Connect with us

Svijet

NAJVEĆE JEZERO NA SVIJETU UBRZANO NESTAJE: Naučnici konačno znaju zašto se to događa

Na prostoru Kaspijskog jezera, gdje je nekada bujao život, ostali su samo postapokaliptični prizori.

Na plaži nadomak azerbejdžanske prestonice Bakua, dvije napuštene ljuljaške su se njihale na vjetru. Postavljene su da budu na obali Kaspijskog jezera, ali su danas samo simbol onoga što je tu nekada postojalo, prenosi Skaj njuz.

Prije manje od 20 godina tu se nalazilo najveće jezero na svijetu koje se zbog toga naziva i Kaspijskim morem. Predstavljalo je žilu kucavicu za pet zemalja koje ga okružuju.

Međutim, jezero se smanjuje, a na zemljištu u Nacionalnom parku Abšeron, obala je sada udaljena svega 200 metara.

“Ovde smo prvi put kao deca otkrivali šta je biodiverzitet, prvi put smo vidjeli zmije. Viđali smo kornjače, različite vrste ptica, a igrali smo se i sa pijeskom. Danas se čini kada da smo na nekoj potpuno drugoj zemlji”, rekla je mještanka Elana Alizade.

Naučnici tek sada počinju da shvataju zašto se Kaspijsko jezero smanjuje.

Vodostaj, koji je ispod nivoa mora, uvijek se mijenjao, ali od 1996. kontinuirano opada. Utvrđeno je i da od 2006. godine sve brže opada.

To je, naravno, uticalo na čitavu okolinu. Ribolov je ugrožen, kao i poljoprivreda zbog sve slanije vode, a kaspijskim fokama prijeti izumiranje. Prije petnaestak godina su na ostrvu Durnev naučnici izbrojali oko 25.000 jedinki, a već do proleća 2020. nisu vidjeli nijednu.

Procjenjuje se da bi do 2100. godine nivoi vode Kaspijskog jezera mogli da padnu za 9 ili čak 18 metara.

“Ovo je mnogo više od krize životne sredine, ovo je humanitarna kriza”, upozorila je Inger Andersen, direktorka programa UN za životnu sredinu (UNEP), tokom klimatskog samita COP29 u Bakuu.

“Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, uključujući smanjenje emisija štetnih gasova na svjetskom nivou, oko 5 miliona ljudi bi moglo da bude raseljeno iz ove oblasti do sredine ovog vijeka”, poručila je.

Sve donedavno su naučnici bili zbunjeni zašto vodostaj opada tako brzo. Sada uspijevaju da uoče tragove klimatskih promjena.

Više temperature vazduha i promjene u vjetrovima su krivi za ispravanje vode.

Kaspijsko jezero je već pod pritiskom zbog poljoprivrednih aktivnosti, rasta populacije i 14.000 brana na okolnim rekama, uključujući i Volgu, koja jezeru doprema 80 odsto njegove vode.

More je čak dom i nečemu što doprinosi i sopstvenom uništenju.

Kaspijsko more leži na još jednom ključnom prostoru ovog regiona – rezervama nafte i gasa. Crpljenje ovih sirovina čini 60 odsto budžeta Azerbejdžana.

Međutim, bušenja zagađuju vodu, a njihovo sagorijevanje pojačava intenzitet klimatskih promjena.

Na pitanje da li prihvatanje fosilnih goriva doprinosi problemu, zamjenica ministra ekologije Umajra Tagijeva je rekla: “Problem je globalan”.

Mještani ne znaju da li da pomjeraju infrastrukturu, poput pomenutih ljuljaški, bliže vodi zašto što se ona stalno pomjera.

Tokom rezervama nafte i gasa lideri pet zemalja koje izlaze na Kaspijsko jezero su se složili da zajedno rade na očuvanju resursa, a istakli su da je smanjenje emisija gasova “apsolutno neophodno”.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU PRIZNAO! “Još u novembru smo se odlučili za napad”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je dao direktivu za uništavanje iranskog nuklearnog programa u novembru 2024. godine.

“Direktiva je stigla ubrzo nakon atentata na (vođu Hezbolaha Hasana) Nasrale”, rekao je on, dodajući da je znao da će Iran ubrzati postupak proizvodnje nuklearnog oružja poslije toga.

Netanjahu je naveo da je Izrael identifikovao korake koje Iran preduzima ka naoružavanju, pored obogaćivanja uranijuma o odredio datum napada za kraj aprila ove godine, ali nije rekao zašto udar nije izvršen tada.

Tajms of Izrael navodi da je jedan od razloga možda najava američkog predsjednika Donalda Trampa u aprilu da će se uključiti u direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu te zemlje.

Netanjahu, međutim, nije objasnio zašto je izabrao rane jutarnje sate danas da izvrši napad na nuklearna postrojenja u Iranu.

On tvrdi da je nakon izraelskih udara na iranski program balističkih raketa prošle godine, Teheran započeo program proizvodnje 300 balističkih raketa mjesečno.

Netanjahu je dodao da je želio da napadne Iran 2011. ili 2012, ali nije mogao da dobije dovoljnu podršku, a bezbjednosni zvaničnici iz tog perioda su negirali tu izjavu, dodaje izraelski list.

Nastavi čitati

Svijet

RATNI OBLAK NAD BLISKIM ISTOKOM! Amerika masovno razmješta trupe!

SAD su počele da razmještaju dodatne vojne snage u regionu Bliskog istoka, usljed zabrinutosti da bi Iran mogao da odgovori na izraelske napade na iransku teritoriju, javio je AP, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike.

Zvaničnici navode da je Ratna mornarica SAD usmjerila razarač “Tomas Hadner” ka istočnom Sredozemlju i da je drugom razaraču naređeno “pomjeranje naprijed”, kako bi bio dostupan ukoliko Bijela kuća zatraži njegovo djelovanje, prenio je TASS.

Izvori su rekli da je u Vašingtonu u toku sastanak predsjednika SAD Donalda Trampa sa članovima Savjeta bezbjednosti SAD.

Nastavi čitati

Svijet

Erdogan ZAPRIJETIO Izraelu “Brutalne napade na Iran MORAMO ZAUSTAVITI PO SVAKU CIJENU!”

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan osudio je danas izraelske napade na Iran, koje je nazvao ”jasnom provokacijom“ i upozorio da vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pokušava da dodatno eskalira tenzije u regionu.

”Napadi Netanjahua i njegove mreže masakra, koji pale cijeli naš region i svijet, moraju biti spriječeni”, naveo je Erdogan u objavi na mreži X, prenosi Tanjug.

On je napomenuo da Ankara pažljivo prati dešavanja u regionu.
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo (IRA) izvelo je nekoliko talasa napada u različitim dijelovima Irana.

Gađan je i Teheran, gdje je ubijeno nekoliko visokih iranskih vojnih zvaničnika, uključujući načelnika Generalštaba iranskih oružanih snaga i komandante Islamske revolucionarne garde, kao i brojne nuklearne naučnike.

Nuklearni objekat u Natancu, iranska vojna baza na sjeverozapadu zemlje, takođe je pogođen.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je saopštila da objekat i postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordou nisu oštećeni u izraelskom napadu.

Nastavi čitati

Aktuelno