Connect with us

Svijet

NAFTA NAGLO POSKUPJELA NAKON NOVIH SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Brent skočio gotovo četiri odsto

Cijena nafte Brent danas je porasla za više od tri odsto na gotovo 79 dolara po barelu usljed novih sukoba na Bliskom istoku, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili neujednačeno kretanje, a investitori se pripremaju za važnu sedmicu u kojoj će biti objavljeni kvartalni izvještaji velikih američkih banaka i podaci o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema podacima sa berze u 9.30 časova, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,72 odsto na 74,058 dolara po barelu, dok je Brent poskupio za 3,79 odsto na 78,846 dolara.

Njemački DAX pao je za 0,19 odsto, francuski CAC 40 za 0,23 odsto, dok je britanski FTSE 100 porastao za 0,11 odsto, a moskovski MOEX za 1,12 odsto.

Sjedinjene Američke Države su u nedjelju ponovo napale Iran, a vlasti u Teheranu saopštile su da će Ormuski moreuz biti zatvoren “do daljeg”, iako je Centralna komanda SAD odbacila tu tvrdnju, prenosi CNBC.

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnom tržištu Foreks danas iznosi 1,14091 dolar.

Cijena zlata pala je na 4.058,91 dolar za trojsku uncu, dok je cijena pšenice iznosila 6,3003 dolara za bušel (27,216 kilograma).

Posebno važan dan za američka tržišta biće utorak, kada se očekuju podaci o junskoj inflaciji u SAD, kao i rezultati najvećih američkih banaka Džej Pi Morgan Čejs, Sitigrupe, Banke Amerike i Vels Fargo, prenosi Tanjug.

U srijedu će rezultate objaviti i Goldman Saks, Morgan Stenli i Blek rok, a u Evropi holandski proizvođač opreme za čipove ASML.

U četvrtak slijede podaci o prometu u maloprodaji i industrijskoj proizvodnji u SAD, kao i nedjeljni broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima, uz kvartalne rezultate kompanija poput Netfliksa i TSMC.

U petak će biti objavljeni konačni podaci o junskoj inflaciji u evrozoni, koji mogu uticati na očekivanja u vezi sa narednim potezima Evropske centralne banke.

Related Topics:

Svijet

SAD prvi put upotrijebile pomorske dronove u napadu na Iran: POGOĐENE DESETINE VOJNIH CILJEVA

Sjedinjene Američke Države izvele su u nedjelju novu rundu napada na Iran, a američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su tom prilikom prvi put u borbenim dejstvima upotrijebljeni jednokratni napadački pomorski dronovi.

U operaciji su korištene i jednokratne napadačke bespilotne letjelice, borbeni avioni i ratni brodovi, dok su mete bili protivvazdušni sistemi, radari, raketni i dronski kapaciteti Irana.

Napade su izveli, kako navode, s ciljem da umanje sposobnost Irana da nastavi napade na međunarodnu plovidbu kroz Ormuski moreuz.

Pogodili su desetine ciljeva, saopštio je CENTCOM.

Novi niz međusobnih napada
Napadi su uslijedili nakon što je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) otvorio vatru na trgovački brod.

Iranski državni mediji javili su da su eksplozije odjeknule u Bandar Abasu, Siriku, Jasku i na ostrvu Kešm, koji se nalaze duž strateškog plovnog puta kroz koji je prije sukoba prolazila petina svjetskog prometa nafte i gasa. Pogođene su i lokacije na zapadu Irana, kao i Khondab u centralnom dijelu zemlje, gdje se nalazi Istraživački reaktor za tešku vodu Khondab, prenio je CNN.

Kao odgovor, IRGC je saopštio da je gađao američke vojne baze, skladišta raketa i goriva u Jordanu, helikopterski objekat, avione za elektronsko ratovanje i centar za komandovanje i upravljanje bespilotnim letjelicama u Bahreinu.

Takođe, tvrde da su pogodili američku bazu raketa zemlja-zemlja i uništili dva raketna sistema HIMARS, kao i skladišta municije puna projektila u Kuvajtu, te radarske sisteme u Omanu. Poručili su da će operacije biti nastavljene.

Amerikanci pogodili oko 140 ciljeva
Niz međusobnih napada uslijedio je nakon intenzivne američke operacije u subotu uveče, kada je pogođeno oko 140 ciljeva. Iran je na te napade odgovorio gađanjem ciljeva u Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru.

Napadi u subotu uslijedili su nakon što je IRGC pogodio trgovački brod pod zastavom Kipra koji je prolazio kroz moreuz i proglasio plovni put zatvorenim. Američka vojska insistira da je moreuz „otvoren za sva plovila koja zakonito prolaze“.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI CRNI BILANS IZ VENECUELE: Sve više poginulih nakon razornog zemljotresa, brojke ne prestaju da rastu

Broj žrtava u dva zemljotresa koja su pogodila Venecuelu 24. juna porastao je na 4.490, rekao je danas predsjednik Nacionalne skupštine i načelnik štaba privremenih kampova Horhe Rodrigez.

