Connect with us

Zanimljivosti

NASA POSLALA UPOZORENJE! “Ovo nije viđeno 40 godina, posljedice moguće u avgustu”

Ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do avgusta, onda ćemo biti na nepoznatoj teritoriji – upozorava Gavin Šmit, klimatolog iz NASA.

Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 stepena Celzijusa više nego što su klimatski modeli predviđali. Iako to možda ne izgleda mnogo, kada uzmete u obzir da je to mjera na čitavoj planeti, to je poprilična toplota.

“Nijedna godina nije zbunila prediktivne sposobnosti naučnika za klimu više od 2023. godine“, piše klimatolog iz NASA Gavin Šmit u članku za “Nejčur”, a prenosi “Sajens Alert”.
“Temperaturna anomalija iz 2023. došla je iz vedra neba, otkrivajući neviđen jaz u znanju, možda prvi put od prije oko 40 godina, kada su satelitski podaci počeli da nude modelarima pogled na Zemljin klimatski sistem u realnom vremenu”, dodao je.

Šmit upozorava da ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do avgusta, u skladu sa prethodnim Еl Ninjo fluktuacijama, onda ćemo biti na nepoznatoj teritoriji.

Postavljeno je nekoliko teorija za višak toplote koja premašuje ono što se očekuje od Еl Ninja i stope povećanja CO2. To uključuje smanjenje aerosola za površinsko hlađenje nakon promjena regulative 2020. godine; povećanje vodene pare koja zadržava toplotu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022; i aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu koja šalje više toplote u našem pravcu.
Ali čak i kombinovano, sve ovo ne objašnjava uočenu dodatnu toplotu, tvrdi Šmit.

Zabrinjavajuće je da nam nedostaje kritičan faktor u našem razumijevanju klimatskih sistema na Zemlji, što bi objasnilo ubrzanu stopu zagrijavanja, kao što je potencijalna pogrešna kalibracija u datumu početka uticaja čovječanstva na klimu – to bi objasnilo zašto nas ekstremne klimatske posljedice, uključujući smrtonosne poplave, požare i oluje, već tako snažno i brzo udaraju.

“To bi moglo da implicira da planeta koja se zagrijava već suštinski mijenja način na koji klimatski sistem funkcioniše, mnogo ranije nego što su naučnici očekivali“, objašnjava Šmit.

Ipak, iznenadni skok vrućine i dalje može biti kratkoročna anomalija ili ‘slabost’ u podacima, priznaje Šmit.

“Postoji rizik od miješanja kratkoročne klimatske varijabilnosti sa dugoročnim promjenama“, kaže Zejke Hausfader, naučnik za klimu sa Berklija u analizi za “Karbon Brif”.

Međutim, primjećuje da postoje neki rani znaci da ovo može biti više od privremene anomalije, uključujući ubrzano zagrevanje zabilježeno u toploti okeana i satelitska mjerenja Zemljine energetske neravnoteže.

Takođe nema znakova da ovo oštro povećanje klimatskih indikatora mijenja kurs. Upravo smo dostigli deseti uzastopni mjesec rekordne globalne toplote, sa 12 mjeseci iznad postavki Pariškog sporazuma o održavanju prosječne globalne temperature ispod 1,5 stepeni Celzijusa zagrijavanja.

Dok istraživači ispituju i raspravljaju o brojevima, mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama viška toplote svuda oko nas.

Tri četvrtine najvećeg sistema koralnih grebena na svijetu, Velikog koralnog grebena u Australiji, trenutno pati od visokog do ekstremnog nivoa ugroženosti. Životinje masovno umiru, a milioni ljudi u Africi gladuju zbog klimatskih promjena.

Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju toplotu mnogo više od drugih.

Iako je važno razraditi ove potencijalno velike neizvjesnosti u modeliranju klime, veći prioritet je ostvarivanje značajnog napretka ka zaustavljanju emisija gasova staklene bašte koje pokreću najveći dio globalnog zagrijavanja.

Related Topics:

Zanimljivosti

ZBOG NJEGOVIH SENDVIČA LJUDI STOJE U REDOVIMA! Poznati kuvar podijelio tajnu koja pravi nevjerovatnu razliku!

Za ukusan sendvič nisu neophodni skupi sastojci, već pažljivo usklađeni ukusi, malo hrskavosti i dobar raspored namirnica. Kuvar Mejson Hereford, poznat po kreativnim sendvičima u restoranu “Turkey and the Wolf” u Nju Orleansu, izdvaja tri savjeta koja se lako mogu primijeniti u kućnoj kuhinji.

Njegove kombinacije daleko su od uobičajenih: među omiljenim sendvičima gostiju nalaze se onaj s prženom kobasicom bolonja i čipsom te topli sendvič po uzoru na Ruben, u kojem je usoljenu govedinu zamijenilo raštansko zelje, navodi FaW.

Deceniju nakon otvaranja restoran i dalje privlači redove gostiju, a Hereford smatra da je tajna u kreativnosti i pažnji posvećenoj svakom sastojku.

