Connect with us

Svijet

NAJOPASNIJI MORSKI PUT: Mjesto koje zaobilaze svi u širokom luku, više od 800 brodova nestalo pod vodom

Talasi u ovom dijelu okeana mogu da dostignu i do 15 metara visine.

Oko 1.000 kilometara otvorenog mora i jedni od najtežih morskih uslova na planeti. To je kratak opis ozloglašenog Drejkovog prolaza, dubokog do 6.000 metara, koji povezuje Rt Horn, jug južnoameričkog kontinenta, sa Južnim Šetlandskim ostrvima, najsjevernijom tačkom Antarktičkog poluostrva.

Prolaz je dobio ime po engleskom piratu Frensisu Drejku iz 16. vijeka, koji je prošao tuda. Nekoliko decenija ranije, u blizini je prošao španski moreplovac Fransisko de Hočes pa neki istoričari smatraju da prolaz treba da nosi ime po njemu.

Jaki vjetrovi u ovoj oblasti imaju tendenciju da duvaju od zapada ka istoku. Kinetička energija vetra stvara olujne talase, pa oni mogu dostići i do 15 metara, objašnjavaju stručnjaci. Ali nisu samo vjetrovi ti koji uzburkavaju okean u ovoj oblasti.

Južni okean je inače veoma olujan, ali u Drejku je voda stisnuta između Antarktika i južne hemisfere, što dodatno pojačava olujne udare. Upravo zato se smatra jednim od najopasnijih putanja za brodove.

Visoki talasi i vjetrovi olujne jačine potpili su mnoge brodove, pa je zato Drejkov prolaz poznat i kao “groblje brodova”. On je igrao važnu ulogu u trgovini u 19. i ranom 20. vijeku prije otvaranja Panamskog kanala 1914. Mnogi morski putevi su sada povezani Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drejkov prolaz, što znači da je stotine brodova moralo da prođe najopasnijim morskim putem na svijetu.

Postoje podaci da je više od 800 brodova potonulo u prolazu Drejk, odnijevši hiljade života. Postoji čak i spomenik na vrhu rta Horn, u znak sjećanja na više od 10.000 mornara za koje se vjeruje da su poginuli putujući kroz ovaj prolaz.

Svijet

Tramp danas razgovara telefonom s Putinom i Zelenskim – koga će prvo pozvati?

Rat u Ukrajini – 1.181. dan. Šef Bijele kuće Donald Tramp najavio je da će danas razgovarati telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a zatim i s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim. Njegov specijalni izaslanik Kit Kelog otkriva da prva tačka američkog mirovnog plana od 22 zahtjeva sveobuhvatno primirje između Moskve i Kijeva.

Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nisu bili potpuni gubitak vremena

Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine za skoro tri godine održani u petak u Turskoj nisu bili potpuni gubitak vremena, na primjer, postoji 1.000 zarobljenika koji će biti razmijenjeni, što je sa humanitarnog aspekta veoma pozitivno, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

Kako je Rubio rekao u intervjuu za Si-Bi-Es, predsjednik Rusije Vladimir Putin mu je objasnio da će pripremiti dokument u kojem će biti navedeni njihovi zahtjevi za prekid vatre, što bi zatim trebalo da vodi ka širim pregovorima.

“Dakle, očigledno je da će i ukrajinska strana raditi na svom prijedlogu i nadamo se da će uskoro biti spreman”, kazao je Rubio. On je rekao da sa jedne strane, “pokušavamo da postignemo mir i okončamo veoma krvav, skup i razoran rat, pa je određena doza strpljenja neophodna, dok sa druge strane, nemamo vremena za gubljenje”.

Kako je naglasio, SAD ne žele da budu dio procesa koji se svodi na beskonačne razgovore, već mora da postoji neki napredak, neko kretanje naprijed.

“Na kraju, jedna od stvari koja bi mogla da pomogne da se probije ovaj zastoj, a možda i jedina, jeste direktan razgovor između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Vladimira Putina. Tramp je već otvoreno izrazio želju i uvjerenje da do tog razgovora mora da dođe i nadamo se da će uskoro i biti ostvaren”, rekao je Rubio.

