Connect with us

Svijet

NAJVEĆE JEZERO NA SVIJETU UBRZANO NESTAJE: Naučnici konačno znaju zašto se to događa

Na prostoru Kaspijskog jezera, gdje je nekada bujao život, ostali su samo postapokaliptični prizori.

Na plaži nadomak azerbejdžanske prestonice Bakua, dvije napuštene ljuljaške su se njihale na vjetru. Postavljene su da budu na obali Kaspijskog jezera, ali su danas samo simbol onoga što je tu nekada postojalo, prenosi Skaj njuz.

Prije manje od 20 godina tu se nalazilo najveće jezero na svijetu koje se zbog toga naziva i Kaspijskim morem. Predstavljalo je žilu kucavicu za pet zemalja koje ga okružuju.

Međutim, jezero se smanjuje, a na zemljištu u Nacionalnom parku Abšeron, obala je sada udaljena svega 200 metara.

“Ovde smo prvi put kao deca otkrivali šta je biodiverzitet, prvi put smo vidjeli zmije. Viđali smo kornjače, različite vrste ptica, a igrali smo se i sa pijeskom. Danas se čini kada da smo na nekoj potpuno drugoj zemlji”, rekla je mještanka Elana Alizade.

Naučnici tek sada počinju da shvataju zašto se Kaspijsko jezero smanjuje.

Vodostaj, koji je ispod nivoa mora, uvijek se mijenjao, ali od 1996. kontinuirano opada. Utvrđeno je i da od 2006. godine sve brže opada.

To je, naravno, uticalo na čitavu okolinu. Ribolov je ugrožen, kao i poljoprivreda zbog sve slanije vode, a kaspijskim fokama prijeti izumiranje. Prije petnaestak godina su na ostrvu Durnev naučnici izbrojali oko 25.000 jedinki, a već do proleća 2020. nisu vidjeli nijednu.

Procjenjuje se da bi do 2100. godine nivoi vode Kaspijskog jezera mogli da padnu za 9 ili čak 18 metara.

“Ovo je mnogo više od krize životne sredine, ovo je humanitarna kriza”, upozorila je Inger Andersen, direktorka programa UN za životnu sredinu (UNEP), tokom klimatskog samita COP29 u Bakuu.

“Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, uključujući smanjenje emisija štetnih gasova na svjetskom nivou, oko 5 miliona ljudi bi moglo da bude raseljeno iz ove oblasti do sredine ovog vijeka”, poručila je.

Sve donedavno su naučnici bili zbunjeni zašto vodostaj opada tako brzo. Sada uspijevaju da uoče tragove klimatskih promjena.

Više temperature vazduha i promjene u vjetrovima su krivi za ispravanje vode.

Kaspijsko jezero je već pod pritiskom zbog poljoprivrednih aktivnosti, rasta populacije i 14.000 brana na okolnim rekama, uključujući i Volgu, koja jezeru doprema 80 odsto njegove vode.

More je čak dom i nečemu što doprinosi i sopstvenom uništenju.

Kaspijsko more leži na još jednom ključnom prostoru ovog regiona – rezervama nafte i gasa. Crpljenje ovih sirovina čini 60 odsto budžeta Azerbejdžana.

Međutim, bušenja zagađuju vodu, a njihovo sagorijevanje pojačava intenzitet klimatskih promjena.

Na pitanje da li prihvatanje fosilnih goriva doprinosi problemu, zamjenica ministra ekologije Umajra Tagijeva je rekla: “Problem je globalan”.

Mještani ne znaju da li da pomjeraju infrastrukturu, poput pomenutih ljuljaški, bliže vodi zašto što se ona stalno pomjera.

Tokom rezervama nafte i gasa lideri pet zemalja koje izlaze na Kaspijsko jezero su se složili da zajedno rade na očuvanju resursa, a istakli su da je smanjenje emisija gasova “apsolutno neophodno”.

Loading...

Svijet

ORBAN ZATVORIO GRANICE “Mađarska ne isključuje biološki napad”

Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina.

Mađarska je sugerisala da je “biološki napad” mogući izvor prve pojave slinavke i šapa u zemlji u više od pola vijeka, što je dovelo do zatvaranja granica i masovnog klanja stoke na sjeverozapadu zemlje.
Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina na stočnoj farmi na sjeverozapadu zemlje u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, saopštila je Svetska organizacija za zdravlje životinja, pozivajući se na mađarske vlasti.