“Svaki potez je prilika”, poručuje kuvar.

Kako postići ravnotežu ukusa?

Iako se sendvič često priprema kao brz obrok, Hereford savjetuje da mu se pristupi s jednakom pažnjom kao bilo kojem drugom jelu.

“Mnogi ljudi razmišljaju o sendvičima gotovo kao o zamjeni za tanjir hrane, ali ne zaboravite da i dalje pripremate kompletno jelo. So, kiselost, svježina, masnoća, ljutina – sve je to podjednako važno kada pravite sendvič”, objašnjava.

Posebno izdvaja kiselost, koju ljudi često zaboravljaju. Nekoliko kapi limunovog soka može osvježiti punjenje, dok se zelena salata prije dodavanja može začiniti malom količinom sirćeta.

Najjednostavnije rješenje može biti i kiseli krastavac poslužen uz sendvič. Kiselkasti dodatak naglašava ostale ukuse i pomaže da cijeli obrok djeluje uravnoteženije.

Kako dodati hrskavost?

Različite teksture jedan su od najlakših načina da običan sendvič postane zanimljiviji.

“To što je nešto između dvije kriške hljeba ne znači da ne možete dodati tostadu ili krupnije sjeckane orašaste plodove ili sjemenke kako biste dobili teksturu”, kaže Hereford.

Tostada, odnosno hrskava prepečena ili pržena tortilja, samo je jedna od mogućnosti. Ako pri ruci nemate poseban hrskavi dodatak, dovoljno je promijeniti način pripreme sastojaka koje već koristite.

Hljeb možete tostirati malo duže ili u sendvič staviti čvrste, hrskave dijelove listova ajsberg salate, umjesto da ih bacite.

Važno je i gdje odlažete tostirani hljeb.

“Tostirani hljeb stavite na žičanu rešetku, umjesto na radnu površinu ili dasku za sječenje. Tako ćete dobiti hljeb koji je hrskav sa svih strana, a ne krišku koja se ovlažila od sopstvene pare i izgubila čvrstinu”, savjetuje kuvar.

Kojim redoslijedom slagati sastojke?

Raspored namirnica uglavnom zavisi od ličnog ukusa, ali nekoliko promjena može uticati na konačan rezultat.

Hereford sastojke koji se dobro dopunjuju stavlja neposredno jedne uz druge.

“Na primjer, volimo da nam zelena salata dodiruje prelive”, objašnjava.

S druge strane, preporučuje razdvajanje sastojaka koji su previše slični. Ako sendvič sadrži kremastu salatu od kupusa i kremasti preliv, između njih se može staviti drugi sastojak kako se njihovi ukusi ne bi potpuno stopili.

“Pažljivo raspoređenim sastojcima razdvajamo ukuse za koje želimo da dođu do izražaja sami za sebe”, kaže Hereford.

Njegovi savjeti pokazuju da dobar sendvič može nastati i od onoga što već imate u kuhinji. Malo kiselosti, hrskavi dodatak i promišljeno slaganje dovoljni su da poznata kombinacija dobije drugačiji ukus i teksturu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KREMASTO ČUDO OD KOKOSA! Najbrži rolat bez pečenja koji se doslovno topi u ustima!

Ako volite kokos i jednostavne kolače za koje ne morate da uključujete rernu, rolat od kokosa je pravi izbor.

Najbolje od svega je što vam za pripremu ne treba posebno kulinarsko iskustvo. Dovoljno je da napravite smjesu, pripremite krem, uvijete rolat i pustite ga da se dobro ohladi.

Detaljna priprema: Kako napraviti neodoljivi kokos rolat?

Za tamnu koru od keksa

300 g mljevenog keksa

100 g kokosa

100 g šećera u prahu

100 g otopljenog maslaca

120 ml mlijeka

2 kašike kakao praha

Za bijeli fil i dekoraciju

100 g omekšalog maslaca

100 g šećera u prahu

150 g kokosa

80 ml mlijeka

30-50 g kokosa za posipanje

nekoliko listića badema ili rendana čokolada (po želji)

Priprema kore:

U većoj posudi pomiješajte mljeveni keks, kokos, šećer u prahu i kakao. Dodajte otopljeni maslac i postepeno sipajte mlijeko. Miješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu koja može da se oblikuje.

Ako vam je smjesa previše suva, dodajte još sasvim malo mlijeka, ali postepeno, kako ne bi postala previše mekana.

Priprema fila:

Zatim pripremite fil za rolat od kokosa. Umutite omekšali maslac sa šećerom u prahu, dodajte kokos i mlijeko, pa sve dobro sjedinite. Fil treba da bude dovoljno gust da se ravnomjerno nanese na koru.

Oblikovanje rolata:

Na radnu površinu stavite papir za pečenje ili providnu foliju. Preko njega rasporedite smjesu od keksa i oblikujte pravougaonik. Najlakše ćete je razviti oklagijom između dva lista papira za pečenje, pa se neće lijepiti.