Prema njegovim riječima, organizacija takvog sastanka zahtijeva određene pripreme.

Kako je ranije najavio, Donald Tramp će u 10 časova, razgovarati telefonom s Vladimirom Putinom.

“Teme razgovora biće zaustavljanje ‘krvoprolića’ koje u prosjeku ubija više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, i trgovina. Zatim ću razgovarati sa predsjednikom Ukrajine, Zelenskim”, objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal.

Zatim će razgovarati i, kako je rekao, s raznim članicama NATO-a.

“Nadam se da će biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, završiti. Bog nas sve blagoslovio”, poručio je Tramp.

Zelenski ističe da Krim, kao i cijela Ukrajina, mora da bude slobodan, navodeći da su sve imperije tokom istorije bile srušene.

Zahvalio je papi Lavu XIV u Vatikanu na podršci Ukrajini i rekao “spremni smo za dijalog u bilo kom formatu zarad stvarnih rezultata”.

Putin navodi da Moskva smatra da bi rezultat “specijalne vojne operacije” u Ukrajini trebalo da bude dugoročni mir, osiguravanje bezbjednosti Rusije i zaštita interesa ruskog govornog područja u Ukrajini.

Poručuje da Rusija ima dovoljno snage da završi rat u Ukrajini sa željenim ishodom.

Trampov izaslanik Kit Kelog ističe da su kao rezultat sastanaka u Londonu, razvili sveobuhvatni plan od 22 tačke koji je postao osnova za postizanje mira. Prva tačka je sveobuhvatno prekid vatre koje može odmah zaustaviti ubijanje, naglašava Kelog.

Nastavi čitati

Svijet

GOTOVO! Simion priznao poraz u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, čestitao Danu!

Desničarski kandidat Đorđe Simion priznao je poraz u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji i čestitao je nezavisnom kandidatu, gradonačelniku Bukurešta Nikušoru Danu na pobjedi.

– Želio bih da čestitam svom protivniku Nikušoru Danu, koji je pobijedio na izborima. To je bila volja rumunskog naroda – naveo je Simion u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku.

On je zahvalio više od pet miliona Rumuna koji su glasali za njega i poručio da ih neće razočarati.

– Nema ništa dragocenije za mene od njihovog povjerenja. Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas predstavljao časno – rekao je Simion, prenio je danas Mediafax.

On je svojim biračima poručio da je vrijeme da nastave zajedničku borbu “za pravdu, za istinu, za prirodnu porodicu, za hrišćansku vjeru i za slobodu”.

– Nastavićemo da budemo važan i značajan dio rumunskog društva. Molim svakog od vas da ne odustane. Idemo do kraja, čak i ako je teško osjetiti ovaj gorak ukus poraza. Rumunija i rumunski narod moraju biti na prvom mjestu – izjavio je Simion.

U juče održanom drugom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumuniji, Dan je osvojio 53,60 odsto glasova, a Simion 46,40 odsto.

Nastavi čitati

Svijet

SNIMAK POSTAO VIRALAN! Erdogan uhvatio Makronov srednji prst i ne pušta (VIDEO)

Snimak rukovanja turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i francuskog predsjednika Emanuela Makrona tokom šestog samita Evropske političke zajednice koji je u petak održan u Albaniji postao je viralan.

Na snimku se vidi da je Erdogan svojom lijevom rukom uhvatio Makronovu desnu ruku i povukao je te počeo tapšati svojom desnom rukom. Makron tada svojom lijevom rukom odozgo hvata Erdoganovu desnu ruku.

Međutim, Erdogan tada svojom desnom rukom hvata kažiprst i srednji prst Makronove lijeve ruke. Makron odmah uspijeva izvući kažiprst iz Erdoganovog stiska, ali Erdogan sljedećih nekoliko sekundi drži Makronov srednji prst i ne pušta ga.
Kako je snimak postao viralan, mnogi su počeli nagađati o tome zašto se Erdogan tako ponio tokom kratke interakcije s Makronom.

Prema turskim medijima, Erdogan je tako reagovao jer je “Makron pokušavao uspostaviti psihološku superiornost” stavljajući ruku na rame turskog predsjednika, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno