Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u julu ove godine iznosila je nešto više od 1.700 KM, čime je BiH ostala na samom dnu ljestvice po visini primanja u regionu.

Dok građane pogađa rastuća inflacija i stalni skok cijena osnovnih životnih namirnica, standard u BiH dodatno urušavaju i najniže penzije u okruženju, upozoravaju stručnjaci i ekonomski analitičari.

Prema riječima narodnog poslanika Bojana Kresojevića, spor rast plata u odnosu na inflaciju i susjedne zemlje direktna je posljedica neadekvatnog upravljanja ekonomskim razvojem.

On ističe da su primanja u regionu rasla znatno brže nego u BiH, navodeći primjer Srbije gdje je prosječna plata pretekla domaću i dostigla oko 2.000 KM (preko 1.000 evra).

Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da su visoka poreska opterećenja na rad jedan od ključnih razloga za niske zvanične plate. U Republici Srpskoj opterećenje iznosi 64 odsto, dok je u Federaciji BiH blizu 70 odsto, što je znatno iznad prosjeka razvijenih zemalja (40–50%). Pavlović naglašava da ovakva poslovna klima tjera poslodavce u sivu ekonomiju.

Pored visokih nameta i inflacije, na nizak nivo primanja utiču i loša politička situacija te izostanak stranih investicija.

Regionalna poređenja pokazuju da Slovenija i dalje drži ubjedljivo prvo mjesto sa prosječnom platom od oko 1.700 evra u julu, slijedi Hrvatska sa 1.500 evra, dok prosječna primanja u Srbiji i Crnoj Gori iznose nešto više od 1.000 evra.

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa rezultatima izbora izašla odmah u izbornoj noći, na konačno potvrđivanje izbornih rezultata će se ipak, kao i do sada, čekati skoro 30 dana.

Zašto će se na konačne rezultate izbora čekati do 3. novembra?

“Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Krajnji rok za potvrđivanje rezultata izbora je 3. novembar, a od dana potvrđivanja izbora počinju teći rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Koje institucije prve počinju s radom nakon potvrde rezultata?

Ako je suditi po ranijim izbornim ciklusima, prvo će se konstituisati Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Prema Poslovniku o radu Narodne skupštine Republike Srpske, rok za konstituisanje je 15 dana od dana potvrđivanja izbora. Tu sjednicu saziva predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske iz prethodnog saziva, u ovom slučaju Nenad Stevandić, a novim sazivom do izbora novog predsjednika predsjedava najstariji poslanik.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, poslovnikom je precizirano da sjednicu u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora saziva predsjedavajući iz prethodnog saziva, a to je Denis Bećirović.

Kada se imenuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH?

Predsjedništvo BiH ima i rok u kojem treba da imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ali taj rok do sada nikada nije ispoštovan.

“Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Koliko traje formiranje nove vlasti u BiH?

Ako uzmemo u obzir da je rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 30 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH trebalo bi da imenuje najdalje polovinom novembra.

Poslije toga, odluka o imenovanju odmah se dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a nakon potvrđivanja u Predstavničkom domu predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima rok da sastavi Savjet ministara BiH.

“Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Rok za formiranje kantonalnih skupština je 10 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, a rok za formiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.

„Kada se izborni rezultati oslobode pobjedničke retorike i svedu na brojeve, poruka ovih izbora je jasna: Pokret Sigurna Srpska je potvrdio opravdanost svog osnivanja i proširio podršku, dok su i oni koji danas proglašavaju apsolutnu pobjedu izgubili značajan broj glasova.”

Rekao je ovo zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić, koji kaže da su ovi izbori održani uz značajno manju izlaznost i zato nije dovoljno samo pogledati konačan broj glasova.

Zaista je, kaže on, zabrinjavajući pad interesa građana za skoro 100.000. Potrebno je, smatra, uporediti i apsolutne brojeve i procentualne udjele, ali i vidjeti šta se dešavalo sa svakom političkom organizacijom u odnosu na prethodni izborni ciklus.

“Prema dosadašnjim rezultatima i našoj analizi za Narodnu skupštinu Republike Srpske, PSS je, u poređenju sa rezultatom PDP-a iz 2022. godine, povećao broj glasova sa oko 66.000 na oko 71.000. Istovremeno, SNSD bilježi pad od oko 25.000, a značajan pad imaju i druge političke organizacije.

Zato nije tačna teza koja se pokušava stvoriti u javnosti da je samo PSS negdje izgubio podršku, dok su svi drugi ostvarili rast. Brojevi pokazuju upravo suprotno. U izbornom procesu u kojem je ukupan broj glasova značajno manji, PSS je uspio da poveća svoj apsolutni broj glasova za Narodnu skupštinu i da značajno poveća svoj procentualni udio”, naveo je Radojičić i dodao:

“Još važnije, rast nije koncentrisan samo na jedno mjesto. Od devet izbornih jedinica za Narodnu skupštinu, rast bilježimo u osam. U prvoj izbornoj jedinici idemo sa 8,79 na 14,87 odsto, u drugoj sa 8,72 na 13,58, u četvrtoj sa osam na 12,44, u šestoj sa 7,57 na 11,60, a u osmoj sa 3,58 na 13,30 odsto.

Nećemo bježati ni od jednog lošeg rezultata, kao što nećemo dozvoliti ni da se prećute dobri”, kazao je on.

Slična kretanja, kaže Radojičić, vidljiva su i na nivou Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje, prema našoj analizi, ukupan rezultat raste sa oko 73.000 na oko 75.000 glasova.

“S druge strane, treba biti precizan i kada se govori o SNSD-u. SNSD jeste osvojio najviše glasova i to niko ne spori. Ali teza o nekakvoj apsolutnoj pobjedi ne odgovara potpuno onome što pokazuju brojevi. Ako u odnosu na prethodne izbore gubite desetine hiljada glasova, onda imate razlog da analizirate taj pad, bez obzira na to što ste ostali prvi.

Za nas je najvažnija činjenica da je novi politički koncept, koji je okupio različite ljude i političke organizacije u Pokret Sigurna Srpska, na svojim prvim opštim izborima pokazao da ima snagu širom Republike Srpske. Nismo zadovoljni svakim rezultatom i nećemo se ponašati kao da nemamo šta da popravljamo. Naprotiv. Posebno ćemo analizirati sredine u kojima nismo ostvarili očekivanja.

Ali kada podvučemo crtu, dobili smo jasan odgovor na najvažnije pitanje: da li je vrijedilo formirati Pokret Sigurna Srpska i krenuti putem šireg političkog okupljanja? Brojevi kažu da jeste.
PSS je danas politička snaga sa podrškom širom Republike Srpske, a ovi izbori za nas nisu kraj jednog procesa, nego polazna tačka za njegov dalji rast”, jasan je Radojičić.