Zvanični broj povrijeđenih ostao je nepromijenjen i iznosi 16.740, dok je 6.462 ljudi spaseno, prenosi Rojters.

Prema podacima, broj ljudi koji su ostali bez krova nad glavom iznosi 17.907.

Rodrigez je prethodno rekao da se operacije potrage i spasavanja nastavljaju.

– Dok god ima života, ima i nade. I dalje imamo jedno ili dva mjesta gdje situacija ostaje neizvijesna, gdje aktivno tragamo za preživjelima – rekao je on.

Zemljotresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale dogodili su se 24. juna u razmaku od 39 sekundi i najteže su pogodili prestonicu Karakas i priobalno područje La Gvaira.

Nastavi čitati

Svijet

IRANSKI LIST OBJAVIO “CRNU LISTU”: Tramp i Melonijeva među metama

Italijanske obavještajne službe pokušavaju da utvrde ko stoji iza teheranskog lista koji je uputio prijetnje premijerki Đorđi Meloni i proglasio je, zajedno sa ostalim zapadnim liderima, odgovornom za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, prenosi La Republika.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei obećao je osvetu za smrt svog oca Alija, koji je ubijen u američko-izraelskom napadu na početku rata.

List Hamšari, povezan sa gradskim vlastima Teherana, potom je objavio “crnu listu odgovornih” za ubistvo.

Na spisku se, uz američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, nalaze i evropski lideri, uključujući italijansku premijerku.

Italijanske službe istražuju ko stoji iza lista i da li se “crna lista” može smatrati zvaničnim stavom režima. Ne isključuje se ni mogućnost pozivanja iranskog ambasadora u Italiji na razgovor.

Na spisku se nalaze:
Benjamin Netanjahu, izraelski premijer
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Izrael Kac, izraelski ministar odbrane
Bred Kuper, admiral i komandant američke Centralne komande (CENTCOM)
Pit Hegset, američki ministar odbrane
Marko Rubio, američki državni sekretar
Majk Hakabi, američki ambasador u Izraelu
Ejal Zamir, načelnik Generalštaba izraelske vojske
Đorđa Meloni, italijanska premijerka
Gideon Sar, izraelski ministar spoljnih poslova
Fridrih Merc, njemački kancelar
Emanuel Makron, predsjednik Francuske
Kir Starmer, britanski premijer u odlasku
Pozadina lista Hamšari

Kako navodi La Republika, Hamšari je dnevni list blizak gradskoj upravi Teherana, a njegova uređivačka politika odražava orijentaciju gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Alirezom Zakanijem, koji pripada najkonzervativnijem krilu iranske politike.

Lokalni izbori, prvobitno zakazani za mart 2026. godine, odgođeni su zbog sukoba koji je u toku. List se prvenstveno obraća najradikalnijem dijelu biračkog tijela.

Međutim, ostaje nejasno da li postoji bilo kakva veza sa režimom i da li najviši vrh iranske vlasti zaista dijeli stavove lista. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je italijanska vlada zauzela oprezan stav nakon objavljivanja prijetnji.

Italijanske obavještajne službe već neko vrijeme održavaju kanal za dijalog sa Teheranom, koji smatraju čvrstim i pouzdanim, te, kako navodi La Republika, niko nema namjeru da ga prekine.

Hamnei: Osveta će biti izvršena
Podsjećamo, novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei juče je ponovio obećanje da će osvetiti svog oca i druge Irance ubijene u američko-izraelskim napadima.

“Obećavamo da ćemo osvetiti vašu čistu krv i krv svih mučenika palih u ova dva rata od ruke njihovih zločinačkih i osramoćenih ubica”, poručio je Hamnei.

On je rekao da “misija osvete” ne zavisi od njegovog prisustva ili prisustva drugih zvaničnika.

“Bili mi ovdje ili ne, ovo obećanje biće ispunjeno. Uskoro će slobodni ljudi širom svijeta izvršiti svoj dio ove božanske misije”, dodao je Hamnei.

Hamnei je još u subotu izjavio da je osveta za njegovog ubijenog oca “zahtjev nacije” koji se “svakako mora” sprovesti.

U junu su Teheran i Vašington, uz posredovanje Pakistana, potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja rata i postizanja trajnog mirovnog sporazuma. Međutim, uprkos sporazumu, dvije strane su posljednjih dana ponovo razmijenile napade usljed eskalacije napetosti oko prolaska trgovačkih brodova kroz strateški Hormuški moreuz.

Nastavi čitati

Aktuelno