Connect with us

Svijet

NADRLJAĆETE BRZO! Lažno bolovanje kod njih ne prolazi

U Njemačkoj svaki zaposleni koji se razboli mora da podnese potvrdu o sprečenosti za rad (tzv. AU) najkasnije do četvrtog dana bolesti kako bi zadržao pravo na isplatu plate tokom bolovanja.

Međutim, iako se ljekarsko uvjerenje generalno priznaje bez dodatnih pitanja, zakon ipak predviđa mogućnost dodatne provjere ali samo ako poslodavac ima opravdane razloge za sumnju.

Primjeri takvih sumnji uključuju česta bolovanja u kratkim intervalima, posebno kada počinju ili se završavaju baš vikendom – na primjer, ako neko redovno koristi bolovanje petkom ili ponedjeljkom.

Pored toga, retroaktivno izdati sertifikati, kao i oni koji pokrivaju neuobičajeno duge vremenske periode, mogu biti upozorenje. Često je sumnjivo kada bolovanje slijedi odmah nakon otkaza i traje do kraja otkaznog roka, ili ako zaposleni unaprijed najavi bolest. Takođe ne pomaže kada se radnik razboli nakon što mu je uskraćen odmor, ili kada bolovanje „slučajno“ uslijedi nakon odmora.

Ukoliko postoji osnovana sumnja, poslodavac u Njemačkoj može zahtijevati nezavisnu procjenu koju sprovodi Medicinska služba (Medizinischer Dienst) – posebna medicinska služba koja sarađuje sa zdravstvenim osiguravajućim društvima. Važno je istaći da interni ljekari unutar kompanije (tzv. Betriebsarzt) nemaju pravo da donose zaključke o validnosti bolovanja. Poslodavac neće vidjeti izvještaj Medicinske službe u cjelini – dobiće samo rezime: da li je validnost bolovanja potvrđena ili osporena.

Ukoliko poslodavac, na osnovu ovog zaključka, odbije da isplati naknadu, slučaj može završiti na sudu. Tada zaposleni mora da oslobodi svog ljekara profesionalne tajne kako bi mogao da svjedoči o njegovom zdravstvenom stanju. Sud može zahtijevati dodatne provere, ali takvi slučajevi nisu česti – međutim, zakon ih dozvoljava.

U zemlji u kojoj je zdravstveni sistem zasnovan na povjerenju i pravilima, ovakve situacije služe kao podsjetnik da i zaposleni i poslodavci imaju jasno definisana prava, ali i obaveze.

Pravila u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, zakonski okvir takođe zahtijeva dostavljanje potvrde o privremenoj spriječenosti za rad od prvog dana bolovanja, ako to zahtjeva poslodavac.

Iako mnogi radnici dostavljaju potvrdu tek nakon tri dana, poslodavac može insistirati na ranijoj dostavi, posebno ako postoji sumnja u opravdanost odsustva.

Tokom bolovanja, radnik je dužan da boravi na adresi koju je prijavio ljekaru, osim u slučajevima kada je opravdano odsutan zbog liječenja ili rehabilitacije.

Sumnjivo bolovanje, na primjer odmah nakon objave otkaza ili tokom praznika i godišnjih odmora, sve je više pod lupom poslodavaca. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima pravo da sprovodi provjere bolovanja, a ako se utvrdi nepravilnost – poput napuštanja mjesta stanovanja bez dozvole – radniku može biti uskraćena naknada, a poslodavac ima pravo da zahteva dodatni ljekarski pregled. Sve više kompanija, posebno većih sistema, koristi ovu opciju kako bi zaštitili svoju organizaciju od potencijalne zloupotrebe, piše Fenix magazin, prenosi Kurir.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno