Connect with us

Zdravlje

NAMIRNICE KOJE “HLADE” TIJELO Konzumirajte ih da lakše preživite vrućine

U ishranu treba uvrstiti puno sezonskog povrća i voća, a izbaciti tešku hranu koja nam “zagrijava” tijelo.

Tokom ljetnih mjeseci klimatske prilike se mijenjaju, pa je veoma važno uskladiti ishranu sa visokim temperaturama. Za vrele ljetne dane treba odabrati nekoliko namirnica koje se ubrajaju u laganu hranu i koje “hlade” naše tijelo.

Kada živa na termometru počne da pokazuje temperaturu iznad 25 stepeni, mnogi stručnjaci predlažu “lakšu hranu”, kako bi naš organizam lakše funkcionisao.

Laka hrana je ona koja se brže i lakše vari, pa se samim tim te namirnice ne zadržavaju dugo u našem tijelu i ne opterećuju organe za varenje. To znači da u ishranu treba uvrstiti puno sezonskog povrća i voća, a izbaciti tešku hranu koja nam “zagrijava” tijelo. Najlakše i najbrže se vare ugljeni hidrati, proteini, a najteže i najsporije masti.

Namirnice koje sadrže visok procenat vode odlične su za vrele ljetne dane, jer hidriraju naš organizam. Važne su i za ljude koji ne unose dovoljnu količinu tečnosti.

1. Krastavac

Iako je nezamjenljiva namirnica u ljetnim mjesecima, zbog svoje nutritivne vrijednosti, ljekari preporučuju uzimanje ovog povrća tokom cijele godine. Krastavci su puni vitamina Ce, u tragovima su tu svi vitamini B grupe, a sadrže i karoten.

Od minerala krastavci su bogati fosforom, kalijumom, gvožđem, manganom i jodom. Izbalansiran odnos natrijuma i kalijuma (mali procenat natrijuma, visok kalijum) čini ga savršenim diuretikom koji pomaže u izbacivanju tečnosti i toksina iz tijela.

Krastavac je jedna od najzdravijih namirnica sa najmanje kalorija – samo 100 grama krastavca sadrži 15 kalorija.

Ne sadrži masti ili holesterol. Kora krastavca je koristan izbor vlakana koja regulišu varenje i pomažu u topljenju masti. Krastavac sadrži oko 96 odsto vode.

2. Paradajz, izvor vitamina i vlakana

Sočan, ukusan, zdrav, namirnica koja osvježava. Bogat je likopenom i vitaminom Ce, ima mali procenat kalorija. U sebi sadrži oko 95 odsto vode. Sadrži i fosfor i bakar. Važan je za zdravu kožu i čvrste kosti, jer pomaže u jačanju koščanog sistema.

Snižava krvni pritisak i sprečava razvoj karcinoma. Važan je u ishrani dijabetičara.

3. Zelena salata

Dobra je kombinacija niskog sadržaja kalorija i velike količine vode, oko 96 odsto. Odličan je izvor vlakana, a preporučuje se osobama koje pate od opstipacije. Gvožđe i bakar u salati veoma su korisni za poboljšanje krvne slike.

Zelena salata ima i zaštitnu ulogu protiv nekih oblika raka (na organima za varenje i disanje).

Salatu je najbolje jesti na početku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Sirovo sjeme suncokreta, susama, bundeve i lana preporučljivo je za kombinaciju sa salatama od povrća.

4. Lubenica

Mnogim ljudima je omiljena tokom ljetnih mjeseci, ubraja se u zdrav, ukusan i sladak zalogaj. U sebi sadrži 92 odsto vode.

Sadrži esencijalne vitamine A, Ce i B6. Lubenica sadrži i magnezijum, koji pomaže u regulisanju rada mišića i nerava. Sprečava i bol u mišićima.

5. Špinat kao lijek

Zdravo zeleno povrće koje u sebi sadrži oko 92 odsto vode, bogato magnezijumom, kalijumom i vitaminima B grupe. Važan je jer našem tijelu daje energiju.

Špinat kao prirodni izvor vitamina, minerala i vlakana, bogat je i fitonutrijentima, posebno beta-karotenom i luteinom, koji ga čine povrćem sa dosta antioksidanata koji štite ćelije u tijelu. Pripada istoj porodici biljaka kao cvekla, blitva, repa.

Obezbjeđuje protok kiseonika do ćelija i tkiva: špinat sadrži gvožđe, koje utiče na količinu hemoglobina u krvi.

