Nakon skoro pet godina, Kristijan Šmit otišao je sa funkcije visokog predstavnika u BiH. Iza sebe je ostavio pustoš i duboko podijeljenu zemlju kojoj će trebati godine, pa i decenije da se stabilizuje, ako je to uopšte i moguće.

Za vrijeme njegove “vladavine” BiH je od koliko toliko funkcionalnog protektorata došla u stanje institucionalnog rasula i potpunog nepovjerenja među narodima. Obesmislio je demokratiju, a odlukama i dekretima kojima je vladao, možda i trajno je zapečatio unutrašnje podjele, kojih je uvijek bilo, ali nikada kao sada. Svojim histeričnim ispadima, kakav je bio onaj u Goraždu 2022. godine, Šmit je u potpunosti srušio iluziju da je BiH suverena država i pokazao da je ona “feud” ili poligon za iživljavanje stranih birokrata.

Šmit na poziciju visokog predstavnika došao 1. avgusta 2021

Šmit je na poziciju visokog predstavnika došao 1. avgusta 2021. godine naslijedivši Valentina Incka, koji je, ako se sa ove distance pogleda, možda i najviše uradio za BiH, i to isključivo iz razloga što nije nametao zakone kao njegovi prethodnici.

U vrijeme Incka, političari su koliko-toliko sarađivali, a institucije, iako slabe, bile su bar prividno funkcionalne. Posljednjeg dana svog mandata Incko je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida, i ta njegova odluka izazvala je oštre reakcije, najviše iz razloga što se smatralo da je era nametanja zakona prošla.

Ostavka Šmita

Ostavku na mjesto visokog predstavnika, Šmit je podnio u maju, i to pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, što je i sam priznao.

“Mogu samo reći da je došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD”, rekao je jednom prilikom Šmit.

Njegovo imenovanje na poziciju visokog predstavnika nije prošlo Savjet bezbjednosti i zbog toga ga Republika Srpska nikada nije priznala.

Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika zamijenio je američki diplomata Luis Krišok, koji će na toj funkciji biti kao vršilac dužnosti, što je prvi put u istoriji.

U nastavku teksta donosimo vam sve odluke koje je nametnuo Šmit

1.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

Propisao je da “državnom imovinom” može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina i jasno naveo da se tom imovinom smatraju poljoprivredno zemljište, rijeke i šume. Cilj ove odluke bio je da se spriječe entiteti, u prvom redu Republika Srpska, da prodaju tu imovinu.

2.       Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ovaj nalog donesen je istog dana (12. aprila 2022. godine) kada i izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Suština ovog naloga je da se blokira zakon koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojim se nepokretna imovina proglašava vlasništvom entiteta.

3.       Odluka kojom se donosi odluka o odobravanju raspodjele sredstava na ime pokrića rashoda vezanih za opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2022. godine.

4.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

5.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.

Ovim odlukama iz juna 2022. godine Šmit je obezbijedio novac za opšte izbore zakazane za 2. oktobar 2022. godine i odobrio isplatu 12,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona Šmit je propisao da se CIK-u mora obezbijediti novac za izbore u roku od 15 dana od dana kada CIK donese odluku. Kako bi spriječio ministra finansija da blokira isplatu sredstava, Šmit je izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH propisao da zahtjev CIK-a može izvršiti zamjenik ministra finansija.

Posljedica njegove odluke je da je umjesto Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, odluke o odobravanju novca CIK-u u nekoliko navrata potpisivao Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora.

6.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

U julu 2022. godine Šmit je opet nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojim je uveo stroža pravila protiv zloupotrebe javnih resursa od strane funkcionera tokom kampanje. Povećane su i kazne za prekršaje i govor mržnje na 30.000 KM, a posljedica ovoga je drastično kažnjavanje političkih partija koje su platile stotine hiljada KM kazni.

7.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Na sam dan održavanja izbora 2. oktobra 2022. godine Šmit je promijenio pravila za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, kao i raspodjelu mjesta u Domu naroda. Suština ove odluke je da se uvode rokovi za imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH te da to može uraditi i manji broj delegata od ranije propisanog. Cilj je bio osigurati da se vlast u FBiH formira brzo nakon izbora, a kasnije odluke i nametanja potvrdiće tadašnje sumnje da se sve radi kako bi se mimo rezultata izbora formirala vlast u FBiH bez SDA.

8.       Odluka kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim izmjena Izbornog zakona BiH na dan izbora, Šmit je nametnuo određene amandmane na Ustav Federacije BiH koji se odnose na sastav Doma naroda u Federaciji BIH, ali i izbor sudija Vrhovnog suda FBiH. Ovo nametanja amandmana dio je paketa sa Izbornim zakonom BiH, a cilj je da se u FBiH što prije formira vlast. Ipak, kasnije, Šmit je suspendovao i Ustav FBiH na 24 sata kako bi omogućio da “trojka”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, formiraju vlast. (Pogledaj odluku br. 11)

9.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.

