Connect with us

Zanimljivosti

NAJVIŠA TEMPERATURA, NAJSTARIJA UMJETNOST, NAJČUDNIJE BILJKE: Šest stvari koje niste znali o Dolini smrti

Pustinjska Dolina smrti u istočnoj Kaliforniji je mjesto ekstremnih temperatura, visina i životne sredine što je čini središtem nekim od najspektakularnijih prirodnih i istorijskih fenomena koji su ikada zabilježeni na našoj planeti.

1. Umjetnička djela u Dolini smrti datiraju iz 3.000 godine prije nove ere

Neki od najstarijih zapisa ikada se mogu pronaći obojeni ili oblikovani na stijenama u Dolini smrti. Smatra se da su neka od tih djela stvorili ljudi iz Meskit flet kulture, koji su u ovoj dolini živjeli od 3.000 godine p.n.e do I vijeka n.e. Međutim, vjeruje se da je većina djela nastalo zahvaljujući Saratoga kulturi, koja je ovde boravila između 500 i 1000 godina p.n.e.

2. Dolina smrti drži rekord najviše zabilježene temperature u Sjedinjenim Državama

Dolina smrti je poznata po subtropskoj pustinjskoj klimi, a posjetioci mogu da očekuju topla i duga ljeta i kratke zime.

Međutim, 10. jula 1913. godine je u Fernis Kriku, području Doline smrti, izmjerena temperatura od 56 stepeni Celzijusa, što je najviša temperatura zabilježena ikada u Sjedinjenim Državama.

3. Dolina smrti – dom preko hiljadu različitih vrsta biljaka

Uprkos ekstremnim temperaturama i pustinjskom okruženju, Dolina smrti ima iznenađujuće razvijen život biljaka. Neke se nastane na dnu doline i prilagođavaju se oskudnim količinama padavina rastom nevjerovatno dugog korijenja. Korijenje se ili spusti do 100 metara u dubinu kako bi uhvatilo vlagu iz nižih nivoa tla ili se raširi kako bi skupilo bilo koju količinu vlažnosti. One takođe imaju posebno lišće koje sporo isparava, što im omogućava da zadrži vlagu što je duže moguće.

4. U Dolini smrti postoji više 100 gradova duhova i rudnika

Dolina smrti nije bila destinacija samo The lost 49ers, grupi pionira sa istočne obale Sjedinjenih Država, koji su 1849. godine za vrijeme kalifornijske zlatne groznice prelazili dolinu na putu do zlatonosnih polja.

Dolina smrti se nalazila na ruti mnogih tragača za zlatom. Tokom srednjeg i kasnog XIX vijeka, mali gradovi su se proširili cijelom regijom, kada je sve više putnika počelo da koristi Dolinu kao usputnu stanicu. Ovo je postalo još učestalije kada su hiljade rudnika zlata, srebra, bakra i boraksa počeli da se pojavljuju na zapadu. Međutim, primitivna tehnologija i nedostatak vode su otežali iskopavanje rudnika. Kada je zlatna groznica počela da blijedi, središnji gradovi su krenuli da se zatvaraju. Mnogi su narušeni vremenskim uslovima, a neki postoje i danas.

5. Dolina smrti kao najniža tačka u Sjedinjenim Američkim Državama

Najniža tačka u Sjedinjenim Državama se nalazi upravo u Dolini smrti (sliv Badwater), koja se nalazi 86 metara ispod nivoa mora. Tu se nalazi nizak nivo loše vode (po čemu je mjesto i dobilo ime) koja nije za piće, ali privlači floru i faunu.

Zanimljivosti

MNOGA BAŠ ČESTO JEDEMO! Ova srpska jea su proglašena “NAJGORIM” na popularnoj platformi

Iako ih mnogi smatraju specijalitetima srpske kuhinje, pojedina jela proglašena su “najgorim” prema glasovima „stručnjaka“ sa Taste Atlas platforme.

Naime, riječ je o jelima koja imaju najslabije prosječne ocene. Mnogi će se iznenaditi kada vide da su među najlošije ocijenjenim baš njihova omiljena jela, poput makovnjače ili ribljeg paprikaša. Ovo je top 10 najlošijih prema ocjenama sa Taste Atlasa.

