Održana svečana litija, služen pomen i položeni vijenci na Spomenik palim borcima u Stričićima, prisutvovali Blanuša i Stanivuković.

Predsjednik SDS izrazio je zadovoljstvo što se nalazi Manjači, na Kočićevom zboru.

“Kočićev zbor ima dugogodišnju tradiciju. Ovdje se, zapravo, čuva naša tradicija, čuvaju običaji, ali i sjećanje na našeg velikog srpskog pisca i tribuna Petra Kočića. Znamo da je on, pored toga što je bio pisac, bio i veliki borac za pravdu, za srpski jezik, očuvanje tradicije i vrijednosti ovih područja, ali i srpskog naroda u cjelini.”

Naveo je da je Kočićev zbor mjesto koje nas iskreno povezuje.

“Ovdje imamo i kulturne i književne večeri, gdje se spajaju tradicionalna i moderna književnost. Ovo je mjesto gdje se okuplja naš narod, a poznato je i po svojoj turističkoj ponudi.

Tako da je ovo nešto što trebamo njegovati, cijeniti i čuvati, kako bi trajalo još mnogo godina. A sa naše strane, ono što zaista treba jeste da ovakva dešavanja podržimo, da budu još veća i još masovnija i da predstavljaju pravi smisao ovakvih okupljanja – da se ljudi druže i okupljaju, ali isto tako da se čuvaju naša kultura, tradicija i naša vjera”, naveo je Blanuša.

Kočićev zbor je nastavljen je danas služenjem Svete liturigije i pomena Petru Kočiću i njegovom ocu Gerasimu u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Stičićima.

Nakon toga je krenula svečana litija prema Spomeniku palim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, gdje su položeni vijenci i odata počast junacima otadžbine.

U ime Grada Banje Luke počast poginulim borcima odao je i gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je poručio gradonačelnik, manifestacija „Kočićev zbor“ je najbolji dokaz da riječ Petra Kočića nije samo u knjigama, nego da ona danas živi više nego ikad među srpskim pravoslavnim narodom.

-Njegova riječ ne živi samo na Zmijanju, Banjoj Luci, Republici Srpskoj, nego ma gde gode srpski narod bio. Svake godine na plato Manjače dolazi naša braća iz svih djelova Srbije, Crne Gore, cijele Bosne i Hercegovine, ali i brdovitog Balkana. Više od šest decenija je zaista duga tradicija, ali isto tako treba da kažemo da njegova riječ i njegovo djelo nije nešto što pripada nekom opusu ili nekom istorijskom periodu. Njegova riječ živi danas, ima kontinuitet trajanja i nije dio istorije, nego dio vrijednosti koje živimo – rekao je on.

Dodaje kako priča o Koćiću kao jednoj ličnosti koja je postavila temelj identiteta našeg naroda, kako u Zmijanju, tako i šire kroz svoje riječi, kroz prkosnu borbu, kroz inat i kroz slobodu.

-Samo onaj ko slobodu strasno i iskreno ljubi, to je čovjek koji je vezao svoje konce za nebo, za budućnost, za vječnost. Mi kao narod srpski pravoslavni treba da ljubimo i budemo zagledani u slobodu, da budemo dovoljno mudri da branimo naše interese, da znamo da Republiku Srpsku treba da gradimo kroz institucije, kroz to da naši mladi ljudi ovde ostaju kroz buduće naraštaje, ali i kroz ovakve događaje i kroz dolaske na spomen-obilježa – rekao je gradonačelnik.

Podsjećamo, u Stričićima kod Banje Luke danas se održava centralna manifestacija 61. „Kočićevog zbora“.

(BN) Foto: BN

U okviru 61. Kočićevog zbora položeni su vijenci na spomenik poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, a počast stradalim borcima odao je i gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draško Stanivuković.

Stanivuković je poručio da njihova žrtva predstavlja trajno svjedočanstvo o vrijednosti slobode koju danas živimo.

„Njihova imena ne smiju biti zaboravljena, već treba da budu naš svjetionik i podsjetnik budućim generacijama“, poručio je Stanivuković.

On je istakao da je sjećanje na poginule borce obaveza svih generacija, naglašavajući značaj očuvanja uspomene na one koji su svoje živote položili za slobodu.

„Neka im je vječna slava i hvala“, poručio je Stanivuković.

Stotinu miliona maraka. Toliko iznosi gubitak samo šest javnih preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini. Iako bi trebala biti motor razvoja, preduzeća od posebnog interesa postala su tempirane bombe za budžet. Ministarstvo finansija upalilo je crveni alarm – dugovi nezaustavljivo rastu, a pet strateških giganata stavljeno je pod strog nadzor. Gdje curi javni novac?

