Connect with us

Svijet

NA IVICI KATASTROFE! Sukob Indije i Pakistana prijeti NUKLEARNOM ESKALACIJOM

Svijet je ponovo na ivici opasnosti, a južna Azija bruji od eksplozija i uzbuna — Indija je izvršila raketne udare na devet lokacija u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira, pravdajući napade tvrdnjama da su ciljali “terorističku infrastrukturu”. No, prema tvrdnjama Islamabada, pogođeni su civili, džamije i stambeni objekti, a krvava bilanca samo raste.

U naletu indijskih projektila, kako tvrdi Pakistan, poginulo je najmanje 26 civila, među kojima i djeca, a ranjeno ih je 46. S druge strane, Indija prijavljuje 10 mrtvih civila i 32 ranjenih u Kašmiru, dok optužuje Pakistan za artiljerijske napade u kojima su, kako navode, život izgubila tri civila. Islamabad je odgovorio – srušeno je, kako tvrde, pet indijskih vojnih aviona i jedan dron, iako iz New Delhija to još uvijek nisu potvrdili.

Ovaj najnoviji talas nasilja dolazi nakon prošlomjesečnog masakra u Kašmiru, kada je poginulo 36 ljudi, većinom indijskih turista. Indija direktno optužuje Pakistan da stoji iza tog napada, što je dodatno podgrijalo ionako krhke odnose dviju nuklearnih sila koje su već tri puta ratovale, svaki put zbog spornog Kašmira.

Premijer Pakistana dao je zeleno svjetlo vojsci da odgovori na napade, a odgovor je već stigao. Zvaničnici u Islamabadu poručuju da neće šutjeti dok im građani ginu, a prizori spaljenih sela i očajnih ljudi dodatno podstiču javni bijes.

U kom pravcu ovo ide?
U sukobu ovih razmjera, najveći strah nije od još jedne granatirane škole ili srušene džamije, već od crvene linije koja razdvaja konvencionalni rat od nuklearnog pakla. I Indija i Pakistan posjeduju nuklearno oružje. Svaka greška, svaka pogrešna procjena može imati katastrofalne posljedice — ne samo za region, već i za cijeli svijet.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je “šteta što se to dogodilo” i izrazio nadu da će se sukob brzo završiti. No, međunarodna zajednica nije ponudila ništa osim fraza i zabrinutosti, dok bombe padaju, a tenzije rastu.

Šta su uzroci?
Korijen sukoba je duboko istorijski i vjerski, a Kašmir je ostao neuralgična tačka od 1947. godine, kada su Britanci otišli, a podjela teritorije ostavila dvije zemlje u permanentnom stanju neprijateljstva. Indija Kašmir vidi kao svoj integrisani dio, dok Pakistan podržava tamošnje muslimansko stanovništvo i njihove zahtjeve za samostalnost ili priključenje Pakistanu. U sjeni velikih sila i geopolitičkih interesa, narod Kašmira ostaje samo kolateralna šteta.

Zaključak
Sukob između Indije i Pakistana nije lokalni, nije privremeni i nije bezopasan. Ovo nije samo još jedna “kriza na drugom kraju svijeta”. Ovdje se sudaraju dvije sile koje imaju dovoljno oružja da unište jedna drugu — i mnogo više od toga. Ako međunarodna zajednica i dalje bude nijemo posmatrala, naredna eksplozija možda neće biti samo konvencionalna.

U ovom trenutku, ne pitamo se da li će biti još žrtava. Pitanje je — koliko još prije nego što neko pritisne dugme koje ne smije biti pritisnuto?
Banjaluka24

Related Topics:

Svijet

AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”

Američka ambasada u Kataru danas je uputila elektronsku poštu svojim državljanima u toj zemlji, preporučujući im da ostanu u svojim domovima do daljnjeg. Kako je navedeno u poruci, riječ je o „mjeri opreza“, bez dodatnih informacija ili pojašnjenja o razlozima ovog upozorenja.

Nakon ove poruke oglasile su se i katarske vlasti, poručivši da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Madžed al-Ansari rekao je da upozorenje američke ambasade ne ukazuje na postojanje bilo kakve konkretne prijetnje.

— Država je spremna da preduzme sve neophodne mjere kako bi obezbijedila sigurnost svojih građana i svih stanovnika Katara — navodi se u njegovom saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

KOJI JE PLAN IRANA ZA ODMAZDU, MOGUĆA TRI SCENARIJA: Na listi više od 20 američkih baza, svijet strahuje od katastrofe

Iran raspolaže značajnim arsenalom balističkih raketa, procijjenjenim na preko 3.000 projektila.

Nakon što je Amerika bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja, Fordo, Natanz i Isfahan, pažnja svijeta se preusmjerila na moguću odmazdu Teherana. Među potencijalnim metama Teherana je 20-ak američkih baza, nuklearno postrojenje u Izraelu, pa čak i naftna postrojenja u zemljama Persijskog zaliva.

Pošto je napad bio na nuklearna postrojenja, Iran može uzvratiti Izraelu napadom na Nuklearni istraživački centar “Šimon Peres Negev” u izraelskom gradu Dimoni. O tome je izvijestila i Al Jazeera neposredno prije američkog napada, pozivajući se na visokog iranskog zvaničnika

“Nuklearni reaktor u Dimoni mogao bi postati naša legitimna meta ako sukob eskalira na novi nivo”, rekao je izvor za katarski medij.

Iran raspolaže značajnim arsenalom balističkih raketa, procijenjenim na preko 3.000 projektila, koji mogu da dosegnu brojne američke vojne baze na Bliskom istoku. Jutros je takođe, prema tvrdnji iranskih medija, prvi put ispalio raketu Hajbar na Izrael, dometa 2.000 km sa bojevom glavom teškom 1.500 kg.

