Connect with us

Svijet

NATO sprema stanovništvo i industriju na MOGUĆI RAT SA RUSIJOM

NATO alijansa je započela najveću transformaciju u proteklih tridesetak godina, koja će odrediti nadolazeće decenije.

Politički zvaničnici NATO zemalja smatraju da postoji izvjesnost da bi Rusija u narednih nekoliko godina ili decenija mogla napasti neku od članica Alijanse.

Zbog toga je u NATO-u u proteklih godinu dana počela velika transformacija u čijoj srži su dvije ključne komponente…

Jedna se odnosi na jačanje vojne industrijske baze, a druga na psihološku pripremu stanovništva da je rat s Rusijom realna mogućnost.

Što se tiče vojne industrijske baze, i rat u Ukrajini je pokazao da se radi o sukobu resursa: koja strana može na front izvesti više obučenih, motivisanih i utreniranih vojnika, kao i brže zamijeniti istrošene resurse i municiju.

Trenutna faza rata u Ukrajini pokazuje nemogućnost obje strane da ispune ovaj cilj. Ukrajina tek pokušava da u ratnim uslovima uz pomoć zapadnih partnera podigne svoju vojnoindustrijsku bazu, dok se u međuvremenu oslanja na glavnu logističku podršku NATO-a. S druge strane, Rusija u hodu pokušava da obnovi svoju nekada moćnu, a danas zapuštenu vojnu industriju, a u međuvremenu nedostajući materijal pokušava da dobavi od svojih saveznika – Sjeverne Koreje i Irana.

Sudeći prema planovima, javnim izjavama, samitima i dokumentima, NATO smatra da će Rusija u narednoj deceniji znatno podići svoju vojnoindustrijsku bazu i prevazići sadašnje mogućnosti Zapada, i da stoga mora naći način da tome parira. S obzirom na to da je ekonomija Zapada 12 puta jača od ruske, na papiru bitka je za Rusiju odavno izgubljena. Međutim, u praksi Rusija se ozbiljno priprema da vojnoindustrijskom moći parira Zapadu, odnosno NATO članicama, dok mnoge zemlje Zapada i dalje pokušavaju da izbjegnu jačanje vojne industrije jer smatraju da bi resurse trebalo usmjeriti u druge društvene potrebe.

Zbog toga NATO alijansa želi motivisati političke donosioce odluka da pokrenu pregovore s vojnom bazom i obavežu se da će, ako vojnoindustrijski sektor koji je uglavnom u privatnim rukama uloži milijarde u nove proizvodne pogone, država, odnosno vlada kupiti dovoljno opreme, oružja i municije da se ta investicija isplati.

Da bi ovaj plan uspio, potrebno je psihički pripremiti stanovništvo na novonastalu situaciju. Rusija je manje-više svoje stanovništvo na ovo pripremila narativom da se nalaze u ratu s NATO-om i da su potrebne velike žrtve i odricanja. NATO i zapadne zemlje sada pokušavaju objasniti svom stanovništvu da je njihova bezbjednost ugrožena i da je potrebno pripremiti dovoljno vojnih resursa da bi Rusiju odvratili od napada.

Rat u Ukrajini je takođe pokazao da većina stanovništva ne želi da ide u rat. I Rusija i Ukrajina imaju problema s vojnom mobilizacijom, a ta tema je osjetljiva politička tema u obje zemlje, u vezi s kojom politički lideri i u Kijevu i u Moskvi oprezno balansiraju. S obzirom na to da i Zapad može da računa da mnogo njihovih građana ne bi željelo da budu pozvani u vojnu službu, prave se planovi kako prevazići eventualna uska grla i unaprijed riješiti moguće probleme. Strategija koju NATO želi da primijeni je da se izbjegne da do rata uopšte i dođe. Zato NATO trenutno izvodi najveću vojnu vježbu u posljednjih 30 godina i želi da demonstrira da će industrija biti sposobna da logistički podrži vojsku ako Rusija zaista napadne neku od članica.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, upravo je demonstrirao da je NATO spreman i na jedno i na drugo. On je u utorak potpisao ugovor o investiranju u proizvodnju artiljerijske municije.

“Prošlog jula smo usaglasili Akcioni plan za odbrambenu proizvodnju, a Agencija za NATO podršku i javne nabavke je usaglasila ugovore vrijedne oko deset milijardi dolara. To uključuje oko četiri milijarde dolara za granate za haubice, tenkovsku municiju, antitenkovske vođene projektile i 155-milimetarsku municiju, uz 5,5 milijardi dolara za rakete za sistem ‘Patriot’. Ovo je značajan zamajac za transatlantsku namjensku industriju, što će nam pomoći da ispunimo vlastite bezbjednosne potrebe, dok nastavljamo da pružamo vitalnu pomoć Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.

Govoreći o vojnoj vježbi “Ustrajna odbrana”, koja je počela ove sedmice a koja će trajati do maja, rekao je da se radi o najvećoj vojnoj vježbi u proteklih nekoliko dekada u kojoj će učestvovati 90.000 vojnika iz 31 NATO zemlje i Švedske.

