Događaj je okupio stručnjake iz ove oblasti koji su raspravljali o društvenim stereotipima, nametnutom narativu i njihovom uticaju na percepciju žena.

U Banjaluci je, u organizaciji kompanije Hemofarm, održana panel diskusija pod nazivom „Napišimo priču iz početka” na kojoj se razgovaralo o ispravljanju duboko ukorijenih pogrešnih narativa prema ženama.

„Za društvo u cjelini je važno da gradimo kulturu međusobne podrške i razumijevanja, posebno u pogledu odnosa prema ženama. Mi, kao društvenoodgovorna kompanija, godinama unazad doprinosimo razbijanju predrasuda, kako o važnim društvenim pitanjima, tako i o stigmi u zdravlju i prevenciji. Podržavajući pozitivne obrasce ponašanja, pričajući dobre priče, pokrećući promjene, zajedno pravimo korake naprijed, ka boljem društvu. Današnjim panelom promovisano je međusobno razumijevanje, jer samo razgovorom možemo podstaknuti i mlade i starije da shvate posljedice svojih postupaka, posebno kad su ti postupci usmjereni na naše majke, supruge, ćerke, sestre..”, rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH.

Događaj je okupio stručnjake iz ove oblasti koji su raspravljali o društvenim stereotipima, nametnutom narativu i njihovom uticaju na percepciju žena. Ova tema predstavlja sveprisutan problem koji pogađa nemali broj žena, nevezano od uzrasta.

„Narativ da se nasilje trpi, krije, opravdava i minimizira duboko je ukorijenjen u tradicionalnim i stereotipnim društvenim normama ponašanja za žene i muškarce. Bez obzira na nivo obrazovanja, mnoge se žene suočavaju s osjećajem sramote, koji se generacijski prenosi i prosto usađuje u suštinu njihovog bića. Na taj način ciklus nasilja se produžava, pa se čini da smo decenijama u začaranom krugu u kojem se njeguje pogrešan narativ o nasilju. Potrebno je da rad na promjeni svijesti o ovim pitanjima započne u najranijoj životnoj dobi i da se nastavi kroz dalje obrazovanje, s ciljem stvaranja okruženja u kojem je moguće otvoreno razgovarati o nasilju i u kojem žene ne osjećaju sramotu kada progovore. Svi mi, kao društvo i pojedinci, imamo odgovornost da doprinosimo stvaranju prostora u kojem svaka žena može da se osjeća bezbjedno i podržano. Prvi korak ka sistemskom radu na promjenama jeste da prepoznamo ovu realnost”, istakla je psihoterapeutkinja Olga Lola Ninković iz Društva psihologa RS.

Tokom panela, obrađene su ključne teme kao što su prepoznavanje i reagovanje na nasilje, učinkovita komunikacija sa djecom i odraslima, kao i mogućnosti prevazilaženja negativnih narativa tokom odrastanja.

„Ponekad bezazlene šale poput `ko se tuče, taj se voli` mogu ostaviti duboke tragove na emocionalni razvoj djece, jer normalizuju nasilje kao izraz bliskosti i ljubavi. U tim slučajevima djevojčice mogu da nauče da je u redu da neko bude nasilan prema njim, i/ili da ljubomoru ispoljava na nasilan način. Pored toga, djevojčice takođe uče i da ne mogu da se oslone na podršku okoline, jer ta ista okolina smatra da je nasilje u odnosima normalna pojava. Stvar se dodatno komplikuje kada roditelji (u najboljoj namjeri) djevojčicama poručuju da ne treba da se ljute, jer su tada ružne ili dječacima da ne smiju da se plaše, jer su tada slabići. Sa tim narativima djeci uskraćujemo osnovno pravo da izraze emocije i prepoznaju vlastite potrebe te se bore za njih. Takva uvjerenja ne samo da sputavaju zdrave emocionalne reakcije i narušavaju mentalno zdravlje već postavljaju temelje za obrasce ponašanja u kojima nasilje postaje prihvatljiv način ponašanja. Zato su kampanje poput `Napišimo priču ispočetka`, izuzetno važne jer pokreću društveni dijalog koji može da doprinese suzbijanju nasilja i štetnih narativa“, upozorio je Saša Risojević, direktor udruženja “Nova generacija”.

Psihološkinja i menadžerica Sigurne kuće u Banjaluci Amela Bašić Tomić, govoreći o iskustvima korisnica Sigurne kuće, podvukla je da nasilje uglavnom počinje suptilno, a završava ozbiljno: „Nasilje u porodici i nasilje nad ženama jeste problem koji zahvata cijelo društvo, a njegovo rješenje zahtijeva angažovanje čitave zajednice na prevenciji i podizanju svijesti. Prevencijom nasilja u porodici, preveniraju se i drugi oblici nasilja koji se javljaju izvan porodičnog doma“.

U otvorenom razgovoru, učesnici su se složili da je važno nastaviti rad na osnaživanju zajednice i izgradnji kulturološkog okvira međusobne podrške i razumijevanja.

Kampanju „Napišimo priču iz početka” pokrenula je kompanija Hemofarm uz podršku udruženja: Društvo psihologa RS, Fondacija „Udružene žene”, Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti „Iskra”, Woman.com Club, Udruženje građana „Superbrke”, Hemofarm fondacija i Centar za primjenjenu psihologiju „Nea Psychologia”.