Hiljade goveda je moralo da bude usmrćeno dok zemlja pokušava da obuzda širenje zaraze, a Austrija i Slovačka su zatvorile desetine graničnih prelaza nakon što se bolest pojavila u južnom dijelu Slovačke.
“U ovoj fazi možemo reći da ne možemo isključiti da virus nije prirodnog porekla, možda imamo posla sa vještački stvorenim virusom”, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana, Gergelj Guljas, na brifingu za novinare.

Odgovarajući na pitanje, Guljas je rekao da ne može isključiti da je izbijanje virusa rezultat biološkog napada, bez davanja informacija o tome ko bi mogao biti odgovoran.

On je rekao i da se sumnja zasniva na usmenim informacijama dobijenim iz strane laboratorije i da njihovi nalazi još nisu u potpunosti dokazani i dokumentovani. Stočni fond Mađarske iznosio je 861.000 grla na osnovu decembarskog popisa stoke, što znači da se se promijenio u odnosu na godinu dana ranije. To je činilo 1,2 odsto ukupnog stočnog fonda Evropske unije, prema zvaničnoj statistici.

Bolest slinavke i šapa ne predstavlja opasnost za ljude, ali kod kopitara kao što su goveda, svinje, ovce i koze izaziva groznicu i mjehuriće u ustima, a širenje zaraze često dovodi do ograničenja trgovine. Guljas je rekao novinarima da nije otkriveno novo širenje zaraze, a vlasti kontinuirano uzimaju uzorke.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO OPTUŽIO EVROPSKU UNIJU da kuje zavjeru protiv mira u Ukrajini

Kontinuirano nastojanje EU da produži sukob u Ukrajini je apsurd, posebno imajući u vidu ozbiljne napore koje čine SAD i drugi da uspostave mir, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Apsurd situacije je u tome što gotovo cijela međunarodna zajednica želi mir u Evropi, dok Brisel i evropski političari podržavaju rat. Američki predsjednik /Donald Tramp/ ulaže znatne napore da vrati mir u Evropu. Afričke zemlje, koje moraju da se izbore sa negativnim uticajem rata u Ukrajini, takođe podržavaju mir u Evropi.

U međuvremenu, Brisel i evropski lideri koji se zalažu za rat kuju zavjeru protiv mira”, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kairu sa egipatskim kolegom Badrom Abdelatijem.
Prema njegovim riječima, ista je situacija i kada se radi o pitanju ilegalnih migracija.

“Mađarska je kapija u Evropu, nalazi se na najprometnijoj ruti kopnene migracije, zbog čega smo se u posljednjoj deceniji suočavali sa ogromnim pritiskom na našim granicama. Neodgovorna migraciona politika Brisela povećava ovaj pritisak, dok odgovorna migraciona politika Egipta pomaže da se smanji”, istakao je Sijarto.

On je naveo da je sigurno reći da se svijet okrenuo naglavačke.
Linker
“Dok Mađarska i Egipat zajedno rade na miru u Evropi i suzbijanju migracija u Evropu, Brisel nastavlja da pravi strateške greške, nastojeći da produži rat i napuni Evropu migrantima”, istakao je Sijarto.

On je upozorio lidere EU da ne ometaju razgovore o rješavanju sukoba u Ukrajini i da ne podržavaju migracije i pozvao ih da poštuju ulogu Egipta u održavanju evropske bezbjednosti.

Nastavi čitati

Svijet

KINA OBJAVILA RATNI VIDEO MAO CEDONGA: Mi smo Kinezi, nećemo se povući

U trenutku kad su drakonske carine između Kine i SAD-a stupile na snagu i prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku i to referencama na rat.

Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Cedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje: “Bez obzira koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”

Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”

Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.

Nema ni traga pregovorima

Uprkos sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Vašingtona. Diplomatski kanali zasad šute.

“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Reni iz The Economista, upozorivši da bi države Evrope, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.

Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.

Ko je bio Mao?

Mao Cedong (1893.–1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Uspostavio je totalitarni režim i pokrenuo radikalne kampanje poput “Velikog skoka naprijed” i “Kulturne revolucije”, koje su rezultirale smrću miliona ljudi, ali ga kineske vlasti i dalje glorificiraju kao simbol otpora i nacionalnog ponosa.

Nastavi čitati

Aktuelno