Francuski predsjednik Emanuel Makron odložio je putovanje u Nigeriju i Senegal, koje je bilo zakazano za 28-31. oktobar, zbog masovnih protesta u Francuskoj i kritika njegovog putovanja u zemlje Zaliva ranije ove sedmice, objavila je televizijska mrreža TF1.

Makron je od 19. do 21. oktobra bio na planiranoj turneji po zemljama Zaliva kako bi razgovarao o teškoj situaciji oko goriva.

“Pošto je planirana posjeta Zapadnoj Africi bila povezana sa diplomatskom agendom i saradnjom, a nije bila direktno povezana sa hitnim pitanjima koja se tiču obezbjeđivanja strateških zaliha, odlučio je da je odloži za kasniji datum”, rekao je neimenovani izvor za TF1.

Protesti su počeli u Francuskoj sredinom septembra, kada su srednjoškolci izašli na ulice u pariskim predgrađima zahtijevajući poboljšanje stanja u školama. Kasnije su im se pridružili oni koji su nezadovoljni rastom cijena u zemlji, a akcije su se proširile i na druge regione.

Najmasovnije demonstracije širom zemlje održane su 17. oktobra.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u ovim protestima učestvovalo je oko 550.000 ljudi. Francuska policija upotrijebila je suzavac, šok bombe i vodene topove protiv demonstranata.

Novi američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini navodno uključuje uspostavljanje demilitarizirane zone u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO i ublažavanje sankcija Rusiji.

Prema izvorima na koje se poziva britanski magazin The Economist, američki predsjednik Donald Tramp suočava se s političkim pritiskom uoči izbora u SAD, zbog čega, kako tvrde sagovornici magazina, nastoji da što prije dođe do mirovnog sporazuma.

O planu je izvijestio The Economist, a njegove navode prenio je ruski nezavisni medij The Moscow Times.

Prema tim informacijama, paket bi uključivao i ekonomske sporazume s Moskovom te mogućnost obnove isporuka ruskog gasa Evropi. Zauzvrat bi Ukrajina dobila investicioni paket i mogućnost članstva u Evropskoj uniji, ali bi morala da se odrekne ambicije da postane članica NATO-a.

Ipak, ni Vašington ni Kijev nisu javno potvrdili da je Ukrajina prihvatila predložene uslove, a detalji mogućeg dogovora i dalje su predmet razgovora.

Tramp pod pritiskom zbog izbora u SAD
Prema izvorima The Economista, jedan od ključnih faktora koji utiču na Trampove poteze jesu izbori na sredini predsjedničkog mandata, zakazani za 3. novembar. Istraživanja javnog mnjenja, kako navodi magazin, ukazuju na slabu podršku Republikanskoj stranci i samom predsjedniku.

Sagovornici magazina tvrde da je Tramp zbog toga „obuzet panikom“ i da u ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom vidi mogućeg krivca za neuspjeh pregovora.

Američki zvaničnici, prema istim navodima, smatraju da Trampovi specijalni izaslanici Džared Kušner, njegov zet, i Stiv Vitkof, njegov dugogodišnji prijatelj i poslovni partner, dodatno komplikuju situaciju jer pogrešno tumače motive ruskog predsjednika Vladimira Putina i podložni su ruskom uticaju.

U izvještaju se pominje i Ilon Mask, čiji se odnos prema Ukrajini opisuje kao složen.

„Tramp stvara užasnu situaciju, ali istovremeno zavisi od idiota“, navodi se u izjavi američkog zvaničnika koju je prenio The Moscow Times.

Šta predviđa američki mirovni plan?
Prema informacijama koje prenose mediji, prijedlog uključuje uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, ublažavanje sankcija Rusiji i niz ekonomskih sporazuma.

Među njima je i mogućnost ponovne isporuke ruskog gasa Evropi, uključujući oživljavanje projekta Sjeverni tok.

Ukrajina bi, prema navodima, dobila investicioni paket i mogućnost pristupanja Evropskoj uniji, ali bi morala da odustane od članstva u NATO-u.

Američki zvaničnici tvrde da Tramp ne želi da prisili Ukrajinu na kapitulaciju, iako priznaju da odnosi Vašingtona i Kijeva postaju sve nestabilniji.

Ukrajinski zvaničnici upoznati su s opštim okvirom prijedloga, ali, prema pisanju The Economista, nisu dobili sve detalje. U Kijevu postoji bojazan da bi Moskva mogla da ostvari ekonomske i diplomatske koristi prije nego što rat bude okončan.

Pritisak na Kijev i prekid rada Starlinka
Tramp je posljednjih nedjelja pojačao pritisak na Ukrajinu.

Nakon dogovora s Putinom o dizelskom gorivu 9. oktobra, optužio je Kijev za produžavanje rata, pozvao na obustavu napada na ruske rafinerije i predložio izbor novog ukrajinskog predsjednika.

Situaciju je dodatno zakomplikovao prekid satelitskih komunikacija putem sistema Starlink, koji je počeo 14. oktobra i ozbiljno pogodio ukrajinsku vojsku. Prema navodima iz izvještaja, ni Mask ni Bijela kuća nisu preuzeli odgovornost za poremećaj rada sistema koji je važan za ukrajinske vojne operacije.

Kušner i Vitkof su 20. oktobra sa Zelenskim razgovarali o glavnim elementima novog mirovnog plana. Tramp je potom izjavio da su, prvi put nakon dužeg vremena, blizu mirovnog sporazuma.

Abu Dabi kao moguća lokacija novih pregovora
U međuvremenu se razmatra mogućnost novih trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Abu Dabi, glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, razmatra kao mjesto sastanka.

Prema izvještajima kineske agencije Sinhua, pregovori bi mogli da se održe u prvoj polovini novembra.

Peskov je, govoreći o nedavnim razgovorima Vitkofa i Putina, kazao da trenutno nema planiranog telefonskog razgovora između ruskog i američkog predsjednika, ali da bi se on mogao brzo dogovoriti na zahtjev bilo koga od njih.

Odbio je da iznese detalje razgovora Putina i Vitkofa, ističući da bi javno iznošenje prijedloga moglo da našteti pregovaračkom procesu. Takođe je naveo da Putin nije predao Vitkofu dokumente s konkretnim planom za okončanje rata.

Evropa traži sopstvenog pregovarača za razgovore s Putinom
Paralelno s američkim inicijativama, evropske zemlje razmatraju mogućnost formiranja sopstvenog pregovaračkog tima za razgovore s Moskovom.

Britanski The Telegraph, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da se razmatra pet mogućih kandidata: italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksander Stub, češki predsjednik Petr Pavel, danska premijerka Mete Frederiksen i norveški premijer Jonas Gar Støre.

Prema izvorima britanskog lista, već su uspostavljeni kontakti s potencijalnim kandidatima, ali još nije donijeta konačna odluka.

Jedna od mogućnosti jeste da umjesto jednog pregovarača bude formirana grupa evropskih lidera, čime bi se smanjila mogućnost neslaganja među državama oko toga ko treba da preuzme tu ulogu.

Finski predsjednik Aleksander Stub posebno se izdvaja zbog bliskih odnosa s Trampom i angažmana u evropskim nastojanjima da se podrži Ukrajina. Češki predsjednik Petr Pavel pominje se zbog vojnog iskustva i poznavanja NATO-a.

Evropske prijestonice, prema diplomatskim izvorima, sve više smatraju da je potrebno usaglasiti zajednički stav prema Rusiji prije eventualnog početka novih pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

(Raport) Foto: AP

Holandska vojna obavještajna služba godinama je tajno pratila Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, a podaci do kojih je navodno došla vode do finansijskih transakcija vrijednih stotine miliona dolara.

Istraživanje magazina „Vanity Fair“ otvara pitanja o njegovim poslovnim vezama i političkim kontaktima na Bliskom istoku.

Prema navodima iz istraživanja, holandska vojna obavještajna služba (MIVD) došla je do snimaka ekrana s Kušnerovog telefona. Njihovom analizom, kako se tvrdi, otkrivene su finansijske transakcije povezane s računima na Bliskom istoku i u Azerbejdžanu.

Trag vodi do hakera povezanog s ruskom vojnom obavještajnom službom

Prema objavljenim navodima, priča počinje 2017. godine, kada su britanske i holandske obavještajne službe došle do hakera povezanog s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.

Njegova saradnja sa zapadnim službama omogućila im je pristup ruskom serveru na kojem su pronađeni podaci povezani s Kušnerovim telefonom.

Transakcije od stotina miliona dolara

Istraživanje otvara pitanja o mogućem preplitanju privatnih finansijskih interesa i političkih veza na najvišem nivou. Prema tvrdnjama iz teksta, u transakcijama su se pojavljivali novac povezan sa arapskim vladarima, bankovni računi u Dubaiju i Azerbejdžanu, kao i sredstva namijenjena različitim političkim i drugim aktivnostima.

U tom periodu Kušner je imao važnu ulogu u kontaktima sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zajedom i saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Objavljeni navodi tako otvaraju pitanja o tome kako su se Kušnerove poslovne veze preplitale s njegovim političkim uticajem i kontaktima s moćnim akterima u Zalivu.

Tvrdnje o praćenju i finansijskim transakcijama iznijete su u istraživanju magazina „Vanity Fair“.

Avaz