Leposava Jovčić je u 47. godini postala majka blizanaca Save i Simeona, nakon dva neuspješna pokušaja vantjelesne oplodnje.

Njena priča svjedoči o godinama borbe, neizvjesnosti i istrajnosti na putu do potomstva.

Leposava je žena koja je uspješna u karijeri, ali u njoj je tinjala želja koju nije baš jednostavno ostvarila, a onda se desilo čudo, koje je dupla kruna njene upornosti. U 47. godini, koristeći prednosti savremene medicine, postala je majka Save i Simeona. Uskoro će proslaviti treći rođendan, a dječaci su majci najveća radost i smisao života.

Inspiracija mnogim ženama

Njena priča je priča o borbi za majčinstvo kojoj ništa nije moglo stati na put. Sada dok djecu vodi u vrtić, motiviše i inspiriše sve žene koje žele da se ostvare u ovoj ulozi, prenosi “Informer”. Linker
Kaže da u životu nije radila ništa napornije i istovremeno ništa ljepše.

“Prije svega hoću da poručim svakoj ženi koja vodi bitku za potomstvo da nikada ne gubi vjeru”, započinje priču Leposava. Rodom je iz Bujanovca, radi kao tužilački pomoćnik u Višem javnom tužilaštvu u Vranju, a nakon diplomiranja, usavršavala se i napredovala u karijeri.

Splet životnih okolnosti i partnerske veze koje nisu obećavale, učinile su da jednog dana, na iznenađenje čak i najbližih, učini ono što je oduvijek željela, da se ostvari kao majka. Dvije neuspjele vještačke oplodnje, nisu je obeshrabrile.

“Za drugi pokušaj izabrala sam kliniku u Solunu i uprkos solidnim primanjima za naše prilike, morala sam da podignem prilično veliki kredit. Kao hrišćanka imala sam dilemu. Željela sam da znam ko će biti otac mog djeteta i donor ćelija, pa sam se dogovorila da donor ćelija bude moj prijatelj i kolega. U Solunu sam boravila sve dok nisam dobila lijepu vijest da ću postati majka”, priča Leposava.

Sada kao majka Save i Simeona, kaže da ne razmišlja o svojim godinama, jer ima teoriju da ne treba da rađaš djecu da ti u starosti “daju čašu vode”, već da ih odgojiš u dobre ljude koji će da uljepšaju ovaj svijet.

Poranili blizanci

Bebe su odlučile da porane i da nakon sedam mjeseci napuste mamin stomak.

“Sva agonija i brige oko prijevremenog porođaja nestale su onog momenta kada su mi na grudi spustili dvije mrvice, koje su dan po dan u bolnici postajali jači, a ja sve hrabrija, jer sam u rukama držala najveće blago, Savu i Simeona. Nakon više od dva mjeseca bili smo spremni da dođemo našoj kući”, sjeća se Leposava, koja je sebi ostvarila najveću želju.

A o tome kakav je osjećaj kad se par suoči sa tim, tj. žena, da mora na VTO, kaže da se to može opisati kao neizvjesnost, straha, uz stalni pritisak, analize, injekcije, da li je sve uradila kako treba.

“Bez prave iskonske vjere u Boga i psihološke podrške, ništa. Kockaš se na neki način, ulažeš sve i nikada ne znaš ishod. Hormonske terapije djeluju na svakog drugačije, čas plačeš, čas se smiješ. Ogromna snaga i volja je potrebna, pobijediti iskušenja, ali te vodi cilj, jer želiš dijete, želim u ruke da držim svoje dijete. Sjećam se svih pokušaja, prvi pokušaj u bolnici u Skoplju, u žurbi, hitrosti, ljekari ćute, sestre te edukuju, hiljadu problema, kupovina skupih injekcija kojih nema u apotekama, postaješ sestra, samu sebe špricaš, juriš novac, injekcije i u toj jurnjavi pratiš jajnu ćeliju, žurba, nervoza. To je bio prvi i jedini pokušaj u Skoplju i trajao je mjesecima. Psihički je najteže, neizvjesnost ubija čovjeka”, sjeća se Leposava.

Odgajati sam blizance nije ni malo lako. Kako kaže, stalno su tu, virusi inhalacije, razboli se jedan, pa drugi, pa se terapije produže i traju po 20 dana. Smatra da, “treba mnogo ruku za odgajanje djece”.

“Borite se”

Parovima koji vode borbu za dobijanje potomstva poručuje, “borite se, borba čini čovjeka još jačim”.

“Mi smo dužni da pokušamo, učinimo sve zajedno sa ljekarima, a posljednju riječ ima Bog. Snaga se nađe kad pomisliš odgojio si dva čovjeka, dvije duše, koje će svijet učiniti ljepšim, njihov zagrljaj, poljubac je meni sve u najtežim životnim trenucima”, poručuje Leposava.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno, ponegdje sa kišom i pljuskovima s grmljavinom, a na jugu se očekuje jaka bura.

Na jugu i istoku će padati kiša i pljuskovi s grmljavinom, a na sjeveru i zapadu biće pretežno suvo uz postepeno razvedravanje.

Do podneva na jugu padavine prestaju i biće sve sunčanije uz jaku buru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana povremeno i pojačan sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od šest do 12, na jugu do 16, a najviša dnevna od 12 do 18, na jugu do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732 KM (885,56 evra). Ukoliko isključimo inflaciju i promjene cijena, plata je u julu zabilježila nominalni rast od 1,5 % u odnosu na mjesec ranije, dok je realni rast 1,9 %

Ko u BiH zarađuje najviše

Zvanični podaci pokazuju trend koji se mjesecima ne mijenja; u BiH najviša mjesečna primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (prosječna neto plata 2.294 KM), zatim u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (2.265 KM), kao i finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (2.263 KM). Najnižu platu primaju radnici zaposleni na poslovima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.180 KM), prate ih radnici u građevinarstvu sa prosječnom platom od 1.334 KM, te u maloprodaji (1.381 KM) i prerađivačkoj industriji (1.414 KM).

Slovenija

Kada je o regiji riječ, Slovenija isplaćuje najveće plate. Prema podacima Statističkog ureda, prosječna plata u julu iznosila je 2.708,63 evra bruto i 1.695,34 evra neto. Bila je niža od plate za juni, nominalno za 1,6%, a realno za 1,5%. U poređenju sa platom za juli prošle godine, prosječna bruto plata je porasla za 7,6% nominalno (ili za 4,6% realno) i neto za 7,5% nominalno (ili za 4,5% realno).

Kada je riječ o javnom i privatnom sektoru u Sloveniji, prosječna bruto plata bila je niža u oba sektora od plate za juni; u javnom sektoru za 4,0% (u državnim institucijama za 4,8%), a u privatnom sektoru za 0,1%.

Prosječna bruto plata bila je najveća u finansijskim i osiguravajućim djelatnostima (3.749,27 evra), gdje je plata takođe najviše porasla u odnosu na platu za juni i to za 2,9%), dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane (1.993,33 evra).

U strukturi prosječne bruto plate, osnovna plata čini 60,2%, zatim slijede iznosi naknada plata koje padaju na teret poslodavca (23,3%), bonusa (11,4%), radni učinak (4,9%) i isplata za poslovni učinak (0,1%). Udio naknada plata na teret poslodavca u iznosu prosječne bruto plate bio je najveći u obrazovanju (49,4%), a najmanji u građevinarstvu (14,0%), dok je ukupni udio bonusa i plate po osnovu učinka bio najveći u rudarstvu (24,1%), a najmanji u obrazovanju (8,8%).

Kako navodi Statistički ured u svom izvještaju, pod pretpostavkom da su sva lica zaposlena kod pravnih lica, a koja su primala platu ili naknadu plate na teret poslodavca, bila zaposlena sa punim radnim vremenom (tj. za 40-satni rad tokom sedmice), prosječna bruto plata za juli iznosila bi 2.753 euvra. U tom slučaju, četvrtina zaposlenih bi primala bruto platu nižu od 1.831 evra, polovina bruto platu nižu od 2.340 evra, a 64,4% bruto platu nižu od prosjeka. S druge strane, desetina zaposlenih bi primala bruto platu veću od 4.279 evra, a procenat najbolje plaćenih zaposlenih bruto platu veću od 8.271 evra.

Crna Gora

U Crnoj Gori prosječna neto zarada u julu ove godine, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 1.037 evra. U odnosu na mjesec ranije bila je veća sa simboličnh 1 evro. Istovremeno, potrošačke cijene su, piše investitor.me, porasle 0,8 odsto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 odsto.

U poređenju sa julom 2025. godine, prosječna neto plata u Crnoj Gori porasla je za 2,3 odsto ili 23 evra.

Najveća prosječna neto zarada u julu zabilježena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju (1.683 evra). Prosječna neto zarada u poslovima snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija iznosila je 1.484 evra, informisanja i komunikacija 1.313 evra, poslovanja nekretninama 1.230 evra, dok su najniže prosječne plate registrovane u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (873 evra).

Kako prenosi investitor.me, razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 evra. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama. Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno veliki da nadmaši rast cijena, odnosno mjesečnu inflaciju od 0,8 odsto.

Srbija

Republički zavod za statistiku Srbije još uvijek nije objavio podatke za juli, te smo za potpuniju sliku zarade u regiji uzeli posljednje podatke od juna, gdje je prosječna zarada u bruto iznosu iznosila 166.123 dinara (1.417 evra). Prosječna neto plata iznosila je 120.401 dinar (1.028 eura).

Rast bruto zarada u periodu januar – juni 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3% nominalno, odnosno 8,2% realno, dok je prosječna neto zarada veća za 11,5% nominalno, odnosno za 8,4% realno.

U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za juni 2026. godine nominalno je veća 12,3%, a realno za 9,3%, dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 12,4%, odnosno za 9,4% realno, piše Forbs.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Hrvatskoj u julu je iznosila 1.540 evra, te je u odnosu na mjesec ranije nominalno manja za jedan odsto, a realno, uzevši u obzir inflaciju, za 0,8 odsto.

Kako je prenio Forbes Hrvatska, u odnosu na juli prošle godine, prosječna isplaćena neto plata je nominalno bila veća za 7,2 odsto, a realno za 3,2 odsto.

Najveća prosječna plata ovog jula isplaćna je u djelatnosti avio-prevoza (2.398 evra), a najniža (1.005 evra) u djelatnosti proizvodnje odjeće.