Connect with us

Društvo

Najveći rast penzija u okviru jedne godine u RS

Za 275.000 penzionera Republike Srpske u ovoj su godini penzije povećane za 14 odsto i to je najveći rast u okviru jedne godine, a već od januara slijedi redovno i procentualno najveće do sada usklađivanje i rast penzija od 13 do 15 odsto, kaže Milić.

Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Mladen Milić kaže da je od početka primjene važećeg Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, počev od 2012. godine do danas, bilo ukupno 18 povećanja penzija, šest redovnih godišnjih usklađivanja i 12 vanrednih povećanja.

“Kada se saberu svi procenti nominalno je to 44,53 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 54,73 odsto”, rekao je Milić.

On je dodao da je u ovoj godini dva puta bila i jednokratna isplata po 100 KM za sve penzionere, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila oko 55 miliona KM.

Milić je podsjetio da je redovno godišnje usklađivanje penzija u januaru ove godine bilo po stopi od 3,36 odsto, a Vlada je paralelno donijela odluku i o vanrednom povećanju penzija za 0,64 odsto, čime je obezbijeđeno povećanje penzija od četiri odsto.

“Vlada je, vodeći računa o standardu najstarije populacije u Republici Srpskoj, u maju donijela odluku o vanrednom povećanju penzija od 10 odsto i praktično išla korak ispred rasta inflacije i prosječne plate i penzije su u ovoj godini rasle nominalno za 14 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 14,42 odsto i to je do sada najveće povećanje penzija u okviru jedne godine”, naveo je Milić.

Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir da su prihodi Fonda rasli za 15,04 odsto za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine i tome doda rast broja korisnika prava, vidi se da je Vlada Republike Srpske, vodeći odgovornu politiku, zapravo sva ta povećanja u rastu prihoda već transferisala nazad korisnicima prava.

REKORDNIH 325.000 OSIGURANIKA I RAST PRIHODA PENZIJSKOG FONDA
“Republika Srpska u jubilarnoj tridesetoj godini svog postojanja bilježi rekordne podatke kada je u pitanju broj osiguranika, imamo 325.000 osiguranika koji su prijavljeni na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i plaćaju doprinose po stopi od 18,5 odsto na svoja primanja”, istakao je Milić.

Paralelno sa rastom broja osiguranika nezaustavljiv je i rast broja korisnika prava, kaže on i navodi da je to na godišnjem nivou oko 3.000 ili 1,2 odsto u odnosu na broj korisnika prava u decembru prethodne godine, što je još relativno visok procenat.

Milić je rekao da Fond PIO Republike Srpske godišnje zaprimi između 25.000 i 28.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovni obračun.

“Prihodi Fonda rastu iz mjeseca u mjesec, što je najvećim dijelom posljedica rasta prosječne plate i rasta stope inflacije, a za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod je milijardu i 56,7 miliona KM, što je za 15,04 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je direktor Fonda.

Kao bitno, Milić je naveo da je Fond u junu, avgustu i septembru imao naplatu doprinosa veću od 100 miliona KM, dok je prosječna naplata doprinosa mjesečno 96 miliona KM.

INICIJATORI ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA KOJA STIŽE I DO ZEMALJA EU
Milić je s ponosom istakao da je Fond PIO Republike Srpske bio inicijator uvođenja elektronske razmjene podataka među penzijskim fondovima u regionu i da su 2014. godine imali jedan od najsavremenijih informacionih sistema, ako ne i najsavremeniji među penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije.

“Iako smo jedan od najmanjih penzijskih fondova nastao na prostorima bivše Jugoslavije, po broju osiguranika i korisnika prava manji je samo penzijski fond Crne Gore, mi smo bili inicijatori i na redovnim godišnjim susretima fondova govorili o tome da bi uvođenjem elektronske razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava ostvarivali velike uštede jedni drugima”, rekao je on.

Primjenjujući elektronsku razmjenu podataka i vodeći kampanju “Stop prevarama, do penzije pošteno” Fond PIO je, kaže Milić, pravovremenim isključivanjem iz isplate umrlih korisnika uštedio više od 40 miliona KM.

“Dešavalo se da Fond iza neprijavljene smrti penzionera nastavi sa isplatom penzija do kraja godine, po zakonu sva ta preplaćena sredstva moraju da se vrate, ali najčešće se to ne uspije dogovorom riješiti sa naslednicima i onda sve to završava na sudu, a procenat naplate u takvim slučajevima je bio vrlo nizak i odlazili su milioni i milioni KM iz Fonda”, pojasnio je direktor Fonda.

Prednost od elektronske razmjene za korisnike prava je da više ne moraju godišnje da dostavljaju ovjerene potvrde o životu, naveo je Milić i dodao da Fond PIO isplaćuje penzije za 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske.

