Connect with us

Svijet

NAJVEĆE JEZERO NA SVIJETU UBRZANO NESTAJE: Naučnici konačno znaju zašto se to događa

Na prostoru Kaspijskog jezera, gdje je nekada bujao život, ostali su samo postapokaliptični prizori.

Na plaži nadomak azerbejdžanske prestonice Bakua, dvije napuštene ljuljaške su se njihale na vjetru. Postavljene su da budu na obali Kaspijskog jezera, ali su danas samo simbol onoga što je tu nekada postojalo, prenosi Skaj njuz.

Prije manje od 20 godina tu se nalazilo najveće jezero na svijetu koje se zbog toga naziva i Kaspijskim morem. Predstavljalo je žilu kucavicu za pet zemalja koje ga okružuju.

Međutim, jezero se smanjuje, a na zemljištu u Nacionalnom parku Abšeron, obala je sada udaljena svega 200 metara.

“Ovde smo prvi put kao deca otkrivali šta je biodiverzitet, prvi put smo vidjeli zmije. Viđali smo kornjače, različite vrste ptica, a igrali smo se i sa pijeskom. Danas se čini kada da smo na nekoj potpuno drugoj zemlji”, rekla je mještanka Elana Alizade.

Naučnici tek sada počinju da shvataju zašto se Kaspijsko jezero smanjuje.

Vodostaj, koji je ispod nivoa mora, uvijek se mijenjao, ali od 1996. kontinuirano opada. Utvrđeno je i da od 2006. godine sve brže opada.

To je, naravno, uticalo na čitavu okolinu. Ribolov je ugrožen, kao i poljoprivreda zbog sve slanije vode, a kaspijskim fokama prijeti izumiranje. Prije petnaestak godina su na ostrvu Durnev naučnici izbrojali oko 25.000 jedinki, a već do proleća 2020. nisu vidjeli nijednu.

Procjenjuje se da bi do 2100. godine nivoi vode Kaspijskog jezera mogli da padnu za 9 ili čak 18 metara.

“Ovo je mnogo više od krize životne sredine, ovo je humanitarna kriza”, upozorila je Inger Andersen, direktorka programa UN za životnu sredinu (UNEP), tokom klimatskog samita COP29 u Bakuu.

“Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, uključujući smanjenje emisija štetnih gasova na svjetskom nivou, oko 5 miliona ljudi bi moglo da bude raseljeno iz ove oblasti do sredine ovog vijeka”, poručila je.

Sve donedavno su naučnici bili zbunjeni zašto vodostaj opada tako brzo. Sada uspijevaju da uoče tragove klimatskih promjena.

Više temperature vazduha i promjene u vjetrovima su krivi za ispravanje vode.

Kaspijsko jezero je već pod pritiskom zbog poljoprivrednih aktivnosti, rasta populacije i 14.000 brana na okolnim rekama, uključujući i Volgu, koja jezeru doprema 80 odsto njegove vode.

More je čak dom i nečemu što doprinosi i sopstvenom uništenju.

Kaspijsko more leži na još jednom ključnom prostoru ovog regiona – rezervama nafte i gasa. Crpljenje ovih sirovina čini 60 odsto budžeta Azerbejdžana.

Međutim, bušenja zagađuju vodu, a njihovo sagorijevanje pojačava intenzitet klimatskih promjena.

Na pitanje da li prihvatanje fosilnih goriva doprinosi problemu, zamjenica ministra ekologije Umajra Tagijeva je rekla: “Problem je globalan”.

Mještani ne znaju da li da pomjeraju infrastrukturu, poput pomenutih ljuljaški, bliže vodi zašto što se ona stalno pomjera.

Tokom rezervama nafte i gasa lideri pet zemalja koje izlaze na Kaspijsko jezero su se složili da zajedno rade na očuvanju resursa, a istakli su da je smanjenje emisija gasova “apsolutno neophodno”.

Svijet

RECITE ZBOGOM TAOCIMA: Hamas zaprijetio Izraelu!

Brigade Al-Kasam, vojno krilo palestinskog militantnog pokreta Hamas, objavile su danas slike izraelskih zatvorenika koje drže u Gazi.

Hamas je upozorio izraelske vlasti da će njihovi zatvorenici biti u opasnosti ako Izrael nastavi invaziju na Gazu i odbije primirje.

“Svako dalje odlaganje ili odbijanje primirja od strane izraelske vlade, pod vođstvom premijera Benjamina Netanjahua, rezultiraće smrću zatvorenika”, navodi se u poruci, prenosi iranska agencija Tasnim.

Izraelski mediji navode da je načelnik štaba izraelske vojske Ejal Zamir u početku bio protiv plana za napad na Gazu, ali je pod pritiskom političkog kabineta pristao na operaciju, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PRIJETI AVGANISTANU: “Loše stvari će se desiti”

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Avganistanu “lošim stvarima” u slučaju da odbiju transfer vojne baze “Bagram” SAD.

-Ukoliko Avganistan ne da bazu `Bagram` onima koji su je izgradili, odnosno SAD, loše stvari će se dogoditi-napisao je Tramp na mreži “Socijalna istina”.

Tramp je dodao da očekuje od vlasti Avganistana hitan prenos vazduhoplovne baze “Bagram” pod kontrolu SAD.

-Želimo bazu nazad, i to odmah, a ako to ne urade, saznaćete šta ću ja uraditi- rekao je Tramp novinarima na događaju u Virdžiniji.

Nastavi čitati

Svijet

TINEJDŽERI POSTAJU PLAĆENE UBICE ZA NARKO BANDE: Koji su najopasniji, a koji najsigurniji gradovi Evrope?

Nasilje vatrenim oružjem sve češće potresa evropske prijestonice, od Brisela i Stokholma do Marseja i Amsterdama. Evo i gdje su bande i narko-kriminal ostavili krvavi trag, a koji su gradovi i dalje bezbjedni za život, turizam i svakodnevicu.

U posljednjih nekoliko godina, nasilje povezano sa bandama sve je češće u nekim evropskim državama, od pucnjava automatskim oružjem u Briselu do ubistava koje u Švedskoj izvode tinejdžeri plaćeni kao profesionalne ubice.

Ova analiza Euronewsa donosi pregled gradova u kojima su pucnjave najčešće, ali i onih u kojima skoro da nema nasilja povezanog sa oružjem i kriminalnim bandama.

Najopasniji gradovi: Brisel, Stokholm, Marsej, Amsterdam
Briselje trenutno najopasniji glavni grad Evrope kada je riječ o pucnjavama.

Nasilje među narko-bandama u oblastima kao što su Anderleht i Molenbek sve je intenzivnije. Do sredine avgusta 2025. godine, zabilježeno je 57 pucnjava, od kojih se 20 dogodilo tokom ljeta.

Tužilac Žilijen Moinil upozorio je da su “svi u opasnosti” i pozvao na koordinisanu akciju protiv kriminalnih grupa. Ministar unutrašnjih poslova Belgije Bernar Kanten razmatra slanje vojske na ulice i proširenje mreže nadzornih kamera.

Stokholm – mirna prošlost, oružana sadašnjost
U glavnom gradu Švedske zabilježeno je 55 pucnjava do avgusta 2025, sa 9 žrtava.

Organizovani kriminal sve češće uključuje tinejdžere kao plaćene ubice, a osim oružja koriste se i improvizovane bombe. Ukupno u Švedskoj, do sada je zabilježeno 113 pucnjava sa 33 smrtna ishoda.

Marsej – uporište narko-mafije
U Marseju je prošle godine u pucnjavama poginulo 24 ljudi, što je čak napredak u odnosu na 49 ubijenih godinu dana ranije.