Preko tamne kore ravnomjerno rasporedite bijeli fil, a uz ivice ostavite malo slobodnog prostora. Koru pažljivo uvijajte u rolat, pomažući se papirom za pečenje. Nemojte žuriti, kako se kora ne bi raspala.

Važan korak: Koliko dugo rolat od kokosa treba da stoji u frižideru?

Gotov rolat pospite kokosom (i listićima badema ili čokoladom, po želji), umotajte ga u foliju i stavite u frižider na najmanje 3 do 4 sata, a najbolje preko noći.

Prije služenja ohlađen rolat isjecite na jednake kolutove i uživajte u savršenom spoju čokolade i kokosa, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Babi Vangi pripisuju Putinov odlazak: ŠTA JE ZAISTA POZNATO?

Navodna proročanstva Babe Vange ponovo privlače pažnju, a među tvrdnjama koje joj se pripisuju nalaze se promjena na čelu Rusije do 2027. godine, izbijanje trećeg svjetskog rata i dolazak vanzemaljaca. Ipak, dostavljeni tekst ne nudi pouzdane zapise koji bi potvrdili da je bugarska proročica zaista izgovorila ova predviđanja.

Baba Vanga preminula je u avgustu 1996. godine, ali se njeno ime i dalje povezuje s prognozama velikih svjetskih događaja. Pripisivana su joj i predviđanja terorističkih napada 11. septembra i pandemije kovida, mada takve tvrdnje treba razlikovati od dokumentovanih, unaprijed zabilježenih izjava.

Šta joj se pripisuje o budućnosti Vladimira Putina?
Prema navodima koje prenosi LADbible, Baba Vanga navodno je predvidjela da će Rusija do 2027. godine dobiti novog lidera.

U tekstu se takav scenario povezuje s mogućim političkim previranjima i novim tenzijama među svjetskim silama. Međutim, nije naveden provjerljiv izvorni zapis s preciznim riječima proročanstva niti okolnostima u kojima je izrečeno, navodi LadB.

Zbog toga tvrdnja o promjeni ruskog rukovodstva ostaje navod koji se pripisuje Babi Vangi, a ne pouzdana najava budućih događaja.

Koja se još predviđanja vezuju za 2026. godinu?
Među navodnim prognozama za ovu godinu pominju se prirodne katastrofe i sve veća zamjena ljudskog rada mašinama.

Autor izvornog teksta te tvrdnje povezuje sa savremenim strahovima od gubitka poslova usljed razvoja vještačke inteligencije. Ipak, takvo povezivanje aktuelnih događaja s uopštenim predviđanjima samo po sebi ne potvrđuje njihovu vjerodostojnost.

Babi Vangi, kao i Nostradamusu, pripisuje se i predviđanje da bi tokom 2026. mogao početi treći svjetski rat. U istom tekstu navodi se i tvrdnja da bi vanzemaljci mogli stići na Zemlju do novembra.

Za ove scenarije nisu ponuđeni provjerljivi dokazi.

Šta navodno donosi 2027. godina?
Prema još jednom predviđanju koje joj se pripisuje, pojedini ljudi bi tokom 2027. godine mogli razviti osobine nalik nadljudskim sposobnostima.

Kao mogući uzroci pominju se misteriozna bolest ili genetski eksperiment.

Ni za ovu tvrdnju u dostavljenom tekstu nije naveden pouzdan izvorni zapis, pa je treba posmatrati kao dio priča koje kruže o Babi Vangi.

Zašto je teško provjeriti njena proročanstva?
Prema dostavljenom tekstu, Baba Vanga nije lično zapisivala svoja predviđanja. Ona su prenošena preko ljudi iz njenog okruženja, među kojima je bila i njena nećaka Krasimira Stojanova.

Takav način prenošenja ostavlja prostor za pogrešno razumijevanje, izmjene i naknadno pripisivanje izjava.

Dodatni problem predstavlja neodređenost mnogih navodnih proročanstava. Široke formulacije o ratovima, katastrofama ili tehnološkim promjenama mogu se naknadno povezati s različitim događajima, bez jasne potvrde da su ih zaista predvidjele.

Da li je jedan fizičar zaista predvidio kraj svijeta u novembru?
U tekstu se uz priče o Babi Vangi pominje i austrijsko-američki fizičar Hajnc fon Ferster, čiji se naučni rad često predstavlja kao predviđanje kraja svijeta 13. novembra 2026. godine.

Fon Ferster je sa saradnicima 1960. godine u časopisu Science objavio rad naslovljen “Sudnji dan: petak, 13. novembar 2026. godine”. Rad je razmatrao matematičku projekciju prema kojoj bi broj stanovnika težio beskonačnosti ukoliko bi se nastavio obrazac rasta iz prethodna dva milenijuma.

Ključna je upravo pretpostavka o nastavku istog obrasca. Matematičko produžavanje određenog trenda nije dokaz da će se tog datuma dogoditi katastrofa niti potvrda da čovječanstvu preostaje manje od mjesec dana.

Nastavi čitati

Aktuelno