Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da podrži izraelski plan za napad na iranska nuklearna postrojenja, odlučivši se za diplomatske pregovore sa Teheranom, naveli su američki zvaničnici i izvori upoznati sa situacijom.

Kako je prenio Njujork tajms, Izrael je planirao da već u maju izvede napade na iranske nuklearne lokacije, što bi značajno unazadilo iranski program za izradu nuklearnog oružja.

Skoro svi planovi zahtijevali bi američku vojnu pomoć kako bi napad bio uspješan.

Međutim, nakon višemesečne debate u Beloj kući postignut je konsenzus da se prioritet da pregovorima, budući da je Iran pokazao spremnost na dijalog.

Tokom susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Vašingtonu početkom aprila, Tramp je obavijestio izraelskog lidera da SAD neće podržati napad dok traju pregovori sa Iranom.

Netanjahu je javno rekao da bilo kakav dogovor s Teheranom mora da omogući “ulazak, uništenje postrojenja i demontažu opreme pod američkim nadzorom i izvršenjem”.

Američka vojska je tokom marta i aprila prebacila dodatne snage i opremu na Bliski istok, uključujući nosače aviona i sisteme protivvazdušne odbrane, što je moglo da bude korišćeno i za podršku izraelskom napadu.

B-2 bombarderi sposobni za nošenje “bunker buster” bombi već su raspoređeni na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Iako su neki visoki američki zvaničnici, poput generala Majkla Kurile, bili otvoreni za razmatranje izraelskih planova, drugi, uključujući direktorku Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, izrazili su zabrinutost da bi takav napad mogao da izazove veće sukobe u regionu.

Tramp je, uprkos otporu prema trenutnom napadu, ostavio mogućnost vojne opcije ukoliko pregovori sa Teheranom propadnu.

– Ako bude potrebe za vojskom, koristićemo vojsku. Izrael će, naravno, biti predvodnik – rekao je Tramp.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i potpredsjednik Džej Di Vens podržali su ideju da Tramp prvo pruži šansu pregovorima, uz mogućnost vojne akcije kao krajnje mjere.

Pregovori između SAD i Irana su trenutno u toku, a administracija insistira da Iran ne može da ima nuklearno oružje i da sve opcije ostaju otvorene.

Rusko-američka saradnja u svemiru se, uprkos svemu, nastavlja, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa studentima.

– Uprkos svemu, sve se nastavlja, ali su Evropljani odlučili da je obustave. To je njihov izbor – ocenio je Putin.

Putin je objasnio da su evropske zemlje ograničile saradnju u svemiru sa Rusijom, ali u Evropi nastavlja da radi ruska oprema.

– I pored toga što su naši evropski partneri prestali da sarađuju sa nama, praktično je sveli na nulu, ipak ruska oprema i dalje radi na njihovim stanicama, u njihovim objektima, uključujući i, po mom mišljenju, za proučavanje Marsa i tako dalje – rekao je ruski predsjednik.

On je dodao i da Rusija planira da proučava duboki svemir, i Mesec i Mars.

– Da podsjetim da smo svojevremeno prvi sletjeli na planetu na kojoj je temperatura 400-500 stepeni Celzijusa. Urađeno je nešto što djeluje nevjerovatno. Mnogo projekata se realizuje, mislim da će ovaj na kraju biti realizovan – rekao je Putin.

Kako je naveo, postoje i veliki planovi vezani za saradnju Rusije i Kine u svemiru.

– Imamo velike planove sa Kinom, zanimljive, dobre, grandiozne. Sve u svemu, sa zemljama BRIKS-a u cjelini – sa Indijom, Južnom Afrikom i Brazilom. Ova saradnja ne prestaje i ne može da prestane – naglasio je Putin.

Prema njegovom mišljenju, Rusija je privlačna za partnere u pitanjima istraživanja dubokog svemira.

Agencije

Kina pokazuje bolje rezultate nego što se očekivalo, u sred problema oko američkih tarifa i borbe da se dosegne pet odsto rasta BDP-a.

Tokom ove godine, BDP je porastao za čak 5,4 odsto, a maloprodaja i fabrička proizvodnja premašuju procjene koje su prethodno postavili analitičari.

Sve nam ovo kaže da su potrebni napori za razumno povećanje potrošačkih cijena, koje još uvijek nisu “u plusu”.

Indeks CSI 300 nastavlja pad uprkos optimističnim ekonomskim podacima, a cijene kuća i stanova u martu su pale sporije nego prethodnog mjeseca, javlja Bloomberg.

Brojevi pokazuju da je druga najveća svjetska ekonomija porasla u svakom smislu, ali su izgledi za dalje poboljšanje pomućeni trgovinskim ratom sa SAD koji se pogoršao ovog mjeseca.

Bruto domaći proizvod u prva tri mjeseca porastao je za 5,4 odsto, što je bolje od očekivanog. U nominalnom smislu rast je bio niži od toga, što znači da je Kina i dalje u deflaciji.

Industrijska proizvodnja porasla je za 7,7 odsto, što je najbrži rast od juna 2021. kada je zemlja još bila zatvorena.

Maloprodaja je porasla za 5,9 odsto, što je najbolji tempo od decembra 2023. i mnogo jači od rasta od 4,3 odsto koji su očekivali ekonomisti.

To poboljšanje privatne potrošnje je dobrodošlo, ali u cjelini podaci i dalje pokazuju znake ekonomije „u dvije brzine”, pri čemu ponuda i dalje nadmašuje potrošnju potrošača.

Tržište nekretnina pokazuje nekoliko „zelenih izdanaka”, kako kaže Bloomberg, sa padom cijena koji se bliži nuli.

Nacionalni biro za statistiku je naglasio da brži ekonomski rast pokazuje da Kina može da prebrodi nevolje oživljenog trgovinskog rata sa SAD i da se može osloniti na domaću potražnju.

Indeks CSI 300 završio je jutarnjim padom od jedan odsto zbog zabrinutosti da će trebati vremena da se pokaže uticaj carina na kinesku ekonomiju i da podaci koji su bolji od očekivanih mogu značiti duže čekanje na ekonomske podsticaje vlade, a u isto vrijeme juan je blago izgubio na vrijednosti. biznis.rs