“Ova vježba koja proističe iz člana V je jasna demonstracija naše transatlantske ujedinjenosti i snage, kao i naše odlučnosti da nastavimo da činimo sve što je potrebno da bismo zaštitili i odbranili jedni druge”, zaključio je Stoltenberg.

Kao što smo više puta pisali, član V Vašingtonskog ugovora o NATO-u predviđa da je napad na jednu članicu napad na Alijansu, te da svaka zemlja ima obavezu da se angažuje u odbrani svog saveznika.

Iako BiH nije članica Alijanse, zemlja usko vojno sarađuje s NATO-om i usklađuje svoje vojne i industrijske resurse s NATO potrebama, o čemu smo proteklih mjeseci više puta pisali. U slučaju da dođe do rata NATO-a sa Rusijom, u interesu je BiH, ali i Srbije da ima što je bolje moguće odnose s NATO-om s obzirom na to da se nalaze u njegovoj dubokoj pozadini i dijele slične demokratske i ekonomske standarde.

Related Topics:

Svijet

TRAMP SPREMA DRASTIČAN POTEZ! “Započeću najveću deportaciju u američkoj istoriji”

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp obećao je danas da će odmah po preuzimanju funkcije 20. januara započeti „najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji“, kao i da će predložiti da se TikToku još neko vreme ne uvede zabrana.
„Prvog dana u Ovalnoj kancelariji, potpisaću istorijski niz izvršnih naredbi kojima ćemo zatvoriti granicu za ilegalne imigrante i zaustaviti invaziju u našu zemlju.Na taj isti dan, započećemo najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji, veću čak i od one koju je sproveo predsjednik Dvajt Ajzenhauer“, izjavio je Tramp na konferenciji u Arizoni, prenio je Njujork post.

On je imenovao Toma Homana za svog „pograničnog cara“ koji će voditi ovu misiju.

Tramp je, takođe, zahvalio TikToku, čija matična kompanija BajtDens ima rok do 19. januara 2025. godine da ili proda platformu ili se suoči sa zabranom aplikacije za dijeljenje video sadržaja na Gugl i Epl prodavnicama aplikacija u SAD.

„Mislim da ćemo morati da počnemo da razmišljamo o TikToku. Imali smo sjajan odziv sa milijardama pregleda…i bilo je tako lijepo to vidjeti. Rekao sam, moramo da zadržimo ovu stvar još malo“, dodao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

EVO KOLIKO NAM JE JOS OSTALO! Ogroman asteroid juri ka zemlji

NASA je izdala upozorenje o ogromnom asteroidu koji prolazi pored Zemlje 24 decembra.

 Ovaj “posetilac iz kosmosa” nazvan asteroid 2024 KSN1 proletjeće pored Zemlje na udaljenosti od 4.480.000 milja odnosno 7.21 miliona kilometara.

“Biće veoma daleko oko 18 puta dalje od Zemlje nego što je Mjesec tako da sa ovom predviđenom putanjom neće doći dovoljno blizu da udari u Zemlju” rekao je za Dejli mejl astronom iz Kraljevske opservatorije Grinvič Džes Li.

Asteroid je uočen tek 12. decembra kada su NASA i planetarni odbrambeni sistemi Evropske svemirske agencije (ESA) primjetili njegovo približavanje. Poslije izračunavanja njegove orbite agencije su navele da je riječ o “bliskom susretu” što znači da se očekuje da će proći u krugu od 75 miliona kilometara od Zemlje.

Procijenjeno je da je veličina asteroida od 29 do 70 metara u prečniku odnosno da je veličine zgrade od 10 spratova. Pritom ako bi 2024 KSN1 pogodio našu planetu udario bi je silom koja je ekvivalentna eksploziji 12 miliona tona TNT-a i srvanio bi površinu od 2.000 kvadratnih kilometara.

2024 KSN1 će doći do svoje najbliže tačke Zemlji u 02:56 po Gričiću (GMT) ujutro na katolički Badnji dan. Na osnovu veličine asteroida i njegove udaljenosti od Zemlje ESA ovo ocenjuje samo kao “veoma čest” događaj i nije uključila 2024 KSN1 na “listu rizika” objekata s vjerovatnoćom sudara sa našom planetom.

To znači da uprkos prolasku na dodirnoj udaljenosti na skali Sunčevog sistema nema apsolutno nikakve šanse da ovaj asteroid udari Zemlju.

Na ovoj udaljenosti asteroid neće biti vidljiv čak ni astronomima amaterima koji koriste sopstveni teleskop. Ipak čak i za relativno mali asteroid posljedice potencijalnog udara bile bi razorne. Ipak njegovo putovanje velikom brzinom od 14.743 kilometra uznemirilo je pojedine naučnike dok drugi kažu da je tako “blizak pristup” savršena prilika da prikupe vrijedne podatke o ovim svemirskim stenama i njihovom porijeklu. Kako NASA pomno prati 2024 KSN1 to je pravovremeni podsjetnik koliko je važna planetarna odbrana.

