Connect with us

Svijet

NATO sprema stanovništvo i industriju na MOGUĆI RAT SA RUSIJOM

NATO alijansa je započela najveću transformaciju u proteklih tridesetak godina, koja će odrediti nadolazeće decenije.

Politički zvaničnici NATO zemalja smatraju da postoji izvjesnost da bi Rusija u narednih nekoliko godina ili decenija mogla napasti neku od članica Alijanse.

Zbog toga je u NATO-u u proteklih godinu dana počela velika transformacija u čijoj srži su dvije ključne komponente…

Jedna se odnosi na jačanje vojne industrijske baze, a druga na psihološku pripremu stanovništva da je rat s Rusijom realna mogućnost.

Što se tiče vojne industrijske baze, i rat u Ukrajini je pokazao da se radi o sukobu resursa: koja strana može na front izvesti više obučenih, motivisanih i utreniranih vojnika, kao i brže zamijeniti istrošene resurse i municiju.

Trenutna faza rata u Ukrajini pokazuje nemogućnost obje strane da ispune ovaj cilj. Ukrajina tek pokušava da u ratnim uslovima uz pomoć zapadnih partnera podigne svoju vojnoindustrijsku bazu, dok se u međuvremenu oslanja na glavnu logističku podršku NATO-a. S druge strane, Rusija u hodu pokušava da obnovi svoju nekada moćnu, a danas zapuštenu vojnu industriju, a u međuvremenu nedostajući materijal pokušava da dobavi od svojih saveznika – Sjeverne Koreje i Irana.

Sudeći prema planovima, javnim izjavama, samitima i dokumentima, NATO smatra da će Rusija u narednoj deceniji znatno podići svoju vojnoindustrijsku bazu i prevazići sadašnje mogućnosti Zapada, i da stoga mora naći način da tome parira. S obzirom na to da je ekonomija Zapada 12 puta jača od ruske, na papiru bitka je za Rusiju odavno izgubljena. Međutim, u praksi Rusija se ozbiljno priprema da vojnoindustrijskom moći parira Zapadu, odnosno NATO članicama, dok mnoge zemlje Zapada i dalje pokušavaju da izbjegnu jačanje vojne industrije jer smatraju da bi resurse trebalo usmjeriti u druge društvene potrebe.

Zbog toga NATO alijansa želi motivisati političke donosioce odluka da pokrenu pregovore s vojnom bazom i obavežu se da će, ako vojnoindustrijski sektor koji je uglavnom u privatnim rukama uloži milijarde u nove proizvodne pogone, država, odnosno vlada kupiti dovoljno opreme, oružja i municije da se ta investicija isplati.

Da bi ovaj plan uspio, potrebno je psihički pripremiti stanovništvo na novonastalu situaciju. Rusija je manje-više svoje stanovništvo na ovo pripremila narativom da se nalaze u ratu s NATO-om i da su potrebne velike žrtve i odricanja. NATO i zapadne zemlje sada pokušavaju objasniti svom stanovništvu da je njihova bezbjednost ugrožena i da je potrebno pripremiti dovoljno vojnih resursa da bi Rusiju odvratili od napada.

Rat u Ukrajini je takođe pokazao da većina stanovništva ne želi da ide u rat. I Rusija i Ukrajina imaju problema s vojnom mobilizacijom, a ta tema je osjetljiva politička tema u obje zemlje, u vezi s kojom politički lideri i u Kijevu i u Moskvi oprezno balansiraju. S obzirom na to da i Zapad može da računa da mnogo njihovih građana ne bi željelo da budu pozvani u vojnu službu, prave se planovi kako prevazići eventualna uska grla i unaprijed riješiti moguće probleme. Strategija koju NATO želi da primijeni je da se izbjegne da do rata uopšte i dođe. Zato NATO trenutno izvodi najveću vojnu vježbu u posljednjih 30 godina i želi da demonstrira da će industrija biti sposobna da logistički podrži vojsku ako Rusija zaista napadne neku od članica.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, upravo je demonstrirao da je NATO spreman i na jedno i na drugo. On je u utorak potpisao ugovor o investiranju u proizvodnju artiljerijske municije.

“Prošlog jula smo usaglasili Akcioni plan za odbrambenu proizvodnju, a Agencija za NATO podršku i javne nabavke je usaglasila ugovore vrijedne oko deset milijardi dolara. To uključuje oko četiri milijarde dolara za granate za haubice, tenkovsku municiju, antitenkovske vođene projektile i 155-milimetarsku municiju, uz 5,5 milijardi dolara za rakete za sistem ‘Patriot’. Ovo je značajan zamajac za transatlantsku namjensku industriju, što će nam pomoći da ispunimo vlastite bezbjednosne potrebe, dok nastavljamo da pružamo vitalnu pomoć Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.

