Zdravlje

NAMIRNICE KOJE “HLADE” TIJELO Konzumirajte ih da lakše preživite vrućine

U ishranu treba uvrstiti puno sezonskog povrća i voća, a izbaciti tešku hranu koja nam “zagrijava” tijelo.

Tokom ljetnih mjeseci klimatske prilike se mijenjaju, pa je veoma važno uskladiti ishranu sa visokim temperaturama. Za vrele ljetne dane treba odabrati nekoliko namirnica koje se ubrajaju u laganu hranu i koje “hlade” naše tijelo.

Kada živa na termometru počne da pokazuje temperaturu iznad 25 stepeni, mnogi stručnjaci predlažu “lakšu hranu”, kako bi naš organizam lakše funkcionisao.

Laka hrana je ona koja se brže i lakše vari, pa se samim tim te namirnice ne zadržavaju dugo u našem tijelu i ne opterećuju organe za varenje. To znači da u ishranu treba uvrstiti puno sezonskog povrća i voća, a izbaciti tešku hranu koja nam “zagrijava” tijelo. Najlakše i najbrže se vare ugljeni hidrati, proteini, a najteže i najsporije masti.

Namirnice koje sadrže visok procenat vode odlične su za vrele ljetne dane, jer hidriraju naš organizam. Važne su i za ljude koji ne unose dovoljnu količinu tečnosti.

1. Krastavac

Iako je nezamjenljiva namirnica u ljetnim mjesecima, zbog svoje nutritivne vrijednosti, ljekari preporučuju uzimanje ovog povrća tokom cijele godine. Krastavci su puni vitamina Ce, u tragovima su tu svi vitamini B grupe, a sadrže i karoten.

Od minerala krastavci su bogati fosforom, kalijumom, gvožđem, manganom i jodom. Izbalansiran odnos natrijuma i kalijuma (mali procenat natrijuma, visok kalijum) čini ga savršenim diuretikom koji pomaže u izbacivanju tečnosti i toksina iz tijela.

Krastavac je jedna od najzdravijih namirnica sa najmanje kalorija – samo 100 grama krastavca sadrži 15 kalorija.

Ne sadrži masti ili holesterol. Kora krastavca je koristan izbor vlakana koja regulišu varenje i pomažu u topljenju masti. Krastavac sadrži oko 96 odsto vode.

2. Paradajz, izvor vitamina i vlakana

Sočan, ukusan, zdrav, namirnica koja osvježava. Bogat je likopenom i vitaminom Ce, ima mali procenat kalorija. U sebi sadrži oko 95 odsto vode. Sadrži i fosfor i bakar. Važan je za zdravu kožu i čvrste kosti, jer pomaže u jačanju koščanog sistema.

Snižava krvni pritisak i sprečava razvoj karcinoma. Važan je u ishrani dijabetičara.

3. Zelena salata

Dobra je kombinacija niskog sadržaja kalorija i velike količine vode, oko 96 odsto. Odličan je izvor vlakana, a preporučuje se osobama koje pate od opstipacije. Gvožđe i bakar u salati veoma su korisni za poboljšanje krvne slike.

Zelena salata ima i zaštitnu ulogu protiv nekih oblika raka (na organima za varenje i disanje).

Salatu je najbolje jesti na početku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Sirovo sjeme suncokreta, susama, bundeve i lana preporučljivo je za kombinaciju sa salatama od povrća.

4. Lubenica

Mnogim ljudima je omiljena tokom ljetnih mjeseci, ubraja se u zdrav, ukusan i sladak zalogaj. U sebi sadrži 92 odsto vode.

Sadrži esencijalne vitamine A, Ce i B6. Lubenica sadrži i magnezijum, koji pomaže u regulisanju rada mišića i nerava. Sprečava i bol u mišićima.

5. Špinat kao lijek

Zdravo zeleno povrće koje u sebi sadrži oko 92 odsto vode, bogato magnezijumom, kalijumom i vitaminima B grupe. Važan je jer našem tijelu daje energiju.

Špinat kao prirodni izvor vitamina, minerala i vlakana, bogat je i fitonutrijentima, posebno beta-karotenom i luteinom, koji ga čine povrćem sa dosta antioksidanata koji štite ćelije u tijelu. Pripada istoj porodici biljaka kao cvekla, blitva, repa.

Obezbjeđuje protok kiseonika do ćelija i tkiva: špinat sadrži gvožđe, koje utiče na količinu hemoglobina u krvi.

6. Paprike

Narandžasta, žuta,crvena, ljubičasta ili zelena, slatka ili ljuta, paprika je oduvijek važila za izuzetno zdravu hranu jer je bogata vitaminima i mineralima koji su neophodni ljudskom organizmu.

Paprika pored velikih količina vitamina A, B i Ce vitamina, koji su važni za jačanje imuniteta, sadrži i vitamine B1 i B2. Zbog vitamina E, ovo povrće se koristi u prevenciji raka.

Od minerala ima najviše kalijuma, fosfora i gvožđa. Količina vode koju sadrži je približno 89 odsto, dok količina eteričnih ulja u sjemenu zavisi od količine prisutnog kapsaicin alkaloida.

7. Jagode

Slatko voće koje mnogi ljudi obožavaju. Osim što su bogate antioksidansima i vitaminom Ce, jagode sadrže više od 90 odsto vode u sebi.

8. Dinje

Slatko voće sa visokim sadržajem vode, oko 90 odsto. Dinja je bogata kalijumom koji je odličan za održavanje hidriranosti tijela.

Dinja sadrži izuzetno malo kalorija i masti, a njen plod sadrži 95 odsto vode, jedan procenat bjelančevina, 5,5 odsto šećera, jedan gram biljnih vlakana, limunsku kiselinu… Bogata je vitaminima B i Ce, a od minerala sadrži fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum, gvožđe, cink…

Sprečava dehidraciju organizma. Zbog visokog sadržaja i vode i elektrolita, dinja dobro balansira njihov odnos i zadržavanje neophodnih elektrolita u organizmu.

9. Ananas

Voće koje je odličan izvor vitamina Ce, sa oko 87 odsto vode. Ananas je najpopularnije tropsko voće i s pravom nosi naziv “kraljica voća”. Bogat je mineralima kao što su gvožđe i mangan, sadrži mnogo vitamina Ce, kao i beta karotena. Sadrži i enzim bromelain, koji prirodno podržava varenje.

Pored toga, ananas sadrži serotonin i vanilin. Ovaj drugi djeluje kao pojačivač raspoloženja, dok serotonin djeluje kao transporter supstance do mozga i odgovoran je za zadovoljstvo i dobro raspoloženje. Ananas može pozitivno uticati na želju za hranom i anksioznost.

Zdravlje

JEDNOSTAVAN RECEPT ZA UKUSAN DORUČAK Omlet iz rerne

Sastojci:

3 jaja

200 g brašna

200 ml jogurta

200 g zlatiborac suve svinjske pečenice

1 prašak za pecivo

Kiseli krastavčići po želji

Priprema:

U činiju ulupati tri jaja, posoliti i dodati jogurt. Umutiti, dodati brašno i prašak za pecivo. Sjediniti smjesu. Polovinu smjese izliti u pleh, preko toga staviti isjeckanu svinjsku pečenicu, pa ponovo preliti drugom polovinom smjese. Peći u rerni na 200 stepeni, oko 20 minuta.

Nastavi čitati

Kuhinjica

ODMAH U MARKET! Devet voćki koji će vam spasiti kosti

Kalcijum je ključan za zdravlje kostiju i zuba, ali i za rad mišića, nervnog sistema i krvnih sudova. I dok se najčešće povezuje sa čašom mlijeka, dijetetičari ističu da voće može biti neočekivano dobar saveznik u borbi protiv nedostatka kalcijuma – pogotovo ako ga unosite kroz raznovrsnu biljnu ishranu.

Stručnjaci kažu da odraslima treba oko 1.000 mg kalcijuma dnevno, a djeci, trudnicama i starijima čak i više.

Devet voćki koje predvode po sadržaju kalcijuma
1. Indijska smokva – 83 mg po šolji
Egzotični plod kaktusa oduševljava ne samo izgledom i ukusom (kombinacija jagode, lubenice i citrusa), već i visokim sadržajem kalcijuma – pogotovo u kori. Može se jesti svježa, cijeđena, ili kao osnova za džemove i deserte.

