Živimo u vremenu početka velikih sukoba u svijetu i zato je najvažniji cilj Srbije u narednih deset godina očuvanje mira, stabilnosti i slobode države, poručio je juče predsjednik Aleksandar Vučić na predstavljanju nacionalne strategije razvoja Srbija 2030 i vizije razvoja do 2035. godine u Palata Srbija.

Predsjednik Srbije istakao je da je očuvanje slobode i nezavisnosti države osnovni zadatak u narednom periodu.

– Jedina vrijednost koju moramo da branimo, uz mir i stabilnost, jeste sloboda i nezavisnost naše zemlje. Moramo da istrpimo provokacije različitih faktora u regionu, ali ne smijemo pokazati slabost. Svi znaju da nismo kukavice i da nismo slabiji, ali moramo pokazati stratešku pamet i opredijeljenost za mir, da čuvamo naš narod i naše ljudske resurse – istakao je Vučić.

Svijet ulazi u period velikih sukoba

Vučić je podsjetio da je još ranije upozoravao na moguće sukobe na Bliskom istoku i u Iranu, i prije nego što su počeli, ali da mu mnogi tada nisu vjerovali.

– Ovo je tek početak sukoba, ne samo na Bliskom istoku nego širom svijeta. Pred nama je period velikih pritisaka i globalnih tenzija – rekao je predsjednik Srbije.

Prema njegovim riječima, sve su jači pritisci da se okonča rat između Russia i Ukraine, ali je uvjeren da taj sukob neće uskoro završiti.

– Nastaviće se sukobi i rađaće se novi, još teži. Plašim se da bi mogli završiti i sa najtežim žrtvama u istoriji čovječanstva jer bi moglo biti korišćeno oružje koje je do sada samo jednom upotrijebljeno – upozorio je Vučić.

Srbija ostaje vojno neutralna

Predsjednik Srbije naglasio je da će država nastaviti politiku vojne neutralnosti.

– Vojna neutralnost donijela je Srbiji mnogo poštovanja u svijetu. Moramo da snažimo našu vojsku, ali i da sarađujemo sa svima – rekao je Vučić.

On je podsjetio na dobre odnose Srbije sa Russia i sve snažniju saradnju sa China, ali je naglasio da je važno graditi dobre odnose i sa zemljama članicama NATO.

– Ne smijemo nikada više dozvoliti da budemo žrtva bilo čijih napada – poručio je.

Vučić je dodao da će država izdvajati više od 2,5 odsto BDP-a za vojsku i policiju, te da će u narednim godinama u odbrambeni sektor biti uloženo najmanje 15 milijardi evra.

Otvara se fabrika modernih dronova

Jedna od važnih vijesti jeste i otvaranje prve fabrike modernih dronova u Srbiji u saradnji sa inostranim partnerima.

– Do sada smo imali različite projekte sklapanja manjih dronova poput „Komarac 1“ i „Komarac 2“. Sada prelazimo na mnogo ozbiljniju proizvodnju i već od kraja aprila imaćemo punu proizvodnju – najavio je Vučić.

Kako je istakao, podignut je i nivo proizvodnje raketa, granata i municije.

– Ne radimo to zato što se spremamo za sukob, već upravo da bismo sačuvali mir. Snažna vojska je jedina garancija da ćemo ostati bezbjedni – rekao je predsjednik Srbije.

Digitalna vojska i vještačka inteligencija

Vučić je naglasio da će Srbija u narednom periodu veliku pažnju posvetiti razvoju vještačke inteligencije.

– Uskoro će biti formirane prve jedinice koje će se baviti primjenom vještačke inteligencije i digitalizacijom vojske. Radićemo na stvaranju digitalne vojske po uzoru na Israel – rekao je Vučić.

Srbija dobija fabriku humanoidnih robota

Predsjednik Srbije najavio je i otvaranje prve fabrike humanoidnih robota.

Fabriku će pokrenuti kompanija Mint, koja već posluje u Srbiji.

– Godišnje se u svijetu proda između šest i devet hiljada humanoidnih robota. Mi ćemo u Srbiji proizvoditi 1.000 humanoidnih robota, kao i 10.000 robota pasa sa različitim namjenama – rekao je Vučić.

On je podsjetio da je upravo dolazak kompanije Mint bio jedan od važnih investicionih projekata u Loznica, a da će nova proizvodnja biti pokrenuta i u Šabac.

Prema njegovim riječima, Srbija je danas 39. na svijetu po spremnosti za razvoj i primjenu vještačke inteligencije.

Demografija najveći izazov

Vučić je naglasio da je demografska politika najveći problem Srbije.

– Problem nije u novcu. Upravo tamo gdje su najveće plate imamo najmanje djece. Moramo promijeniti svijest i shvatiti da djeca moraju biti na prvom mjestu – poručio je.

Plate, penzije i minimalac do 2030.

Predsjednik Srbije iznio je i projekcije ekonomskog razvoja.

Prema planu:

prosječna plata u 2030. godini biće 1.320 evra

prosječna penzija 750 evra

minimalna plata 760 evra

On je podsjetio da je minimalna plata 2012. godine iznosila 172 evra, dok je 2025. dostigla 551 evro.

Rekordna izgradnja puteva

Vučić je istakao da je Srbija u posljednjih 12 godina ostvarila istorijski napredak u izgradnji puteva.

Do sada je izgrađeno 622 kilometra autoputeva i brzih saobraćajnica, dok je trenutno u izgradnji još 380 kilometara.

Među najvažnijim projektima su:

Moravski koridor

Fruškogorski koridor

brza saobraćajnica Požarevac – Golubac

autoput Beograd – Zrenjanin – Novi Sad

Do 2035. planirana je izgradnja još 578 kilometara autoputeva.

– Kada se sve završi, Srbija će imati ukupno 1.580 kilometara autoputeva, što je ogroman uspjeh za zemlju naše veličine – rekao je Vučić.

Velika ulaganja u zdravstvo

Predsjednik je najavio i velika ulaganja u zdravstveni sistem.

Ukupno će biti investirano oko pet milijardi evra, a dodatnih 2,5 milijardi biće uloženo u infrastrukturne projekte od 2028. do 2035. godine.

– Ključni cilj je da potpuno ukinemo liste čekanja u zdravstvu i da se rad ljekara nagrađuje po učinku – rekao je Vučić.

Razvoj cijele Srbije

Vučić je poručio da država mora više ulagati u manje gradove i unutrašnjost zemlje.

– Ljudi moraju osjetiti da je državi jednako važna i Bajina Bašta i Zaječar i Pirot i Sombor i Kula, a ne samo veliki gradovi – naglasio je predsjednik Srbije.

Na kraju obraćanja Vučić je poručio da je cilj strategije Srbija 2030 stvaranje moderne države koja razvija tehnologiju, industriju i infrastrukturu, ali istovremeno vodi računa o svakom građaninu.

– Napredak nema smisla ako se ne brinemo o običnom čovjeku. Naš cilj je snažna država, ali prije svega država koja čuva svoj narod – zaključio je Vučić.
Kurir

Video muslimanskog influensera koji obilazi evropske gradove i snima lokacije povezane sa osmanskim nasljeđem izazvao je veliku pažnju i podijeljene reakcije na društvenim mrežama nakon snimka nastalog u Đakovu u Slavoniji.

Riječ je o Harisu, koji na Instagramu vodi profil „harristory_“ i realizuje projekat „Lost Muslim History in Europe“, u okviru kojeg obilazi mjesta širom Evrope za koja tvrdi da su u prošlosti bila džamije ili objekti povezani sa osmanskom istorijom.

U jednom od posljednjih videa posjetio je crkvu Svih svetih u Đakovu, navodeći da je riječ o nekadašnjoj Ibrahim-pašinoj džamiji iz perioda osmanske vlasti. U snimku, koji je djelimično napravljen i dronom, Haris objašnjava da je riječ o građevini staroj nekoliko vijekova koja je, nakon odlaska Osmanlija, prenamijenjena u hrišćanski vjerski objekat. Najviše pažnje izazvao je dio snimka u kojem influencer klanja u natkrivenom prostoru ispred crkve, gdje se nalazi i krst sa raspelom. Upravo taj prizor izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama – dok jedni smatraju da je riječ o zanimljivom istorijskom projektu, drugi tvrde da takav čin nije primjeren ispred hrišćanskog vjerskog objekta.

View this post on Instagram

A post shared by Haris (@harristory_)

Različita tumačenja istorije objekta

Istorija same građevine u Đakovu nije potpuno jednoznačna. Prema podacima Turističke zajednice grada, crkva Svih svetih smatra se najstarijom crkvom u Đakovu i ranije se spominjala kao crkva svetog Lovre.

Tokom osmanske vlasti u Slavoniji, objekat je bio pretvoren u Ibrahim-pašinu džamiju. Nakon povlačenja Osmanlija krajem 17. vijeka, zgrada je ponovo vraćena u funkciju katoličke crkve.

Međutim, postoje i drugačija tumačenja. Pojedini istorijski izvori tvrde da je džamija izgrađena na mjestu ranije crkve, dok jedno naučno istraživanje zasnovano na arheološkim i arhitektonskim analizama iz 1988. godine navodi da je građevina prvobitno podignuta kao džamija, a da je kasnije prenamijenjena u katoličku crkvu.

Video pokrenuo raspravu na mrežama

Video iz Đakova brzo se proširio društvenim mrežama i otvorio raspravu o istoriji osmanskog nasljeđa u Evropi, ali i o granicama vjerskog izražavanja u javnom prostoru.

Dok jedni smatraju da projekat podsjeća na manje poznate istorijske činjenice o evropskim gradovima, drugi upozoravaju da je riječ o osjetljivoj temi koja može izazvati dodatne polemike u javnosti.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić lišili su sinoć slobode državljanina Bosne i Hercegovine V.J (31), zbog sumnje da je, na štetu maloljetnog lica starog 16 godina, počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje, saopšteno je iz Uprave policije.

Policijski službenici su, naime, postupili po prijavi koju je u prethodnom periodu Odjeljenju bezbjednosti Nikšić podnijela punoljetna srodnica oštećenog maloljetnog lica, a koja prijava se odnosila na sumnju da V.J. verbalno zlostavlja maloljetnika.

“Mjere i radnje koje su službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić sproveli su, međutim, dovele do sumnje da je V.J. zapravo na štetu maloljetnika počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje”, navode iz UP.

Osumnjičeni V.J. će, u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.