Na osnovu snimaka razaranja iz Tel Aviva i Haife, najnoviji raketni baraži su pričinili veliku štetu na objektima. Iranski mediji tvrde da su mete bili aerodrom “Ben Gurion” i neimenovana biološka laboratorija, kao i neki komandni centri.

Nije poznato sa koliko još raketa i lansera Iran raspolaže, nakon što je Izrael intenzivno ciljao lansere još od prvog napada 13. juna.

S obzirom na eskalaciju sukoba između Izraela i Irana, uz uključivanje SAD, američke baze postaju potencijalne mete za iransku odmazdu, što podiže pitanje o ranjivosti američkog vojnog kontigenta od oko 50.000 vojnika raštrkanog po regionu.

SAD imaju najmanje 19 vojnih baza na Bliskom istoku, u Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu, Siriji i Turskoj.

Te baze raspolažu sofisticiranim protivvazdušnim sistemima poput Patriota i THAAD-a, a brane ih i brodovi sa Aegis PVO sistemima. Problem predstavlja raštrkanost baza, njihova blizina Iranu i ograničena količina raketa presretača PVO sistema. Iran takođe raspolaže hipersoničnim raketama koje mogu u roku od nekoliko minuta da pogode neke od američkih meta.

Domet iranski raketa varira od kratkog (do 1.000 km) do srednjeg (1.000-3.000 km). Ključni projektili poput Fatah-110 (300 km), Kiam-1 (oko 1.000 km) i Šahab-1 (330 km) omogućavaju Iranu da ugrozi američke instalacije.

Američke baze u dometu raketa
Iran ima listu od oko 20 američkih baza koje bi mogle biti ciljevi, posebno one u blizini iranske granice. Ključne baze uključuju:

Al Udeid (Katar): Najveća američka baza na Bliskom istoku, smještena tik uz Persijski zaliv, udaljena oko 300 km od Irana. Nedavni satelitski snimci ukazuju na masovno povlačenje aviona, u strahu od iranskog napada. U dometu je raketa poput Kiam-1 i Fateh-313. Baza Pete flote u Bahreinu: Sa oko 9.000 vojnika, ova baza je izuzetno ranjiva zbog blizine iranske obale (oko 200 km). Anti-brodski projektili poput Kalid Farža i balističke rakete Fatah-110 mogu da je pogode.

Al Asad (Irak): Udaljena oko 500 km od Irana, ova baza je već bila meta iranskog napada 2020. nakon ubistva komandanta Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija.

Kamp Arifdžan (Kuvajt): U dometu raketa Zolfagar (700 km), ova baza ima oko 15.000 vojnika. Al Dhafra i Džabel Ali (UAE): Ove baze, udaljene oko 200 km, mogu biti pogođene raketama srednjeg dometa poput Rezvana, uz rizik od preopterećenja PVO sistema.

Iran takođe posjeduje dronove poput Šaheda i brze torpedne čamce, koji bi mogli biti korišćeni za napade na američke ratne brodove u zalivu. Strategija odmazde može uključivati odlaganje napada kako bi se iskoristio trenutak kada su američke baze u nižem stanju pripravnosti.

Napadi na energetska postrojenja i blokada Ormuskog zaliva
Takođe je moguće zatvaranje Ormuskog moreuza kroj koji prolazi oko 25 odsto svjetske nafte.

S obzirom da je Ormuski moreuz najvažniji energetski tjesnac, kroz koji se na dnevnom nivou transportuju najveće količine nafte iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana, Iraka, Kuvajta, dovodi se u pitanje snabdjevanje energentima prije svega azijskih zemalja. To bi, prema procjenama stručnjaka dovelo do oštrog skoka cijena nafte, vjerovatno na više od 100 dolara po barelu.

Mogućnost odmazde Irana prema arapskim zemljama je mala pošto SAD, prema dostupnim podacima, nisu avionima poletjele iz njihovih baza. Međutim, u septembru 2019. napadi jemenskih Huta, saveznika Irana, na naftne objekte Saudijske Arabije uništili su više od pet odsto globalne isporuke nafte. Ubrzo su cijene nafte porasle za čak 20 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN UPOZORIO TRAMPA: Aktiviraćemo “ćelije terorista spavača” u SAD

Iran je upozorio američkog predsjednika Donalda Trampa da će započeti akcije unutar SAD sa terorističkim “ćelijama spavača” ako bude napadnut, u poruci poslatoj dan prije američkih udara, javio je NBC News pozivajući se na obavještajne izvore.

Informacija je stigla do Trampa preko posrednika na samitu G7 u Kanadi prošle nedjelje, koji je predsjednik SAD ranije napustio, rekla su dva američka zvaničnika i osoba upoznata sa prijetnjom.

Administracija SAD kao i službe bezbjednosti u najvećim gradovima u stanju su visoke pripravnosti za svaku potencijalnu odmazdu Teherana unutar Sjedinjenih Država, navodi američka televizija, prenosi Tanjug.

Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost upozorilo je u nedjelju da “iranski sukob izaziva povećanu pretnju u Sjedinjenim Državama”.

Iran bi, prema ovim izvorima, takođe mogao da pokrene sajber napade na američke mreže i da cilja zvaničnike američke vlade.

Sjedinjene Američke Države su u subotu tokokom noći bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja, Fordo, Netanz i postrojenje u Isfahanu, a u napadu je učestvovalo više od 125 američkih vojnih aviona.

Nastavi čitati

Aktuelno