6. Paprike

Narandžasta, žuta,crvena, ljubičasta ili zelena, slatka ili ljuta, paprika je oduvijek važila za izuzetno zdravu hranu jer je bogata vitaminima i mineralima koji su neophodni ljudskom organizmu.

Paprika pored velikih količina vitamina A, B i Ce vitamina, koji su važni za jačanje imuniteta, sadrži i vitamine B1 i B2. Zbog vitamina E, ovo povrće se koristi u prevenciji raka.

Od minerala ima najviše kalijuma, fosfora i gvožđa. Količina vode koju sadrži je približno 89 odsto, dok količina eteričnih ulja u sjemenu zavisi od količine prisutnog kapsaicin alkaloida.

7. Jagode

Slatko voće koje mnogi ljudi obožavaju. Osim što su bogate antioksidansima i vitaminom Ce, jagode sadrže više od 90 odsto vode u sebi.

8. Dinje

Slatko voće sa visokim sadržajem vode, oko 90 odsto. Dinja je bogata kalijumom koji je odličan za održavanje hidriranosti tijela.

Dinja sadrži izuzetno malo kalorija i masti, a njen plod sadrži 95 odsto vode, jedan procenat bjelančevina, 5,5 odsto šećera, jedan gram biljnih vlakana, limunsku kiselinu… Bogata je vitaminima B i Ce, a od minerala sadrži fosfor, kalcijum, magnezijum, kalijum, gvožđe, cink…

Sprečava dehidraciju organizma. Zbog visokog sadržaja i vode i elektrolita, dinja dobro balansira njihov odnos i zadržavanje neophodnih elektrolita u organizmu.

9. Ananas

Voće koje je odličan izvor vitamina Ce, sa oko 87 odsto vode. Ananas je najpopularnije tropsko voće i s pravom nosi naziv “kraljica voća”. Bogat je mineralima kao što su gvožđe i mangan, sadrži mnogo vitamina Ce, kao i beta karotena. Sadrži i enzim bromelain, koji prirodno podržava varenje.

Pored toga, ananas sadrži serotonin i vanilin. Ovaj drugi djeluje kao pojačivač raspoloženja, dok serotonin djeluje kao transporter supstance do mozga i odgovoran je za zadovoljstvo i dobro raspoloženje. Ananas može pozitivno uticati na želju za hranom i anksioznost.

Zdravlje

“SUPER GRIP” SE ŠIRI EVROPOM: Epidemiolozi upozoravaju građane Srpske

Takozvani „super grip“, odnosno virus gripa A H3N2, koji se posljednjih sedmica intenzivno širi Evropom, zabilježen je i u Republici Srpskoj, gdje su potvrđena tri slučaja infekcije.

Epidemiolozi upozoravaju da je vrhunac sezone gripa tek pred nama i apeluju na građane da budu oprezni.

Načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir izjavila je za Jutarnji program RTRS-a da je riječ o poznatom virusu, a ne o novom soju.

“To nije novi virus, već podtip A H3N2 koji ima manju izmjenu u genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju širenja i lako izaziva oboljevanje kod osoba koje nemaju izgrađen imunitet”, istakla je Rodić Vukmir.

Prema njenim riječima, Republika Srpska ulazi u uobičajenu sezonu gripa, koja svake godine dostiže vrhunac tokom zimskih mjeseci.

“Nalazimo se u standardnoj sezoni gripa, a najveći broj oboljelih očekujemo krajem januara i početkom februara. Porast broja infekcija tek predstoji”, navela je ona.

Rodić Vukmir je uputila apel građanima da, ukoliko imaju simptome bolesti, svedu kontakte i posjete na minimum i da vode računa o zaštiti drugih.

Prema podacima domova zdravlja u Republici Srpskoj, prijavljeno je 4.950 slučajeva akutnih respiratornih infekcija, dok su oboljenja slična gripi registrovana kod 432 osobe. Tokom ove sedmice u bolnicama je zabilježeno 88 slučajeva teške akutne respiratorne infekcije koji su zahtijevali hospitalizaciju.

Najveća učestalost oboljenja sličnih gripi zabilježena je u regijama Bijeljine i Foče. Najviše oboljelih od akutnih respiratornih i infekcija sličnih gripi pripada uzrasnim grupama od 30 do 64 godine i od 5 do 14 godina, dok su kod teških oblika infekcije najugroženiji najmlađi i najstariji građani.

Nastavi čitati

Zdravlje

POTPISANA UREDBA: Marihuana dozvoljena u medicinske svrhe

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se ubrzava reklasifikacija kanabisa, odnosno kojom se marihuana premješta u nižu kategoriju kontrolisanih supstanci.