Prema stručnjaku Žilijenu Saporiju, razlog smanjenja nije efikasnost policije, već to što je kriminalni klan DZ Mafia porazio rivale iz klana Joda. Policija pokušava da suzbije ulično dilovanje, ali problem ostaje ozbiljan.

U Amsterdamu broj pucnjava opada, ali se bilježi porast eksplozija izazvanih od strane bandi, 197 eksplozija u 2023., što je duplo više nego prethodne godine. Pronađeno je sedam ozbiljnih slučajeva pucnjave, od kojih je jedan bio smrtonosan.

Zona pojačanog rizika: Pariz, Kopenhagen, Atina, Lisabon, Rim, Madrid
Ovi gradovi imaju visok nivo kriminala povezanog sa oružjem, ali uz ograničen rizik po širu javnost.

Pariz bilježi porast nasilja, sa 34 ubistva u 2024. godini.

Kopenhagen je uveo “zone pretresa” nakon pucnjava u okrugu Nørrebro.

Atina ne objavljuje podatke, ali mediji bilježe više smrtonosnih incidenata.

Lisabon je prošle godine zabeležio trostruko ubistvo i nekoliko ozbiljnih napada.

Rim ima slučajeve mafijaških egzekucija, ukupno osam pucnjava za dvije godine.

Madrid je zabilježio osam pucnjava, od kojih su dvije imale smrtni ishod.

Umjereni rizik: Bukurešt, Ljubljana, Nikozija, Prag, Riga, Sofija, Beč, Zagreb
U ovim gradovima pucnjave se dešavaju povremeno:

Nikozija: nekoliko incidenata, uključujući i ubistvo migranta.

Beč: oružani sukobi među migrantima, četiri osobe ranjene u 2025.

Riga: trostruko ubistvo, Latvija ima visoku stopu ubistava po broju stanovnika.

Sofija: pet incidenata, jedan sa smrtnim ishodom.

Bukurešt: najviše pucnjava ulične i saobraćajne prirode.

Prag: miran grad, osim masovne pucnjave u decembru 2023. sa 14 žrtava.

Ljubljana: mafijaška egzekucija prošlog oktobra.

Zagreb: dvije pucnjave, jedna povezana sa organizovanim kriminalom.

Niski rizik: Berlin, Dablin, Helsinki
Berlin: veoma malo incidenata, jedan ozbiljniji slučaj u 2025.

Dablin: generalno bezbedan, zabeleženo nekoliko oružanih incidenata.

Helsinki: miran, osim pucnjave u školi prošle godine (1 mrtav, 2 ranjena).

Najsigurniji gradovi: Viljnus, Budimpešta, Varšava, Bratislava, Luksemburg, Valeta, Talin
U ovim prijestonicama zabilježen je minimalan broj ili nijedan slučaj oružanog nasilja:

Viljnus: bez nasilja bandi, jedan slučaj ubistva advokata.

Budimpešta: nekoliko manjih incidenata bez žrtava.

Varšava: manji incidenti u kojima je učestvovala policija.

Bratislava: dvije pucnjave u dvije godine, bez veze sa kriminalom.

Luksemburg: dva slučaja, jedan povezan sa drogom.

Valeta: jedan incident bez povrijeđenih.

Talin: bez zabilježenih pucnjava, najbezbjedniji glavni grad u analizi.

Mnoge zemlje ne vode preciznu statistiku o oružanom kriminalu, a ne objavljuju ni detaljne podatke po gradovima, pa se Euronews oslonio na nacionalne izvještaje i medijske objave, uzimajući u obzir i veličinu gradova. Iako je fokus na glavnim gradovima članica EU, Marsej je izuzetak, situacija je bila toliko ozbiljna da je morao biti uključen. Takođe, analizom nisu obuhvaćene zemlje Zapadnog Balkana.

(euronews.com)

Nastavi čitati

Aktuelno