U Njemačkoj svaki zaposleni koji se razboli mora da podnese potvrdu o sprečenosti za rad (tzv. AU) najkasnije do četvrtog dana bolesti kako bi zadržao pravo na isplatu plate tokom bolovanja.

Međutim, iako se ljekarsko uvjerenje generalno priznaje bez dodatnih pitanja, zakon ipak predviđa mogućnost dodatne provjere ali samo ako poslodavac ima opravdane razloge za sumnju.

Primjeri takvih sumnji uključuju česta bolovanja u kratkim intervalima, posebno kada počinju ili se završavaju baš vikendom – na primjer, ako neko redovno koristi bolovanje petkom ili ponedjeljkom.

Pored toga, retroaktivno izdati sertifikati, kao i oni koji pokrivaju neuobičajeno duge vremenske periode, mogu biti upozorenje. Često je sumnjivo kada bolovanje slijedi odmah nakon otkaza i traje do kraja otkaznog roka, ili ako zaposleni unaprijed najavi bolest. Takođe ne pomaže kada se radnik razboli nakon što mu je uskraćen odmor, ili kada bolovanje „slučajno“ uslijedi nakon odmora.

Ukoliko postoji osnovana sumnja, poslodavac u Njemačkoj može zahtijevati nezavisnu procjenu koju sprovodi Medicinska služba (Medizinischer Dienst) – posebna medicinska služba koja sarađuje sa zdravstvenim osiguravajućim društvima. Važno je istaći da interni ljekari unutar kompanije (tzv. Betriebsarzt) nemaju pravo da donose zaključke o validnosti bolovanja. Poslodavac neće vidjeti izvještaj Medicinske službe u cjelini – dobiće samo rezime: da li je validnost bolovanja potvrđena ili osporena.

Ukoliko poslodavac, na osnovu ovog zaključka, odbije da isplati naknadu, slučaj može završiti na sudu. Tada zaposleni mora da oslobodi svog ljekara profesionalne tajne kako bi mogao da svjedoči o njegovom zdravstvenom stanju. Sud može zahtijevati dodatne provere, ali takvi slučajevi nisu česti – međutim, zakon ih dozvoljava.

U zemlji u kojoj je zdravstveni sistem zasnovan na povjerenju i pravilima, ovakve situacije služe kao podsjetnik da i zaposleni i poslodavci imaju jasno definisana prava, ali i obaveze.

Pravila u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, zakonski okvir takođe zahtijeva dostavljanje potvrde o privremenoj spriječenosti za rad od prvog dana bolovanja, ako to zahtjeva poslodavac.

Iako mnogi radnici dostavljaju potvrdu tek nakon tri dana, poslodavac može insistirati na ranijoj dostavi, posebno ako postoji sumnja u opravdanost odsustva.

Tokom bolovanja, radnik je dužan da boravi na adresi koju je prijavio ljekaru, osim u slučajevima kada je opravdano odsutan zbog liječenja ili rehabilitacije.

Sumnjivo bolovanje, na primjer odmah nakon objave otkaza ili tokom praznika i godišnjih odmora, sve je više pod lupom poslodavaca. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima pravo da sprovodi provjere bolovanja, a ako se utvrdi nepravilnost – poput napuštanja mjesta stanovanja bez dozvole – radniku može biti uskraćena naknada, a poslodavac ima pravo da zahteva dodatni ljekarski pregled. Sve više kompanija, posebno većih sistema, koristi ovu opciju kako bi zaštitili svoju organizaciju od potencijalne zloupotrebe, piše Fenix magazin, prenosi Kurir.