Na taj način Fond štedi novac, vrijeme, ljudske resurse i prostor za arhiviranje nekadašnjih 53.000 potvrda, jer je svaki od tih papira trebalo zavesti kroz kancelarijsko poslovanje i arhivirati, odnosno uložiti u pojedinačno u svaki pripadajući predmet.

Milić je rekao da je Fond PIO Srpske 2015. godine potpisao prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Hrvatskom, potom Slovenijom, Crnom Gorom, Federacijom BiH, Srbijom i Makedonijom.

Prema njegovim riječima, Fond PIO Republike Srpske ima oko 12.000 korisnika prava koji žive u Hrvatskoj, u Sloveniji 1.500, Crnoj Gori 1.500, u FBiH 12.500, Srbiji 20.640, u Sjevernoj Makedoniji 150 korisnika prava, dok više od 12.000 korisnika prava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje živi u Republici Srpskoj, 12.500 Republičkog fonda PIO Srbije, iz Federalnog zavoda MIO/PIO više od 10.000, oko 4.500 iz ZPIZ Slovenije.

“Elektronska razmjena podataka o činjenici nastupa smrti vrši se sa svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, a u toku su razgovori sa austrijskim penzijskim fondom PVA za potpisivanje takvog sporazuma, gdje živi 1.100 korisnika našeg fonda, dok se procjenjuje da je više od 7.500 građana Republike Srpske koji su korisnici prava na penziju austrijskog penzijskog fonda”, naveo je Milić i najavi da će takav dogovor naredne godine biti započet i sa njemačkim penzijskim fondom.

ZAHTJEV I RJEŠENJE O PENZIJI U SAMO JEDNOJ SEDMICI
Pitanje svih pitanja o kojima rukovodstvo Fonda svakodnevno raspravlja je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju, kaže Milić i podsjeća da je Zakon o upravnom postupku propisao da rješenje mora da se donese u roku od 60 dana.

Nekada se u Fondu na rješenje čekalo mjesecima, pa i godinama, a mi sada imamo slučajeve da zahtjev i rješenje budu u istoj sedmici kada je i podnesen zahtjev, pa čak i u jednom danu”, naveo je direktor Fonda.

On je ukazao na problem da se ljudi oglušuju o apel Fonda da već godinu ili dvije prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda PIO kako bi se pokrenula procedura za kompletiranje zahtjeva.

“Trenutno imamo u radu 2.076 zahtjeva od kojih je čak 2.000 nemoguće riješiti, nepodobni su jer se čeka na kompletiranje dokumentacije, neki od podataka iz inostranstva”, ističe Milić i dodaje da analize pokazuju da u slučaju kada se osiguranik javi godinu dana prije sticanja prava na penziju i u najkomplikovanijim slučajevima Fond će od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o ostvarivanju prava za svega nekoliko dana.

STALNO POBOLJŠANJE STRUKTURE PENZIJA
Direktor Fonda PIO kaže da je stopa zavisnosti, koja pokazuje odnos broja osiguranika i broja penzionera, bitan parametar penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti kakav je i sistem u Republici Srpskoj.

Prema Milićevim riječima, na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država nema stopu zavisnosti ni blizu predratnom odnosu, najpovoljniju imaju Makedonci i to je nešto ispod dva naprema jedan, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 1,19 naprema jedan, a najniži je bio 1,12 naprema jedan 2015. godine.

“Struktura korisnika prava stalno se poboljšava i to je jedan od benefita sprovedene reforme penzijskog sistema koja je krunisana reformiskim zakonom koji je u primjeni od 2012. godine”, rekao je Milić.

On kaže da je prije 15 godina Fond PIO imao svega 47 odsto korisnika prava na starosnu penziju, danas je to nepunih 61 odsto, dok je 26,2 odsto korisnika porodične i 12,78 odsto korisnika invalidske penzije.

“Mi sa ovom strukturom već idemo ka strukturi korisnika prava razvijenih zemalja EU, s tim što imamo relativno visok procenat korisnika prava na porodičnu penziju, što je posljedica proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, odnosno više od 20.000 korisnika penzije iza poginulih u otadžbinskom ratu i relativno mali procenat žena koje su radile u nekom ranijem periodu prije rata”, rekao je Milić.

Prema riječima direktora Fonda, ako se posmatra samo prethodna godina, Fond PIO Republike Srpske je već na nivou fondova najrazvijenih zemalja EU, sa 71 odsto korisnika prava na starosnu penziju, svega sedam odsto invalidskih i ostalo su korisnici prava na porodičnu penziju, njih 22 odsto.

“Spremno dočekujemo narednu godinu i naš cilj je da penzionere, osiguranike i sve korisnike Fonda PIO učinimo još zadovoljnijim, da nastavimo sa unapređenjem poslovanja u svim segmentima, podizanjem nivoa kvaliteta pružanja usluga, da budemo još efikasniji, efektivniji, a uz to i ekonomičniji, jer uvijek se može i mora bolje i više, bar malo”, zaključio je u intervjuu Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

(Srna)

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno