Nastavi čitati

Hronika

ZAPOSLENI U INSTITUTU NA SUĐENJU ZELJKOVIĆU: “Svi smo se obradovali Bojićevoj ponudi”

Svi smo se obradovali kada nam je firma “Prokontrol” poslala ponudu za 50.000 medicinskih respiratornih maski za 6,90 KM po komadu bez PDV-a, jer smo ranije dobijali ponude od 10 KM, pa i 12 KM za jednu masku.

Rekla je ovo svjedok tužilaštva Vanja Čanković na suđenju Branislavu Zeljkoviću i ostalim optuženima za zloupotrebe u postupcima javnih nabavki, kojima je Republika Srpske oštećena za najmanje 1,3 miliona maraka.

Ona je istakla da je za vrijeme pandemije virusa korona „bio haos kako nabaviti i od koga maske, kao i zaštitna odijela“.

“Ova ponuda je bila svjetlost za naš Institut. U martu 2020. godine dok smo kuburili sa nestašicom zaštitne opreme, zazvonio mi je telefon u kancelariji, to je bio gospodin Slavko Bojić, koji mi je rekla da zove iz Njemačke, te da nam može poslati ponudu za 20.000 maski FFP 2”, rekla je Čankovićeva, koja je zaposlena u Institutu za javno zdravstvo RS, prenosi “Glas Srpske”.

Kako je ona dalje u svome svjedočenju navela, nedugo nakon završetka poziva na mejl su joj stigle fotografije maski, kao i popratni certifikat.

“Čim sam dobila tu ponudu, isprintala sam je, te odnijela direktoru Zeljkoviću, a on mi je na to rekao da nije siguran da li su to te maske, jer je na njima bila oznaka KN 95, te da odnesem stručnoj službi, tačnije doktorima, da vide da li su dobre maske”, pojasnila je ona i dodala da je uradila kako joj je rečeno, i da su to bile te maske koje su njima potrebne.

Na pitanje tužioca Sanje Tadić-Stojisavljević da li su protokolisali tu ponudu ili neke druge, Čankovićeva je rekla da zbog vanrednog stanja i “frke” ponude nisu protokolisane kao prije pandemije virusa Korona.

Tužilac se osvrnuo i na nabavku termalnih kamera, što je Čankovićevoj bilo nepoznato, pa je tokom svog svjedočenja istakla da ona ništa ne zna o tome.

“Sa Univerzitetskog kliničkog centra stigao nam je akt kako kamere trebaju izgledati, kao i sa specifikacijama, ali je naš primarni cilj bila nabavka maski, te se termalnim kamerama nismo bavili”, rekla je ona.

Drugi svjedok tužilaštva bio je Đorđe Desančić koji je naveo da je sve što je rađeno u Institutu bilo zakonito.

“Protokol je vođen po pravilniku kancelarijskog poslovanja i nisam uočio nikakve nezakonite radnje. Vodile su ga Dijana Zeljković i Zdrava Prošić”, naveo je Desančić, koji je zaposlen u kancelariji za pravne poslove Instituta.

On je pojasnio da nije vršio nadzor kako su one to radile, jer su imali dogovor da, ukoliko je nešto sporno, to riješe zajedno.

Optužnica Zeljkovića i ostale tereti da su u vrijeme pandemije virus korona počinili zloupotrebe pri nabavci medicinske i zaštitne opreme te oštetili budžet Republike Srpske za više od 1,3 miliona KM.

Osim Zeljkovića, optuženi su direktor firme “Prokontrol” Slavko Bojić, vlasnik Turističke agencije “Travel for fan” Saša Marković, bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić i direktor firme “Promeding” Dragan Dubravac.

Prema navodima optužnice, koja broji pet tačaka, Zeljković je kršio procedure javnih nabavki te sproveo pregovarački postupak bez objave obavještenja za nabavku zaštitnih maski, medicinskih odijela i termalnih kamera od nekvalifikovanih ponuđača po cijenama višestruko većim od nabavnih.

Tako su, kako se između ostalog, navodi u optužnici maske Institutu isporučivane po cijeni višoj za 1.553,49 odsto u odnosu na nabavnu, a medicinska zaštitna odijela po cijeni višoj za 351,38 odsto. Termalne kamere su Institutu naplaćivanje po cijeni višoj za 198,30 odsto u odnosu na nabavne.

Na taj način za sebe i druga osumnjičena lica pribavio je imovinsku korist na štetu budžeta Republike Srpske u iznosu od preko 1,3 miliona KM.

Bojića terete za krivična djela zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja u pomaganju, Crljića za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja u pomaganju, Markovića za davanje mita, a Dubravca zbog produženog krivičnog djela zloupotreba u postupku javne nabavke.

Nastavi čitati

Hronika

BANJALUČANINU ČETIRI GODINE ZATVORA, za pokušaj razbojništva nad radnikom brze pošte na Laušu

Banjalučanin Nedeljko Vesić (28) osuđen je u banjalučkom Okružnom sudu na četiri godine zatvora za pokušaj razbojništva nad radnikom brze pošte “X express” u septembru 2020. godine.

Optužnica ga je teretila da je 10. septembra 2020. godine počinio pokušaj razbojništva u banjalučkoj ulici Vladimira Rolovića u naselju Lauš. Kako je navedeno u optužnici, Vesić je prethodno putem telefona pozvao radnike brze pošte i dogovorio se o predaji pošiljke.

“Kada je radnik M. M. došao na dogovoreno mjesto, optuženi je usmjerio pištolj ka njemu i rekao: “Daj pare i telefon”. Nakon što mu je pružio otpor, optuženi ga je udario pesnicom i pobjegao”, navodilo se u optužnici.

Oštećeni radnik je ranije, tokom svjedočenja u Okružnom sudu, ispričao je kako je razbojnik prilikom napada imao kačket i masku preko lica, ali da ga je uspio prepoznati, te da je Vesić ranije radio zajedno sa njim u ovoj brzoj pošti.

“Bio je moj radni kolega i zato ga znam. Radio je oko mjesec dana, a koliko sam upućen, dobio je otkaz zbog nekog manjka novca”, ispričao je ranije M.M.

Iz banjalučkog suda je saopšteno da je optuženom izrežena mjera oduzimanja predmeta i to – pištolj sa okvirom bez municije, mobilni telefon, platnena maska, duks sa kapuljačom i bijeli kačket, a koji će biti uništeni nakon pravosnažnosti presude.

Oštećeni je sa imovinsko-pravnim zahtjevom upućen na parnicu.

(MONDO)

Nastavi čitati

Aktuelno