1. Živa pljeskavica

Možda nikad niste ni čuli za živu pljeskavicu, ali u pitanju je specijalitet koji se služi u restoranu „Kod Bore“ u Sedlarima kod Valjeva i ljudi specijalno dolaze da bi ga probali.

2. Pihtije

Na drugom mjestu našle su se pihtije. To je jelo sa kojim se mladi nisu toliko susretali i koje možda ne izgleda primamljivo, ali iskusniji ljubitelji dobre kuhinje tvrde da je itekako ukusno i zdravo, prenosi nova.rs.

3. Rezanci sa makom

Skromno jelo koje nas vraća u detinjstvo – samo stranci bi mogli da potcijene rezance sa makom, prenosi nova.rs.

4. Čorba od špinata

Čorba od špinata našla se na četvrtom mjestu najlošije ocijenjenih srpskih jela.

5. Srpska salata

Srpska salata je ovdje predstavljena kao „verzija šopske salate“, samo bez sira. Možda zato nije ostavila utisak.

6. Leskovačka kavurma

Masna i jaka, tradicionalno se priprema kad zahladi i kada je svima potrebno više energije.

7. Riblji paprikaš

Možda je malo teže naći pravo mjesto da se proba dobra riblja čorba – ali oni koji su ga našli, ili možda učestvovali u pripremi kotlića uz rijeku, sogurno bi je svrstali u najbolja jela.

8. Škembe čorba

Jasno je da turisti bježe od tog jakog mirisa škembića, ali u našem region se u ovo jelo kunu kao u najbolji lijek poslije burne noći.

9. Makovnjača

Možda je turistima previše maka. Onima koji su odrasli uz makovnjaču ovog preukusnog jela nikada nije previse.

10. Popara

Omiljeno „sirotinjsko jelo“ koje stranci ne mogu da razumiju, ali za mnoge je to odličan doručak.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OZBILJNA UPOZORENJA! Više od sto miliona zgrada nestaće pod vodom!

Više od sto miliona zgrada širom svijeta moglo bi nestati pod vodom do kraja vijeka, pokazuje nova studija naučnika sa Univerziteta Mekgil u Montrealu (Kanada).

Istraživanje upozorava na ozbiljne posljedice klimatskih promjena koje već sada prijete obalnim zajednicama i globalnoj infrastrukturi.

Studiju, objavljenu 29. avgusta u časopisu Urban Sustainability, potpisuju kanadski naučnici koji su analizirali broj zgrada u tzv. Globalnom jugu (naziv za Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku) koje bi mogle biti poplavljene u različitim scenarijima porasta nivoa mora. Njihovi proračuni pokazuju da bi do 2100. godine porast nivoa mora mogao potopiti više od sto miliona zgrada širom svijeta.

Porast nivoa mora od samo pola metra mogao bi, prema njihovim podacima, poplaviti tri miliona zgrada u Globalnom jugu. Ako se emisije gasova sa efektom staklene bašte uskoro ne smanje, nivo mora mogao bi porasti i do pet metara u narednih stotinu godina, čime bi u opasnost bila dovedena čak šestina svih zgrada u tom dijelu svijeta.

Neizbježna šteta
Naučnici ističu da je dio štete već neizbježan.

„Porast nivoa mora spor je, ali nezaustavljiv rezultat globalnog zagrijavanja, koji već utiče na obalne populacije i nastaviće se vijekovima“, objašnjava profesorka Natalja Gomez, suautorka studije.

„Ljudi često govore o porastu od nekoliko desetina centimetara, ali u stvarnosti nivo mora mogao bi porasti za više metara ako ne prestanemo brzo sagorijevati fosilna goriva.“

Čak i ako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma, naučnici predviđaju da će porast mora do 0,9 metara do kraja vijeka poplaviti oko pet miliona zgrada. U svom istraživanju tim je koristio satelitske snimke visoke rezolucije i podatke o nadmorskoj visini kako bi napravio prvu veliku procjenu rizika od poplava za pojedinačne zgrade.

Na osnovu toga izradili su globalnu mapu procijenjenih poplava u različitim scenarijima – od 0,5 do 20 metara porasta mora. Prema toj mapi, pojedini obalni gradovi u Ujedinjenom Kraljevstvu, poput Grejt Jarmuta, mogli bi biti trajno pod vodom, dok bi dijelovi Londona, uključujući Pekam i Barking, završili ispod nivoa plime.

Gradovi u zoni plime
„Svi zavisimo od robe, hrane i goriva koji prolaze kroz luke i obalne infrastrukture izložene porastu mora“, upozorava profesor Erik Galbrejt, suautor studije. „Poremećaji u tom sistemu mogli bi izazvati haos u globalnoj ekonomiji i snabdijevanju hranom.“

Porast temperature uzrokuje topljenje ledenih ploča i širenje okeanske vode, što dovodi do povećanja nivoa mora. Naučnici procjenjuju da će milioni zgrada biti trajno potopljeni, dok će mnoge druge završiti u zoni plime.

„Iznenadio nas je veliki broj zgrada koje bi mogle biti ugrožene čak i relativno skromnim dugoročnim porastom nivoa mora“, dodaje profesor Džef Kardil, suautor studije. Autori ističu da je neophodno hitno djelovanje kako bi se smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublažile posljedice koje, prema svemu sudeći, već pogađaju planetu, prenosi Dnevno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalog

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NE BACAJTE STVARI! Tržište kolekcionarskih predmeta raste, evo šta sve danas VRIJEDI PRAVO BOGATSTVO!

Vjerovatno imate kutiju, ormar ili tavan pun starih igračaka, knjiga ili starih mobilnih telefona i laptopova za koje mislite da su potpuno bezvrijedni.

Ali ponekad ta mjesta mogu da kriju prava blaga. Prema riječima stručnjaka za investicije Adama Kopruckog, osnivača veb-sajta „Real World Investor“, tamo bi moglo biti skriveno malo bogatstvo.

„Većina ljudi baca stvari koje bi im mogle obezbijediti penziju za samo nekoliko godina“, kaže Koprucki, dodajući: „Određeni svakodnevni predmeti koji skupljaju prašinu u vašem domu mogli bi vrijediti više od vaših akcija do 2030. godine.“

Prvi predmet – ajfon prve generacije
Koprucki ističe da je ajfon prve generacije jedan od najtraženijih kolekcionarskih predmeta. iPhone, koji se 2007. godine prodavao za 499 dolara, danas na aukcijama dostiže cijenu veću od 20.000 dolara u originalnom pakovanju!

Koprucki smatra da bi do 2030. godine modeli u odličnom stanju lako mogli vrijediti i do 50.000 dolara. Ali njegova procjena djeluje skromno – prije dvije godine novi, zapakovani iPhone 1 sa osam gigabajta memorije prodat je za 63.356 dolara, dok je rjeđa verzija od četiri gigabajta dostigla cijenu od nevjerovatnih 190.372 dolara.

Prema pisanju lista „New York Post“, podaci kompanije „Grand View Research“ pokazuju da je američko tržište kolekcionarskih predmeta dostiglo 62 milijarde dolara u 2024. godini i ne pokazuje znake usporavanja. Do 2030. godine predviđa se rast na 83,7 milijardi dolara.

Vrijedne igračke i knjige iz 80-ih i 90-ih
Koprucki dodaje da bi i omiljene igračke i knjige iz 1980-ih i 1990-ih mogle dostići visoke cijene.

„Figurice iz Ratova zvijezda sa kojima ste se igrali kao dijete ili Pokémon kartice koje ste sakupljali sada mogu finansirati kaparu za kuću“, kaže Koprucki i navodi nekoliko primjera:

Originalne igračke Transformersi iz 80-ih u zapečaćenom pakovanju prodaju se i do 20.000 dolara po komadu.

Prvo izdanje knjige o Hariju Poteru, koje je prvobitno koštalo 20 dolara, sada vrijedi više od 50.000 dolara.

Nintendo igra Super Mario Bros prodata je za čak 2 miliona dolara 2021. godine.

Kolekcionari su spremni da plate i do deset puta više ako je predmet u originalnom pakovanju, ali i očuvani predmeti mogu biti izuzetno vrijedni. Ako posjedujete nešto što bi moglo imati kolekcionarsku vrijednost, Koprucki savjetuje da se obavezno konsultujete sa stručnjakom i zatražite procjenu prije nego što predmet prodate putem interneta.

„Onlajn aukcijske stranice olakšavaju prodaju više nego ikad, ali je ključno da tačno znate šta imate – to je jedini način da ostvarite najveći mogući profit“, objašnjava Koprucki, prebaci Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno