Connect with us

Svijet

NATO sprema stanovništvo i industriju na MOGUĆI RAT SA RUSIJOM

NATO alijansa je započela najveću transformaciju u proteklih tridesetak godina, koja će odrediti nadolazeće decenije.

Politički zvaničnici NATO zemalja smatraju da postoji izvjesnost da bi Rusija u narednih nekoliko godina ili decenija mogla napasti neku od članica Alijanse.

Zbog toga je u NATO-u u proteklih godinu dana počela velika transformacija u čijoj srži su dvije ključne komponente…

Jedna se odnosi na jačanje vojne industrijske baze, a druga na psihološku pripremu stanovništva da je rat s Rusijom realna mogućnost.

Što se tiče vojne industrijske baze, i rat u Ukrajini je pokazao da se radi o sukobu resursa: koja strana može na front izvesti više obučenih, motivisanih i utreniranih vojnika, kao i brže zamijeniti istrošene resurse i municiju.

Trenutna faza rata u Ukrajini pokazuje nemogućnost obje strane da ispune ovaj cilj. Ukrajina tek pokušava da u ratnim uslovima uz pomoć zapadnih partnera podigne svoju vojnoindustrijsku bazu, dok se u međuvremenu oslanja na glavnu logističku podršku NATO-a. S druge strane, Rusija u hodu pokušava da obnovi svoju nekada moćnu, a danas zapuštenu vojnu industriju, a u međuvremenu nedostajući materijal pokušava da dobavi od svojih saveznika – Sjeverne Koreje i Irana.

Sudeći prema planovima, javnim izjavama, samitima i dokumentima, NATO smatra da će Rusija u narednoj deceniji znatno podići svoju vojnoindustrijsku bazu i prevazići sadašnje mogućnosti Zapada, i da stoga mora naći način da tome parira. S obzirom na to da je ekonomija Zapada 12 puta jača od ruske, na papiru bitka je za Rusiju odavno izgubljena. Međutim, u praksi Rusija se ozbiljno priprema da vojnoindustrijskom moći parira Zapadu, odnosno NATO članicama, dok mnoge zemlje Zapada i dalje pokušavaju da izbjegnu jačanje vojne industrije jer smatraju da bi resurse trebalo usmjeriti u druge društvene potrebe.

Zbog toga NATO alijansa želi motivisati političke donosioce odluka da pokrenu pregovore s vojnom bazom i obavežu se da će, ako vojnoindustrijski sektor koji je uglavnom u privatnim rukama uloži milijarde u nove proizvodne pogone, država, odnosno vlada kupiti dovoljno opreme, oružja i municije da se ta investicija isplati.

Da bi ovaj plan uspio, potrebno je psihički pripremiti stanovništvo na novonastalu situaciju. Rusija je manje-više svoje stanovništvo na ovo pripremila narativom da se nalaze u ratu s NATO-om i da su potrebne velike žrtve i odricanja. NATO i zapadne zemlje sada pokušavaju objasniti svom stanovništvu da je njihova bezbjednost ugrožena i da je potrebno pripremiti dovoljno vojnih resursa da bi Rusiju odvratili od napada.

Rat u Ukrajini je takođe pokazao da većina stanovništva ne želi da ide u rat. I Rusija i Ukrajina imaju problema s vojnom mobilizacijom, a ta tema je osjetljiva politička tema u obje zemlje, u vezi s kojom politički lideri i u Kijevu i u Moskvi oprezno balansiraju. S obzirom na to da i Zapad može da računa da mnogo njihovih građana ne bi željelo da budu pozvani u vojnu službu, prave se planovi kako prevazići eventualna uska grla i unaprijed riješiti moguće probleme. Strategija koju NATO želi da primijeni je da se izbjegne da do rata uopšte i dođe. Zato NATO trenutno izvodi najveću vojnu vježbu u posljednjih 30 godina i želi da demonstrira da će industrija biti sposobna da logistički podrži vojsku ako Rusija zaista napadne neku od članica.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, upravo je demonstrirao da je NATO spreman i na jedno i na drugo. On je u utorak potpisao ugovor o investiranju u proizvodnju artiljerijske municije.

“Prošlog jula smo usaglasili Akcioni plan za odbrambenu proizvodnju, a Agencija za NATO podršku i javne nabavke je usaglasila ugovore vrijedne oko deset milijardi dolara. To uključuje oko četiri milijarde dolara za granate za haubice, tenkovsku municiju, antitenkovske vođene projektile i 155-milimetarsku municiju, uz 5,5 milijardi dolara za rakete za sistem ‘Patriot’. Ovo je značajan zamajac za transatlantsku namjensku industriju, što će nam pomoći da ispunimo vlastite bezbjednosne potrebe, dok nastavljamo da pružamo vitalnu pomoć Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.

Govoreći o vojnoj vježbi “Ustrajna odbrana”, koja je počela ove sedmice a koja će trajati do maja, rekao je da se radi o najvećoj vojnoj vježbi u proteklih nekoliko dekada u kojoj će učestvovati 90.000 vojnika iz 31 NATO zemlje i Švedske.

“Ova vježba koja proističe iz člana V je jasna demonstracija naše transatlantske ujedinjenosti i snage, kao i naše odlučnosti da nastavimo da činimo sve što je potrebno da bismo zaštitili i odbranili jedni druge”, zaključio je Stoltenberg.

Kao što smo više puta pisali, član V Vašingtonskog ugovora o NATO-u predviđa da je napad na jednu članicu napad na Alijansu, te da svaka zemlja ima obavezu da se angažuje u odbrani svog saveznika.

Iako BiH nije članica Alijanse, zemlja usko vojno sarađuje s NATO-om i usklađuje svoje vojne i industrijske resurse s NATO potrebama, o čemu smo proteklih mjeseci više puta pisali. U slučaju da dođe do rata NATO-a sa Rusijom, u interesu je BiH, ali i Srbije da ima što je bolje moguće odnose s NATO-om s obzirom na to da se nalaze u njegovoj dubokoj pozadini i dijele slične demokratske i ekonomske standarde.

Related Topics:

Svijet

PREMINUO “DOBROĆUDNI SUDIJA”: Gledali ste klipove, svijet osvojio dobrotom

Frank Kaprio, najpoznatiji kao “najdobroćudniji sudija na svijetu”, preminuo je u 88. godini nakon duge borbe s rakom gušterače.

Vijest o njegovoj smrti potresla je milione ljudi širom svijeta koji su ga zavoljeli zbog njegovog jedinstvenog pristupa u vođenju sudnice.

Kaprio je javnosti bio poznat kao domaćin emisije “Caught in Providence”.

Njegova blagost, humor i ljudski pristup razlikovali su ga od drugih sudija. Isječci iz emisije, u kojima je pokazivao empatiju prema običnim ljudima, sakupili su više od milijardu pregleda na društvenim mrežama, prenosi Avaz.

Njegovi trenuci saosjećanja postali su viralni, od trenutka kada je d‌jeci dopuštao da “presude” roditeljima, do slučajeva kada je oprostio kazne onima koji su se našli u životnim nedaćama.

Porodica ga je opisala kao posvećenog supruga, oca, d‌jeda i prijatelja, a guverner Rod Ajlanda Dan Emsike poručio je da je Kaprio bio “više od sudije”, te da je bio simbol ljudskosti i empatije.

Kaprio je iza sebe ostavio gotovo četiri decenije službe u Opštinskom sudu Providencija, a u penziju je otišao 2023. godine. Potekao iz skromne radničke porodice, uvijek je ponavljao da i u institucijama vlasti mora biti mjesta za dobrotu i pravičnost.

Nastavi čitati

Svijet

KONTRAVERZNA ODLUKA: Sud omogućio Trampu da deportuje 60.000 migranata

Savezni Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država omogućio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i radne dozvole za više od 60.000 imigranata iz Nikaragve, Hondurasa i Nepala.

Presuda Apelacionog suda za deveti okružni sud odmah ukida zaštitu za državljane Nepala, čiji je status istekao 5. avgusta, dok zaštita za imigrante iz Hondurasa i Nikaragve prestaje 8. septembra, prenio je AP.

Troje sudija potpisnika odluke nije navelo pravno obrazloženje.

Portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Triša Meklaflin ocijenila je da odluka jača integritet imigracionog sistema i sprečava korišćenje privremenog statusa kao “de fakto sistema azila”.

Ahilan Arulanantam sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, predstavnik jedne od grupa koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud, jer nije dao obrazloženje i ocijenio je da odluka “sankcioniše vladino preuzimanje moći”.

Ranije je američka okružna sutkinja Trina Tompson u julu privremeno blokirala administraciju da ukine zaštitu, ocijenivši da je odluka vjerovatno motivisana “rasnom netrpeljivošću”, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI POPUSTIO: „Spremni smo za sastanak sa Putinom, ali on ne smije da bude održan u Moskvi“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.

Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.

On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.

Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.

Nastavi čitati

Aktuelno