Asteroid 2024 KSN1 je možda najveći od predstojećih svemirskih posetilaca. Prema mišljenju stručnjaka ovog puta nema opasnosti za Zemlju. Asteroid Voč kontrolna tabla u okviru NASA odličan je alat za praćenje svemirskih stena koje se previše približavaju našoj planeti. Prelaskom miša iznad imena asteroida korisnici mogu saznati njegovu veličinu i tačnu udaljenost od Zemlje.

“Ako želite da ovo uporedite sa prethodnim udarom asteroida događaj u Tunguskoj oblasti u Rusiji 1908. uključivao je asteroid koji je bio otprilike slične veličine ovom. Eksplodirao je iznad zemlje i srušio 80 miliona stabala. Procjene poređenja energije su se kretale od 3-30 megatona TNT-a” istakao je Li.

Nakon svečanog pojavljivanja sljedeće nedelje 2024 KSN1 se neće ponovo približiti Zemlji do januara 2032. Tokom ovog prolaza stena će se još više približiti dostižući minimalnu udaljenost od 47 miliona kilometara. Ovaj asteroid će najbliže Zemlji ponovo proći u decembru 2106. godine kada će proletjeti na udaljenosti od samo 34 miliona kilometara.

Na sam katolički Božić još veći asteroid po imenu 2021 BA2 proći će izuzetno blizu Zemlje. Na osnovu njene svjetlosti ESA procjenjuje da bi ova svemirska stena mogla da bude veličine između 30 i 70 metara u prečniku što je čini potencijalnim “ubicom gradova”. U 21:19 po GMT na katolički Božić 2021 BA2 će biti na svojoj najbližoj tački Zemlji proći će na samo 276 miliona kilometara od nje.

Kako je to više od sedam puta veća udaljenost nego do Mjeseca svemirske agencije ne predviđaju rizik od sudara između asteroida i planete. Sljedeći zaista veliki asteroid će proći pored Zemlje tek 5. januara 2025. godine kada će asteroid od 400 metara proći blizu naše planete. Svemirska stena veličine Ajfelove kule proletjeće pored Zemlje brzinom od gotovo 80.000 kilometara na sat dostižući svoju najbližu tačku na udaljenosti od samo 368 miliona km od Zemlje. Nijedan od ovih pet asteroida kako su istakli iz NASA ne predstavlja prijetnju za Zemlju.

Prema NASA kontrolnoj tabli Asteroid Voč “objekat veći od oko 150 metara koji se može približiti Zemlji na ovu udaljenost naziva se potencijalno opasan objekat. Prosječna udaljenost između Zemlje i Mjeseca je oko 239.000 milja (385.000 kilometara)”. Iako prelet KSN1 2024. ne znači katastrofu NASA nas podsjeća zašto moramo da nastavimo da pratimo asteroide poput ovog. Cilj nije samo sprečavanje potencijalnih prijetnji već i otkrivanje tajni o ranim danima Sunčevog sistema, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

NEPRIJATELJ ĆE ZAŽALITI! Putin ozbiljno zaprijetio zbog Kazanja

Neprijatelji koji pokušavaju da nanesu štetu Rusiji na bilo koji način će zažaliti, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin komentarišući napad na Kazanj.

 „Ko god i kako god pokušavao da kod nas nešto razruši, susrešće se sa višestruko većim razaranjima i zažaliće za to što je pokušao da uradi u našoj zemlji“, rekao je predsjednik na konferenciji.

Putin je uvjeren da će sva šteta biti sanirana u Tatarstanu nakon jučerašnjeg napada ukrajinskih dronova.

Predsjednik je prilikom ceremonije otvaranja objekata vazdušne i putne infrastrukture u regionima putem video-veze, istakao da je za šest godina u Rusiji je izgrađeno i popravljeno više od 150.000 kilometara puteva.

U Rusiji će tokom šest godina biti modernizovano najmanje 75 aerodroma, a za ove svrhe biće izdvojeno više od dvije milijarde evra, kako je naveo u svom obraćanju na konferenciji.

Neophodno je aktivnije povećati direktan vazdušni saobraćaj između ruskih regiona, ocijenio je on.</span>

Podsjetio je i da se aktivno radi na projektu modernog auto-puta oko Azovskog mora, koje je postalo unutrašnje more Rusije

Najavio je još jedan novi objekat, odnosno brzu saobraćajnicu ka Krimskom mostu na Krasnodarskoj teritoriji u dužini od 120 kilometara. Time će se obezbijediti nesmetan saobraćaj od Sankt Peterburga preko Moskve, Krasnodara, Simferopolja do Sevastopolja.

Juče je, kao posljedica napada dronovima na Kazanj, uvedena vanredna situacija u ovom ruskom regionu.

Nastavi čitati

Aktuelno