Na listi preduzeća koja su za samo godinu dana proizvela gubitak od skoro 100 miliona maraka nalaze se “Željeznice RS”, RiTE “Ugljevik”, Matično preduzeće “Elektroprivreda RS”, “Šume RS”, “Hidroelektrane na Drini” i “Aerodromi RS”.

Poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tomica Stojanović, uputio je oštre kritike na račun aktuelne vlasti, optužujući Vladu Republike Srpske za katastrofalno finansijsko stanje u javnim preduzećima.

Stojanović je upozorio da ogromni finansijski minusi u poslovanju nisu nastali slučajno, već su direktna posledica lošeg upravljanja i uticaja Vlade i nadležnih rukovodstava.

“To je slika i prilika sadašnje vlasti, slika Republike Srpske gdje cvjeta kriminal i korupcija. U potpunosti sam siguran da je ova Vlada najveći krivac za sve to”, poručio je Stojanović.

Osvrćući se na svakodnevno funkcionisanje ovih sistema, poslanik SDS-a je naglasio da se preduzeća suočavaju sa ogromnim problemima likvidnosti. Prema njegovim rečima, ona trenutno uspevaju da prežive isključivo zahvaljujući neprestanom uzimanju novih kredita i daljem zaduživanju, što dugoročno vodi u još dublju krizu.

Dug 21 javnog preduzeća skočio je za 132,5 miliona KM u odnosu na 2024. godinu. Kako bi održala sistem, Vlada je ovim preduzećima upumpala 65,5 miliona KM, a sada spas traži u nadzornim komisijama, što je za predsjednicu Narodnog fronta Jelenu Trivić – potpuni apsurd.

Trivićeva je poručila da oni koji su “minirali most” ne mogu da ga grade te je oštro kritikovala aktuelnu vlast, slikovito objašnjavajući da oni koji su doveli do urušavanja institucija ne mogu biti ti koji će ih obnavljati i popravljati.

Ističući da su Republici Srpskoj neophodni suštinski, a ne kozmetički rezovi, Trivićeva je apsurdnost trenutne političke situacije opisala kroz primer rušenja i građenja:

„To mi djeluje otprilike kao kad biste čovjeku koji je minirao most dali da on gradi taj most. On, da je mislio da taj most traje, on ga ne bi ni minirao“, izjavila je Trivićeva.

Ona je podvukla da suštinskog oporavka i napretka ne može biti sa istim ljudima koji su kreirali trenutno stanje.

„Ovdje bez promjene političke volje, bez promjene političke konfiguracije sistema vlasti jednostavno nema rješenja“, zaključila je predsjednica Narodnog fronta, naglašavajući da je potpuna promjena sistema jedini izlaz iz trenutne krize.

Da je vlast najodgovornija za propast javnih preduzeća, smatra i poslanik PDP-a Slaviša Marković. Kao primjer, navodi Termoelektranu Ugljevik.

Marković je istakao da je situacija u “Elektroprivredi Republike Srpske” danas takva da ovo preduzeće posluje sa gubicima, što je, prema njegovim rečima, do pre samo pet godina bilo potpuno nezamislivo. Kao jedan od najdrastičnijih primera naveo je Termoelektranu (TE) Ugljevik.

“Došli smo u situaciju da Termoelektrana Ugljevik ne radi i da se najbolji rudarski kopovi daju privatnicima. Sada se to otkupljuje i prave se višemilionski gubici samo na osnovu tog otkupa za koncesiju. Mi smo tu izgubili 240 miliona, a kada se na to doda i gubitak spora u arbitraži sa Slovencima, jasno je da TE Ugljevik više nema nikakvu perspektivu”, upozorio je poslanik PDP-a.

Osvrćući se na najave o pojačanom nadzoru nad radom javnih preduzeća, Marković je ocenio da su takvi potezi apsurdni s obzirom na to ko ih sprovodi.

“Ta preduzeća je upravo uništila ova vlast na čelu sa SNSD-om, i kakav oni nadzor mogu sada da vrše nad njima? Oni sada mogu samo da pokriju one kriminalne radnje koje su njihovi prethodnici radili”, zaključio je Marković.

Dug je spisak preduzeća koja su pod okriljem SNSD-ove vlasti otišla u stečaj, privatizovana ili potpuno ugašena. Od ‘Robnih rezervi’, Rafinerija, ‘Banke Srpske’, ‘Bobar banke’ ‘Farmlanda’ ili ‘RAOP-a’. Tim strmgolavim putem idu i ‘Šume’, ‘Željeznice’ i Elektroprivreda. Sistem ne mogu izvući oni koji su ga i doveli do ivice provalije. Zato su neophodne promjene iz temelja, prije nego što se pod ruševinama ovih giganata nađe cijela Republika Srpska.

(BN)