2. Narandža – 65 mg (velika) / 349 mg (čaša s dodatim kalcijumom)
Osim što je kraljica vitamina C, narandža je odlična i za kosti. Sokovi obogaćeni kalcijumom mogu dostići čak i količinu kao jedna čaša mlijeka. Ipak, dijetetičari savjetuju da ne preterujete – jedna čaša dnevno je dovoljna.

3. Crna ribizla – 61 mg po šolji
Ova tamna bobica je pravi superheroj među voćem: bogata kalcijumom, antioksidansima i vlaknima. Možete je konzumirati svježu, sušenu, u marmeladama ili sokovima.

4. Suve smokve – 60 mg u 1/4 šolje
Ne samo da su odličan prirodni izvor energije, već su i jedna od najkoncentrovanijih voćnih namirnica kada je kalcijum u pitanju. Savršene kao grickalica ili dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama i salatama.

5. Kupine – 42 mg po šolji
Niskokalorične, bogate vlaknima i snažnim antioksidansima, kupine su pravo blago za vaše zdravlje. Savršene su u smoothie-ju, voćnim salatama ili kao osvježavajući dodatak doručku.

6. Papaja – 29 mg po šolji
Tropska kraljica zdravlja, papaja obiluje vitaminima, gvožđem i, naravno – kalcijumom.

Zanimljivo: u “plavim zonama” (dijelovima svijeta s najdugovječnijom populacijom), papaja se često jede svakodnevno.

7. Kivi – 26 mg po plodu
Ova mala zelena voćka nadmašuje i narandžu po količini vitamina C, a uz to sadrži i solidnu dozu kalcijuma. Bogat je vlaknima, pomaže varenju i odličan je za imunitet.

8. Suve šljive – 19 mg u 1/4 šolje
Poznate po tome što “pokreću stvari”, suve šljive su i saveznik zdravih kostiju. Iako količina kalcijuma nije ogromna, redovna upotreba doprinosi zdravlju zbog ukupnog mineralnog sastava.

9. Suve kajsije – 18 mg u 1/4 šolje
Zahvaljujući koncentraciji hranljivih materija, suve kajsije su odličan dodatak biljnim obrocima – osim kalcijuma, donose i gvožđe, proteine i energiju, prenosi Ona.

Voće ne može sve, ali može mnogo
Ako se hranite biljno ili jednostavno želite da smanjite unos mliječnih proizvoda, ne zaboravite da voće može doprinijeti unosu kalcijuma, naročito kada se kombinuje sa:

biljnim mlijekom obogaćenim kalcijumom,
tofuom,
bademima,
tahinijem,
i zelenim lisnatim povrćem (kelj, blitva, rukola).

Nastavi čitati

Zdravlje

DOBRO PAZITE! Zaraženi krpelji mogu prenijeti zoonoze na čovjeka

Krpelji mogu prenijeti na ljude nekoliko bolesti od kojih uglavnom obolijevaju životinje, zato poslije boravka u prirodi obavezno treba pregledati odjeću i tijelo, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Načelnik Službe za epidemiolologiju u Institutu Nina Rodić Vukmir rekla je Srni da krpelji mogu da prenesu na ljude lajmsku bolest, krpeljski meningoencefalitis, tularemiju, hemoragijsku groznicu i druge bolesti.

Vukmirova je navela da se vakcinacijom jedino može spriječiti pojava krpeljskog meningoencefalitisa, ali da vakcina ne štiti od lajmske bolesti koja je najčešća na ovim prostorima.

“Kod nas ova vakcina nije dostupna”, rekla je Vukmirova.

Ona je pojasnila da je pojava crvenila dokaz zaraze uzročnikom lajamske bolesti koja zahtijeva liječenje, te napomenula da mjesto uboda krpelja treba da posmatrati do mjesec dana.

Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje, a na ljude prenesu prilikom ugriza, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznice.

Vukmirova je napomenula da krpelja iz kože treba odstraniti bez čupanja i gnječenja, ne stavljajući nikakva hemijska sredstva jer tada pojačano izlučuje veću količinu sekreta, te tako lakše prenese infekciju.

Prema njenim riječima, krpelja treba odstraniti pincetom, hvatanjem što bliže koži i laganim povlačenjem, a poslije odstranjivanja mjesto uboda dezinfikovati.

Prilikom boravka u prirodi, Vukmirova je savjetovala duge rukave i nogavice, a po povratku pregledati odjeću i cijelo tijelo, prvenstveno djece.

Nastavi čitati