Connect with us

Svijet

NAJMLAĐI ZATVORENICI IZRAELA imaju samo 14 godina! Objavljen spisak Palestinaca koji će potencijalno biti oslobođeni, VEĆINOM ŽENE I DJECA

Izraelska vlada pristala je juče na dogovor koji podrazumjeva da će pustiti 150 palestinskih zatvorenika i obezbjediti višednevni prekid vatre u zamjenu za oslobađanje 50 talaca koje Hamas drži u Pojasu Gaze. To primirje stupilo je jutros na snagu.

Prema pomenutom dogovoru, Izrael će za svakih deset dodatnih oslobođenih talaca obezbjediti još jedan dan prekida vatre.

Izraelsko ministarstvo pravde objavilo je spisak Palestinaca koji će potencijalno biti oslobođeni, u koji su novinarki Sky news imali uvid.

Uglavnom se radi o ženama i tinejdžerima, prenosi Blic.

Ko su palestinski zatvorenici
U njemu se navodi da je u izraelskim zatvorima oko 300 Palestinaca. Od toga deset odsto, odnosno 33 njih su žene. Većina zatvorenika ima 19 ili više godina.

Među zatvorenima ima i djece i to njih petoro ima 14, šestoro 15, 37 njih ima 16, 76 ima 17 i 146 je tek napunilo 18 godina.

Među najpoznatijim licima na spisku je Isra Jabis koja je osuđena na deset godina zatvora najednom kontrolnom punktu.

Ona je u centar pažnje dospjela nakon što je tražila da joj Izrael plati operaciju kako bi se oporavila od opekotina koje je zadobila tokom eksplozije.

Vlasti su, očekivano, odbile njen zahtjev.

Najmlađi ženski zatvorenik ima 15 godina, osuđena za pokušaj ubistva
Najmlađa među ženama je Nofoze Hamad (15). Ona je osuđena za pokušaj ubistva koji je povezan sa terorističkim aktivnostima. Osuđena je na 12 godina zatvora jer je nožem izbola Jevrejku.

– Djeca su bila sa mojom ženom kada ju je napala. Obećali smo joj da je više nikada neće videti. Obećali smo da će do kraja života biti u zatvoru – kazao je muž čiju je ženu povrijedila Nofoze.

On je dodao da ne zna šta će se desiti ukoliko jednog dana njegova žena otvori vrata “i vidi đavola pred sobom”.

Neće svi taoci biti oslobođeni
Iako niko od zatvorenima koji će biti oslobođeni nisu osuđeni za ubistvo, među njima je 117 njih koji su optuženi za pokušaj ubistva.

Među ostalim zatvorenicima su oni koji su osuđeni zbog podržavanja terorizma, piromaniju, nošenje eksploziva i kamenovanja Izraelaca.

Polovina njih nije povezana ni sa jednom terorističkom organizacijom, a svega 50 njih dovodi se u vezi sa Hamasom.

Mnogi od njih držani su u zatvorima bez suđenja, a ovaj potez osudile su mnoge organizacije koje se bore za zaštitu ljudskih prava.

Iako su imena svih 300 zatvorenika javno dostupna, portparol Ministarstva je izjavio da neće svi biti oslobođeni.

– S obzirom na to da sporazum predviđa tri palestinska zatvorenika za svakog taoca, mi pripremamo 300 za slučaj da teroristi odluče da oslobode 100 talaca, što će čak i tada značiti samo 40 odsto njih – rekao je on.

Pored toga, građani imaju mogućnost da se žale na puštanje određenih zatvorenika ako se obrate nadležnima u roku od 24 sata.

Related Topics:

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Aktuelno