Govoreći o vojnoj vježbi “Ustrajna odbrana”, koja je počela ove sedmice a koja će trajati do maja, rekao je da se radi o najvećoj vojnoj vježbi u proteklih nekoliko dekada u kojoj će učestvovati 90.000 vojnika iz 31 NATO zemlje i Švedske.

“Ova vježba koja proističe iz člana V je jasna demonstracija naše transatlantske ujedinjenosti i snage, kao i naše odlučnosti da nastavimo da činimo sve što je potrebno da bismo zaštitili i odbranili jedni druge”, zaključio je Stoltenberg.

Kao što smo više puta pisali, član V Vašingtonskog ugovora o NATO-u predviđa da je napad na jednu članicu napad na Alijansu, te da svaka zemlja ima obavezu da se angažuje u odbrani svog saveznika.

Iako BiH nije članica Alijanse, zemlja usko vojno sarađuje s NATO-om i usklađuje svoje vojne i industrijske resurse s NATO potrebama, o čemu smo proteklih mjeseci više puta pisali. U slučaju da dođe do rata NATO-a sa Rusijom, u interesu je BiH, ali i Srbije da ima što je bolje moguće odnose s NATO-om s obzirom na to da se nalaze u njegovoj dubokoj pozadini i dijele slične demokratske i ekonomske standarde.

Related Topics:

Svijet

RASPAŠOJ U KIJEVU! Jermak podnio ostavku, MINISTRI ODLAZE

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je danas da je šef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku.

Zelenski je naveo da ne želi da iko postavlja pitanja o Ukrajini, te da će stoga danas biti donesene neke interne odluke. – Prvo: Kabinet predsjednika Ukrajine na svoje čelo postaviće novog čovjeka,šef kancelarije, Andrij Jermak, potpisao je ostavku – rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski je zahvalio Jermaku na dosadašnjem radu i rekao da će sutra obaviti konsultacije o tome ko bi mogao biti novi šef njegovog kabineta, prenosi Unian.

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).

Prema saopštenju NABU na Fejsbuku, ove “istražne radnje (pretres) su odobrene i sprovode se u okviru istrage”.

NABU i SAP su 10. novembra saopštili rezultate istrage o korupciji u ukrajinskom energetskom sektoru, koja je nazvana “Midas”.

Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije, čiji su učesnici izgradili veliku korupcijsku šemu kako bi uticali na strateška preduzeća državnog sektora, posebno na Energoatom.

Prema istrazi, nekoliko ukrajinskih zvaničnika umiješano je u sistematsko pranje novca i nezakonito bogaćenje, a na čelu šeme bio je biznismen Timur Mindič, bivši poslovni partner ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su ostavke nakon što se njihovo ime pojavilo u istrazi.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Nastavi čitati

Svijet

NYT: Tramp razgovarao telefonom sa Madurom, MOGUĆ SASTANAK U SAD

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razgovarao je prošle nedelje telefonom s predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom o mogućem sastanku u SAD, objavio je u petak Njujork tajms (NYT) pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.

Razgovor je, prema izvorima, održan krajem prošle nedelje i uključivao je i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Kako navodi NYT, diskutovano je o mogućem sastanku dvojice lidera u SAD, ali trenutno ne postoje planovi za njegovo održavanje.

Razgovor s Madurom dolazi nekoliko dana pre nego što će stupiti na snagu odluka Stejt departmenta da ga proglasi vođom, kako administracija SAD navodi, strane terorističke organizacije “Kartel del Soles”.

SAD su pojačale vojno prisustvo u regionu Karibi i Latinske Amerike usmereno ka Venecueli, uz obrazloženje da je cilj odvraćanje od krijumčarenja droge, ali je jasno izražena i namera da Maduro bude uklonjen sa vlasti, po potrebi i silom, ističe njujorški list.

U oktobru je Njujork tajms pisao da je Maduro ponudio SAD udeo u naftnim poljima Venecuele i druge pogodnosti za američke kompanije kako bi se smirile tenzije, ali su razgovori prekinuti jer je Maduro želeo da ostane na vlasti.

Direktni razgovori Trampa i Madura mogli bi, prema ocenama NYT, da označe početak pokušaja da se smanji eskalacija sile, iako administracija SAD i dalje insistira na ishodu koji podrazumeva da Maduro napusti funkciju, prenose agencije.

Nastavi čitati

Aktuelno