Ovom odlukom iz februara 2023. godine izmijenjeno je pravilo korištena donatorskih sredstava Memorijanog centra. Suština odluke je da je izmijenjeno pravo o korištenju donatorskih sredstava i, umjesto isključivo za ukop žrtava i podizanje nišana, uz saglasnost donatora ostatak se može koristiti i za druge svrhe.

10.     Obavijest o primjeni naloga visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ova odluka Šmita iz februara 2023. godine uslijedila je nakon što je Ustavni sud BiH u septembru 2022. godine donio odluku čija je suština da Republika Srpska ne može samostalno da reguliše državnu imovinu. Iste te godine Republika Srpska je praktično usvojila isti zakon kao onaj koji je Šmit u aprilu 2022. godine stavio van snage. Šmit je svojom odlukom u principu rekao da ni novi zakon koji je u usvojila Srpska ne može stupiti na snagu.

11.     Odluka kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom Šmit je praktično suspendovao Ustav Federacije BiH i omogućio da nova vlada bude izabrana, iako nju nije predložio jedan od potpredsjednika Federacije BiH (Refik Lendo, potpredsjednik FBiH koji dolazi iz SDA). Praktično, ovom odlukom Šmit je nametnuo novu Vladu Federacije BiH.

12.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

13.     Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

14.     Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Odlukama o izmjenama ova tri zakona Šmit je praktično uveo novo krivično djelo u sva tri krivična zakona koje se odnose na podmićivanje izabranih i javnih funkcionera. Za ova krivična djela predviđene su kazne do deset godina zatvora, oduzimanje stečene imovine kao i zabrana obavljanja javne funkcije.

15.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom iz jula 2023. godine Šmit je izazvao najveću krizu u zemlji. Nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH Šmit je nametnuo da onaj koji ne poštuje odluke visokog predstavnika može biti kažnjen zatvorom do pet godina i biće mu zabranjeno obavljanje funkcije. Ova odluka Šmita uslijedila je nakon što je Republika Srpska donijela zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali i odluka Šmita. Kasnije, zbog kršenja ovog nametnutog člana Krivičnog zakona BiH podignuta je optužnica protiv Milorada Dodika, u to vrijeme predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, v.d. direktora “Službenog glasnika BiH”. Dodik je po tom zakonu i osuđen i ostao je bez funkcije predsjednika Republike Srpske, dok je Lukić oslobođen. Posljedice ove Šmitove odluke osjećaju se i danas. U tom postupku, proisteklom iz Šmitovog nametanja pokazali su se svi apsurdi BiH kao države. Recimo, Šmit koji je sve nametnuo nije mogao biti saslušan kao svjedok, a za Sud BiH prihvatljivo je da nametnuta odluka Šmita vrijedi od dana objavljivanja na veb stranici OHR-a, a ne od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.

16.     Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.

17.     Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH

18.     Obavijest o Zaključku u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine.

Ovim odlukama Šmit je poništio ono što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila, međutim vlast je i dalje tvrdila da su ti zakoni na snazi. U jednom periodu vlast je tvrdila jedno, ali su sudovi i dalje u Republici Srpskoj poštovali ono što je rekao Šmit. Kasnije, sama vlast “kapitulirala” je pred Šmitom i povukla je sve sporne zakone, iako je mjesecima tvrdila suprotno. Obaviješću o zaključku koji je donio Šmit praktično je optužena Republika Srpska da krši Ustav BiH, ali su i pozvane institucije BiH da reaguju i da primjenjuju njegove izmjene Krivičnog zakona, što se na kraju i desilo.

19.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine

Ovim izmjenama Šmit je proširio nadležnosti ove institucije na polje istraživanja i edukacije mladih. Glavni cilj Šmitovog nametanja bila je borba protiv negiranja genocida kao i lakše prikupljanje istorijskih dokumenata.

20.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom iz marta 2024. godine Šmit je ozbiljno intervenisao u Izborni zakon BiH na način da je uveo nove tehnologije u izborni proces. Osim toga, zaštitio je članove Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na način da ostaju na svojim funkcijama bez obzira na istek mandata. Dao je i značajno veća ovlaštenja CIK-u, posebno kada je riječ o biračkim odborima.

21.     Ispravak odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Ova odluka praktično je dio njegove prethodne odluke s tim da je u ispravljenoj odluci samo dodat član da članovi Centralne izborne komisije BiH ostaju na funkciji i kada steknu uslove za penziju. Danas, od sedam članova CIK-a tri su stekla uslove za penzionisanje, ali i dalje obavljaju funkcije, što je suprotno svim zakonima o radu.

22.     Nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ovim nametanjem Šmit je pokušao da odblokira rad sedam institucija kulture na nivou BiH, međutim njegov nalog da se uredi ovo pitanje i obezbijede sredstva za funkcionisanje ovih institucija do danas nije sproveden.

23.     Nalog kojim se proglašava da se Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske br. 02/1-021-1562/24, 02/1-021-1563/24 i 02/1-021-1564/24, donesenim na njenoj 16. posebnoj sjednici održanoj 24. i 25. decembra 2024. godine, krše obaveze i odgovornosti Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, i kojim se zabranjuje sprovođenje navedenih zaključaka.

Ovi zaključci Narodne skupštine Republike Srpske odnosili su se na to da “neizabrani stranac”, u ovom slučaju Šmit, nema prava da nameće zakone, zatim da se zloupotrebljavaju Sud i Tužilaštvo BiH zbog sudskog postupka protiv Dodika. Narodna skupština Republike Srpske zaključkom je “obavezala” Vladu da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon kojim će urediti proceduru da se o pitanjima o kojima odlučuje Parlamentarna skupština BiH prethodno izjasni Narodna skupština Republike Srpske.

24.     Odluka kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenu Srpsku.

Ovom odlukom Šmita iz aprila 2025. godine praktično je zabranjeno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžeta. Razlog za to je to što nisu podržavali “politike utemeljene na Dejtonskom mirovnom sporazumu”.

25.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH.

Ovom odlukom propisano je da u slučaju kada BiH izgubi neki spor sa stranim investitorom, štetu treba da namiri organ koji je prouzrokovao tu štetu, a ne budžet BiH. Takođe, u okviru ovoga nametnuo je odluke da se iz dobiti Centralne banke BiH obezbijedi novac za nabavku novih tehnologija za izbore te da se iz prikupljenih sredstava od putarina namiri dug od 120 miliona KM koji je po osnovu međunarodne arbitraže Republika Srpska imala prema “Vijaduktu”.

Nezavisna država Hrvatska (NDH) ima genocidnu etiketu i svaki pokušaj njenog relativizovanja, odnosno ponovnog promovisanja ustaške ideologije na ovim prostorima, predstavlja dodatni udar na žrtve iz tog perioda.

Ovo za “Glas Srpske” kaže istoričar Miloje Pršić, komentarišući odluku Vlade Republike Srpske da utvrdi Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se uvode dva nova krivična djela, javno promovisanje i veličanje ustaštva i ustaške ideologije NDH, kao i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola tzv. Armije RBiH.

Prema riječima Pršića, vlasti Srpske su ova pitanja trebale da regulišu i ranije, kako u pogledu ustaške ideologije, tako i u pogledu ratnih simbola Armije RBiH, za koju tvrdi da je tokom devedesetih godina povezivana sa brojnim zločinima. Kako navodi, ne treba zanemariti ni činjenicu da su se pod tim ratnim obilježjima pojavljivale i jedinice mudžahedina, kao i da je, prema njegovom mišljenju, politički cilj tih struktura bio formiranje države zasnovane na Islamskoj deklaraciji Alije Izetbegovića.

DOBAR POTEZ
– Tom procesu treba stati u kraj. Dobro je što je Vlada Srpske predložila da se sve to krivično sankcioniše. Podsetio bih da su slična zakonska rešenja već odavno na snazi u pojedinim evropskim državama, poput Austrije. Istovremeno, smatram da je dobro što su ovim odredbama obuhvaćeni i simboli Armije RBiH, koje smo proteklih dana mogli videti na sportskim događajima u SAD i Kanadi. Govori se o suživotu i zajedničkoj državi, a istovremeno se ističu ratna obeležja – istakao je Pršić.

Iz Vlade Srpske, koja je juče utvrdila pomenuti prijedlog, saopšteno je da je donošenje dopuna zakona uslijedilo nakon usvajanja Rezolucije o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologija i simbola NDH, ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, kao i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske usvojenih na 35. posebnoj sjednici.

ZAŠTITA DRUŠTVA
Navodi se da je cilj izmjena zaštita društva i sprečavanje širenja ideologija koje podstiču mržnju i netrpeljivost, uz propisivanje odgovarajućih krivičnih sankcija.

Prema predloženim odredbama, za javno promovisanje, veličanje, širenje ili podsticanje pozitivnog vrednovanja ustaštva i ustaške ideologije NDH putem medija, društvenih mreža ili javnih okupljanja predviđena je kazna zatvora do tri godine. Ista kazna propisana je i za javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnju ili distribuciju simbola, zastava, pozdrava, parola i drugih obilježja koja promovišu ustaštvo ili ustašku ideologiju. U slučaju da izvršenje ovih djela dovede do nereda, nasilja, uznemiravanja javnosti ili drugih težih posljedica po zajednički život u Republici Srpskoj, predviđena je kazna zatvora od dvije do pet godina. Ista kazna odnosi se i na organizatore, finansijere ili lica koja na drugi način pomažu izvršenje ovih krivičnih djela.