Ovim se otvara put da američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) detaljnije prouči njegove moguće medicinske primjene.

– Imamo ljude koji me godinama mole da ovo uradim, ljude koji trpe velike bolove decenijama – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodajući da je ovakva odluka pitanje “zdravog razuma”.

On je naglasio da se tom mjerom kanabis ne legalizuje na nivou cijele zemlje, prenosi “NBC News”.

– Ovo ni na koji način ne legalizuje marihuanu, niti na bilo koji način odobrava njenu upotrebu kao rekreativne droge – rekao je Tramp, dodajući da je cilj uredbe pomoć osobama koje pate od hroničnih bolova.

Tramp je takođe naveo da nije otvoren za legalizaciju kanabisa u rekreativne svrhe.

– Nikada nije bezbjedno koristiti snažne supstance u rekreativne svrhe – istakao je američki predsjednik.

Prema navodima visokih zvaničnika administracije za Rojters, Trampovom uredbom nalaže državnom pravobraniocu SAD da ubrza proces reklasifikacije marihuane, što bi moglo da dovede do njenog svrstavanja u istu kategoriju sa pojedinim analgeticima, kao supstancom nižeg rizika.

Kanabis je trenutno, prema Zakonu o kontrolisanim supstancama iz 1970. godine, svrstan u istu kategoriju kao heroin, ekstazi i LSD.

Trampova uredba nalaže da se kanabis reklasifikuje u treću kategoriju kontrolisanih supstanci, koju Agencija za borbu protiv droga (DEA) definiše kao supstance sa umjerenim do niskim potencijalom za fizičku i psihološku zavisnost.

U treću kategoriju, između ostalog, spadaju lijekovi poput paracetamola sa kodeinom, ketamin i testosteron.

Nastavi čitati

Zdravlje

Kada je bolje da uzimamo vitamin D – UJUTRU ILI UVEČE?

Vitamin D je ključan za zdravlje, ali ga je često teško unijeti u dovoljnim količinama samo prehranom, zbog čega su dodaci ishrani jako popularni.

Za bolju apsorpciju uključite u ishranu zdrave izvore masti kao što su avokado, orašasti plodovi, semenke, masna riba poput lososa ili sardina, punomasni mliječni proizvodi i jaja.

Jutro kao praktičan izbor
Mnogi se odlučuju da uzimaju vitamin D ujutro jer je to praktičnije i lakše ga je zapamtiti, posebno ako uzimate više suplemenata.

Raspoređivanje suplemenata tokom dana može biti izazovno, pa je stvaranje navike uzimanja vitamina D uz doručak odlično rješenje.

Da biste naučili biti dosljedni, možete isprobati nekoliko jednostavnih trikova: koristite kutijicu za tablete, postavite alarm na telefonu ili jednostavno držite suplemente blizu stola za ručavanje kao vizuelni podsjetnik.

Uticaj na san ako se uzima uveče
Postoje i oni koji preferiraju uzimanje vitamina D kasnije tokom dana, ali postavlja se pitanje da li to utiče na san. Dokazi o tome su podijeljeni.

Na primjer, pregled nekoliko studija iz 2021. godine sugeriše da vitamin D može uticati na proizvodnju melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja.

Niži nivoi vitamina D prije spavanja mogli bi biti povezani sa pojačanom pretvorbom serotonina u melatonin, što znači da uzimanje vitamina D neposredno prije spavanja može smanjiti nivo melatonina i potencijalno poremetiti san.

S druge strane, novija istraživanja, uključujući pregled i analizu iz 2024. godine, pokazuju da suplementacija vitaminom D zapravo može poboljšati kvalitet sna.

Pošto vitamin D može različito djelovati na pojedince, najbolje je eksperimentisati i pronaći vrijeme koje vama najviše odgovara.

Postoji li idealno vrijeme?
Iako uzimanje vitamina D uz obrok može značajno poboljšati njegovu apsorpciju i efikasnije povećati nivo u krvi, istraživanja još nisu dala konačan odgovor na to da li je bolje uzimati ga ujutro ili naveče.

Najvažnije je uklopiti vitamin D u svoju svakodnevnu rutinu i uzimati ga dosljedno kako biste osigurali maksimalnu efikasnost.

Bilo da ga uzimate uz doručak ili večernji obrok, ključno je pronaći vrijeme koje vama odgovara i ne remeti vam san.

Dosljednost je važnija od tačnog doba dana. Suplementi su efikasan način da podignete nivo vitamina D, a ako vam je potrebna pomoć pri odabiru doze ili načina uzimanja, obavezno se posavjetujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno