Connect with us

Banjaluka

NAGRADA OTIŠLA U PRAVE RUKE! Priznanje za talentovanog banjalučkog srednjoškolca

Šesnaestogodišnji Nikša Dekić učenik je drugog razreda Medicinske škole u Banjaluci, odličan je i uzoran đak, a pored školskih obaveza, ima i pregršt vannastavnih aktivnosti koje ga ispunjavaju u različitim poljima.
Nikša se glumom bavi deset godina, prve glumačke korake napravio je u Dječijem studiju glume “Roda”, već tri godine član je i Dis teatra mladih, svira harmoniku, a odnedavno je i licencirani košarkaški sudija, uči kineski jezik u Konfucijevom institutu, a veliki je kolekcionar lego kockica.

Upravo je ovaj svestrani učenik nedavno nagrađen plaketom “Sveti Stefan” povodom Dana Republike za osvojeno prvo mjesto za literarni rad “Dan Republike”, koji svake godine raspisuje Republički pedagoški zavod za sve osnovne i srednje škole.

Kako je kazao u razgovoru za “Nezavisne novine”, osvojeno prvo mjesto na literarnom konkursu povodom Dana Republike znači mu mnogo, baš kao i plaketa “Sveti Stefan”, koja je sada dio mnogobrojne kolekcije njegovih nagrada.

“Pisao sam o otadžbini i tim radom želio sam da odam zahvalnost mojim precima što sam ovdje, što se školujem i živim sa svojim najbližima. Čovjek bez otadžbine i bez svog jezika i nije čovjek. Moram napomenuti da mi je pri pisanju literarnog rada ‘Dan Republike’ velika podršku pružila moja razrednica Milica Pašić, koja mi je i mentorka i na tome sam joj jako zahvalan. Pored osvojenih nagrada, učešće u nekim svečanostima su mi možda i značajnija od nagrada, kao što je Svetosavska akademija u Banskom dvoru, na kojoj sam učestvovao tri godine zaredom, a 2018. godine bio sam najmlađi učesnik programa povodom Dana Republike”, priča Nikša kroz osmijeh.

Dodaje da su sve njegove vannastavne aktivnosti počele glumom, koja mu je prva ljubav, što mu je i pomoglo kod pisanja sastava koji mu je donio prvo mjesto za literarni rad.

Ističe da ga mnogi pitaju zašto se odlučio da upiše Medicinsku školu, s obzirom na njegove afinitete prema umjetnosti, glumi i muzici, a kako kaže, to pitanje s pravom postavljaju.

“Zaista, medicina i gluma su dva različita pojma, ali ja nastojim da ih povežem u tom smislu da je najbitnije da čovjek voli ono što radi, jer tada je i najsrećniji. Tako i ja, gluma me ispunjava, to nije samo naučiti neki tekst, to je stalna igra, a medicina traži sigurnost. Nakon srednje škole planiram završiti Medicinski fakultet i moja je želja da povežem medicinu i glumu tako da kod pacijenta stvorim i dozu sreće, pored sigurnosti”, objašnjava Nikša i dodaje da mu je želju za medicinskom školom probudila i njegova majka, koja je završila srednju medicinsku.

Napominje da, pored učenja, glume i ostalih obaveza, ima potrebu za nekom vrstom izduvnog ventila, a kako kaže, za njega je to harmonika, koja ga opušta.

Ističe da odmor od učenja i obaveza pronalazi i u sportu, tačnije košarci, a odluka da postane košarkaški sudija desila se spontano, još u osnovnoj školi.

Svojim vršnjacima uputio je savjet da vjeruju u sebe, a svakodnevnu inspiraciju pronalazi u stihovima pjesme Velimira Miloševića.

“Od rođenja do osamnaeste, budi dijete – zavoli zvijezde, a u duši budi dijete dovijek

i tako ćeš biti velik čovjek”, zaključio je mladi Nikša.

U nastavku prenosimo Nikšinu pjesmu:

Republika Srpska
“Ko god piše zna kakva je svetinja čist papir i da pred praznom hartijom nema ni vladike ni gospodara. Pred pomišlju šta bi sve moglo stati na jedan papir, mnogi su odustali!”

E, ja neću!

Ako ćemo pošteno, po srpski, a drugačije i ne možemo i ne smijemo, zorom ćemo hramu na molitvu.

Deveti je januar!

Danas svi slavimo, veliki je svetac. Sa tri prsta prekrsti, cjelivaj ikonu Stefana Svetog. Plamenom svijećom sjeti se svih usnulih u Gospodu, a poneku za zdravlje namijeniti.

9. januar je!

Zima je!

Poseban dan je!

Drugačije sija danas svako lice. Slavimo svi, pjevamo složno u jedan glas.

Republiko moja, srećno ti NOVO LJETO GOSPODNJE, TRIDESET I PRVO!

Zdravo i berićetno ti bilo.

Kao i prošle, tako i godine ove, ogrnusmo te zastavama, da se vidiš blistava cijelom vaseljenom, a i zimski je dan, da nam ne ozebeš! Svaka te je kuća ušuškala!!!

TEBE čuvamo, slavimo TEBE, Republiko, slobodo!

Pišem o TEBI, mislim na TEBE, na svoju budućnost i na slavnu prošlost!

Koliko si lijepa, to, nekako bistro vidimo baš na ovaj dan.

Pa si najplodnija i najvodnija,

TI prkosiš mašti!

U TEBI se ostvarilo savršenstvo, sve ono što je Bog zamislio, ostvario je u TEBI.

Velika naša, simbol si rađanja, i simbol stradanja, simbol trajanja!

Nazdravljam ti crnim vinom, punom čašom, a s tri prsta i besjedim na ovoj gozbi, na jeziku “roda moga”, da svi čuju, da se upamti, da moramo misliti glasno, pisati čujno, braniti srčano svako slovo imena tvog koje, kao dragi kamen, najsjajnije sija u kruni Svetog Stefana.

Svi tebe žele, OTADŽBINO!

Mnogi te traže od nas! Moćni te svojataju i hoće te takvu kakva si;

Tebe medonosnu,

šljivorodnu,

kruškoslasnu,

plodonosnu!!!

Hoće te baš kao nevjestu za udaju. Prosci navaljuju sa svih strana na pošteni dom srpski,

a domaćin, Srbin, bira, ne da, odbija prosce od kuće, godinama. Zli jezici te kude i opanjkavaju, a ne znaju, da si samo naša,

da nisi ni za udaju,

ni za prodaju,

ni za tuđu kuću.

Skupo je plaćeno tvoje djevojačko ruho.

Trideset i prva ti je, Republiko moja, po Novom kalendaru. Po kalendaru Starom ni sabrati godine ne znam, davno je bilo, i danas se priča, kamenovaše nam Stefana.

Mi smo narod drevni, onaj Vukov narod “s koljena na koljeno”, pa ti nazdravljam i drugom čašom, ZEMLJO ROĐENA!

Dižem je u tvoje ime, a u naše zdravlje, u tvoje trajanje i da upamtimo da,

“Kada je zaguslio Filip Višnjić, kada je kliknuo Dučić, kada se zamomčio Branko, kada je zaumio Kočić, kada se osmijehnuo Šantić, a zabugarila Staka Skenderova, odmah smo morali znati da je neko u naše ime rekao važnu i trajnu riječ.”

U ime te riječi popiću i treću.

Kod nas je sve po tri puta!

Naiskap se treća čaša pije

i s pjesmom se ispraća tvoje rođenje!!!

Nazdravlje ti bilo,

Republiko moja!

Pa, gdje ove godine, tu i dogodine!

Banjaluka

OD POTKOZARJA DO MANJAČE I KARANOVCA! Završen niz ključnih vodovodnih krakova, evo gdje se radovi nastavljaju!

Od Potkozarja, Piskavice i Bistrice, preko Dragočaja i Karanovca, do Bukvaleka i drugih dijelova Banjaluke – tokom ove godine izgrađeni su brojni novi vodovodni krakovi i rekonstruisani postojeći sistemi, dok se radovi na proširenju vodovodne mreže nastavljaju i u narednom periodu.

Za vrijeme aktuelne gradske administracije uloženo je ukupno više od 50 miliona KM u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih vodovoda, u ukupnoj dužini od oko 250 kilometara. Najveći infrastrukturni projekti u ovoj oblasti su „Banjica“ i rekonstrukcija vodovodnog sistema „Tunjice 1 i 2“.

Kada je riječ o projektima koji su završeni od početka godine – tu su rekonstrukcija vodovoda Sigovac u Milakovićima, prva faza izgradnje pumpne stanice u Ulici Koste Vojinovića, izgradnja i rekonstrukcija vodovoda Ducipolje u Karanovcu, kao i druga faza rekonstrukcije sistema Sigovac u Potkozarju.

Pri kraju su dodatni radovi na sistemu Banjica na Manjači, te druga faza izgradnje cjevovoda u Ulici Koste Vojinovića u Obilićevu.

Značajan broj projekata realizuje se i u okviru nastavka programa „Voda 3“.

Tako su završeni radovi na izgradnji dva kraka vodovoda za Lekiće i Galiće u Pervanu, kraka vodovoda u Dragočaju, kao i radovi u Grmečkoj ulici u Lazarevu i na vodovodu u Rekavicama.

U narednom periodu planiran je završetak radova na kraku vodovoda u Drakulićkoj ulici u Šargovcu, sekundarnoj mreži u Zalužanima, ogranku Karađorđeve ulice na Laušu 1, te na vodovodnim kracima u Lolićima i Stanivukovićima u Bistrici.

Posebno se izdvaja izgradnja kraka vodovoda prema Ožegovićima sa Klupa u Gornjoj Piskavici, kao i radovi na vodovodnim kracima za Račiće u Baralićima i prema Milašinovićima u Bukovaleku.

Završena je i izgradnja vodovoda u zaseoku Slijepčevići u Donjoj Piskavici, sufinansirana je izgradnja vodovoda Dragočaj – Gradina, te rekonstrukcija kanalizacije u Ulici Anke Drakulić na Pobrđu, kao i rekonstrukcija vodovoda u Ulici Tvrtka I Kotromanića na Petrićevcu.

U toku je izgradnja kanalizacije u Lovćenskoj ulici u Drakuliću, kao i rekonstrukcija javne česme u Ulici Jovana Raškovića na Paprikovcu.

Svi ovi projekti predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja u komunalnu infrastrukturu, kako u gradskim naseljima tako i u ruralnim područjima.

Nastavi čitati

Banjaluka

Cafe Flores otvara novu sezonu muzike uživo: Za vikend, 6. i 7. Novembra, nastupaju Saša Stojaković i Mišo Milošević

Cafe Flores ove subote i nedjelje, 6. i 7. novembra, otvara novu sezonu muzike uživo. Posjetioci će imati priliku da uživaju u odličnoj atmosferi i muzičkom programu uz nastupe poznatih izvođača.

Prve večeri, u petak/subotu, publiku će zabavljati Saša Stojaković, dok je nedjelja rezervisana za nastup Miše Miloševića.Iz uprave cafea poručuju da su pripremili bogat program za sve ljubitelje dobre muzike i da vas očekuje nezaboravan vikend uz vrhunsku zabavu.

Nastavi čitati

Banjaluka

Nakon pobune banjalučkih klubova zbog dvorane „Borik“, OGLASIO SE GRAD! Evo zašto nema termina!

Odjeljenje za sport u Gradskoj upravi Banjaluka izdalo je saopštenje nakon što su se oglasili pojedini klubovi koji koriste Sportsku dvoranu Borik.

Svoju stranu priče iznijeli su i u Odjeljenju za sport

-Grad Banja Luka je snažno opredijeljen ka razvoju i unapređenju banjalučkog sporta, što potvrđuju kontinuirana ulaganja u sportsku infrastrukturu, izgradnja novih sportskih dvorana i drugih sadržaja, ali i jasni i transparentni mehanizmi finansiranja sportskih organizacija i raspodjele termina. Pomenuti proces striktno je regulisan Pravilnikom o korišćenju termina od javnog interesa u sportskim objektima u vlasništvu Grada Banje Luke, kao i posebnom Odlukom o utvrđivanju javnog interesa u sportskim objektima Grada Banje Luke, koja se donosi za svaku godinu pojedinačno. Kroz ove akte, termini se dodjeljuju klasifikovanim sportskim organizacijama na osnovu jasnih kriterijuma, prije svega sportskog uspjeha, nivoa i ranga takmičenja, čime se obezbjeđuje da kvalitet, rad sa mladima i rezultatski doprinos budu adekvatno vrednovani i zaštićeni – navedeno je u Odjeljenju za sport.

Podsjećaju i na to da Gradska uprava kontinuirano ulaže značajna sredstva u razvoj omladinskog sporta, stipendiranje mladih talenata, podršku sportskim organizacijama, kao i podrške kada te podrške nema od drugih institucija, te da su sva sredstva koja Grad dodjeljuje klubovima iz budžeta preusmjerena upravo s ciljem da se mladim sportistima omogući neprekidno bavljenje sportskim aktivnostima.

–Sve sportske organizacije koje koriste grantove i budžetsku podršku obavezne su da dodjeljena sredstva opravdavaju striktno u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima, uslovima i načinu sufinansiranja programa sportskih organizacija i manifestacija od interesa za Grad. Na taj način obezbjeđuje se puna finansijska kontrola i garantuje da svaka uložena marka ima direktan efekat na unapređenje uslova rada sa mladim sportistima – navedeno je iz Odjeljenja

Važno je napomenuti i to da Odjeljenje za sport vrši redovan i detaljan nadzor nad realizacijom i iskorištenošću dodjeljenih termina od javnog interesa, te da se ovaj postupak sprovodi na osnovu zvaničnih i redovnih izvještaja o iskorištenosti koje Odjeljenje dobija od Javne ustanove Sportski centar „Borik“

–Upravo ti podaci i analiza sa terena služe kao ključna osnova prilikom izrade i donošenja Godišnje odluke o utvrđivanju javnog interesa. Na taj način Grad aktivno prati potrebe klubova i maksimalno optimizuje raspored unutrašnjih kapaciteta, osiguravajući prioritet banjalučkim sportskim kolektivima i njihovim takmičarskim selekcijama – ističu iz Odjeljenja za sport.

Iz Odjeljenja napominju da je Gradska uprava strateški opredijeljena ka širenju sportske baze, ističući da su od 2019. godine do danas izgrađene čak tri nove sportske dvorane, što je istorijski iskorak s obzirom na činjenicu da prije toga punih 40 godina u Banjoj Luci nije izgrađen niti jedan novi sportski objekat.

–Ovako značajno povećanje infrastrukturnih kapaciteta direktno je doprinijelo stvaranju uslova za osnivanje i rad svih sportskih kolektiva. Međutim, s druge strane, ovo povećanje kapaciteta dovelo je i do masovnog osnivanja novih sportskih organizacija za čiju registraciju Grad nema nadležnost niti pravno uporište da je ograniči, a što direktno utiče na dostupnost raspoloživih termina – pojašnjavaju iz Odjeljenja.

Ističu i to kako Grad u kontinuitetu analizira ove izazove sa ciljem sistemskog djelovanja i unapređenja uslova za sve kategorije sportista

–Gradska uprava dokazala je da je uvijek na usluzi svojim sportistima, sportskim radnicima i klubovima. Naš model finansiranja zasnovan je na jedinstvenim, javnim i transparentnim kriterijumima, a tome u prilog govori i činjenica da Grad nerijetko učestvuje u finansiranju i podršci klubovima čak i u situacijama kada to prevazilazi naše direktne nadležnosti – ističu iz resornog odjeljenja.

Istovremeno poručuju da Grad, kao administrativni, privredni i kulturni centar, mora voditi računa i o kulturnim, festivalskim i drugim manifestacijama od posebnog značaja za zajednicu, za šta su objekti poput SD „Borik“ zbog svog kapaciteta prirodno planirani, bilo kroz skupštinske odluke ili odluke drugih organa.

–Gradska uprava ostaje opredijeljena za otvoren dijalog sa svim relevantnim akterima, kako bi se kroz zajedničko djelovanje pronašla najbolja rješenja za usklađivanje potreba takmičarskog sporta i održavanja drugih društvenih manifestacija. Naš prioritet ostaje stvaranje što boljih uslova za razvoj banjalučkog sporta, uz odgovorno korišćenje raspoloživih kapaciteta i uvažavanje interesa cjelokupne zajednice – zaključili su iz Odjeljenja za sport.

Nastavi čitati

Aktuelno