Kada je riječ o drugom novom krivičnom djelu, javno isticanje i promovisanje zastava i simbola tzv. Armije RBiH, predviđeno je da bude kažnjeno lice koje javno ističe, prikazuje, nosi, proizvodi ili distribuiše takva obilježja kaznom zatvora do tri godine. Ukoliko izvršenje ovog djela dovede do nereda, nasilja ili uznemiravanja javnosti, propisana je kazna zatvora od dvije do pet godina.

Narodna skupština Republike Srpske zadužila je Vladu da u roku od 60 dana pripremi izmjene ovog zakona kojima bi se regulisalo uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu ustašku i fašističku ideologiju, a koji se smatraju uvredljivim za vjerska, moralna i nacionalna osjećanja.

HAPŠENjE U DOBOJU
Žena iz Maglaja Sadeta H. uhapšena je u srijedu jer je tokom prolaska kroz Doboj na vozilu imala istaknutu ratnu zastavu BiH i tako počinila više prekršaja Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske. Kako je saopšteno iz Policijske uprave Doboj, lice S.H. je na putničkom automobilu istaklo ratnu zastavu, koju je nakon policijske intervencije odbilo da skine sa automobila. Lice S.H. je na kraju lišeno slobode.
Glas

Vlast Republike Srpske, u izbornoj godini nastavlja zapošljavanje u javne institucije. Tako je Vlada nedavno dala saglasnost Ani Trišić – Babić da u novoosnovanu Kancelariju za međunarodnu saradnju Republike Srpske zaposli čak 56 osoba. Da li je cilj osnivanja ove Kanclearije nastavak lobiranja ili zapošljavanje stranačke vojske u predizbornom periodu? Pored ogromnog broja zaposlenih, kancelarija Ane Trišić – Babić imaće i zamjenika direktora, pomoćnika, sekretara, te sektore za pravne poslove, analizu, promociju, portparola, kao i područnu jedinicu u Istočnom Sarajevu. Međutim, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan je nedavno poručio da su osnivanje i rad ove kancelarije potrebni, i u skladu sa Ustavima Republike Srpske i BiH.

“Republika Srpska ima svoj ograničeni međunarodni kapacitet pun unutrašnji suverenitet i kapacitet i ograničen međunarodni i u tom ograničenom kapacitetu je potrebno da postoji jedna takva kancelarija koja će promovisati ono što Republika Srpska potpuno samostalno može da djeluje na međunarodnom planu”, rekao je Karan. U sistematizaciji se navodi da je Kancelarija osnovana sa ciljem unapređenja međunarodne saradnje Republike Srpske sa drugim državama. Narodni poslanik i bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak pita šta će raditi toliki broj ljudi i dodaje da Republika Srpska već ima ministarstvo sa ovakvim nadležnostima.

“Mislim da se na prvu radi o preglomaznoj strukturi, ali vidjećemo kako će to izgledati. Nažalost ono što smo do sad imali je stotine miliona uloženih u međunarodnu saradnju Republike Srpske sa vrlo malo efekata i ako pogledate i posljednjih nekoliko godina gdje se efekti vide nažalost samo u korist pojedinaca, a ne u korist Republike Srpske”, smatra Crnadak.

Osnivanje ove kancelarije samo nekoliko mjeseci prije izbora je najblaže rečeno čudno, kaže diplomata i publicista Branko T. Nešković koji otvara pitanje stručnosti odnosno kako navodi nestručnosti kod pokušaja predstavljanja Republike Srpske na međunarodnom polju.

“Javnost još uvijek ne zna koji su to dugoročni strateški interesi Republike Srpske za koje se kako oni kažu lobira po svijetu i za koje se sasvim evidentno troše veliki novci. Nije ovdje u pitanju unapređenje međunarodnog položaja Republike Srpske već još jedno zamajavanje građana u predizbornoj godini nekim pričama o nezavisnosti Republike Srpske i ova kancelarija neće donijeti ništa novo sem novog stranačkog udomljavanja i novih troškova”, kaže Nešković.

Rebalansom budžeta za ovu godinu Kancelariji za međunarodnu saradnju je obezbijeđen budžet od preko 2 miliona maraka, od čega će više od polovine biti potrošeno za plate. U međuvremenu je vlast drastično povećala budžet Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 40 na preko 120 miliona maraka. Preko ovog ministarstva se plaćaju razne lobističke i konsultantske kuće po svijetu.

(BN) Foto: Screenshot