Svijet

NATO sprema stanovništvo i industriju na MOGUĆI RAT SA RUSIJOM

NATO alijansa je započela najveću transformaciju u proteklih tridesetak godina, koja će odrediti nadolazeće decenije.

Politički zvaničnici NATO zemalja smatraju da postoji izvjesnost da bi Rusija u narednih nekoliko godina ili decenija mogla napasti neku od članica Alijanse.

Zbog toga je u NATO-u u proteklih godinu dana počela velika transformacija u čijoj srži su dvije ključne komponente…

Jedna se odnosi na jačanje vojne industrijske baze, a druga na psihološku pripremu stanovništva da je rat s Rusijom realna mogućnost.

Što se tiče vojne industrijske baze, i rat u Ukrajini je pokazao da se radi o sukobu resursa: koja strana može na front izvesti više obučenih, motivisanih i utreniranih vojnika, kao i brže zamijeniti istrošene resurse i municiju.

Trenutna faza rata u Ukrajini pokazuje nemogućnost obje strane da ispune ovaj cilj. Ukrajina tek pokušava da u ratnim uslovima uz pomoć zapadnih partnera podigne svoju vojnoindustrijsku bazu, dok se u međuvremenu oslanja na glavnu logističku podršku NATO-a. S druge strane, Rusija u hodu pokušava da obnovi svoju nekada moćnu, a danas zapuštenu vojnu industriju, a u međuvremenu nedostajući materijal pokušava da dobavi od svojih saveznika – Sjeverne Koreje i Irana.

Sudeći prema planovima, javnim izjavama, samitima i dokumentima, NATO smatra da će Rusija u narednoj deceniji znatno podići svoju vojnoindustrijsku bazu i prevazići sadašnje mogućnosti Zapada, i da stoga mora naći način da tome parira. S obzirom na to da je ekonomija Zapada 12 puta jača od ruske, na papiru bitka je za Rusiju odavno izgubljena. Međutim, u praksi Rusija se ozbiljno priprema da vojnoindustrijskom moći parira Zapadu, odnosno NATO članicama, dok mnoge zemlje Zapada i dalje pokušavaju da izbjegnu jačanje vojne industrije jer smatraju da bi resurse trebalo usmjeriti u druge društvene potrebe.

Zbog toga NATO alijansa želi motivisati političke donosioce odluka da pokrenu pregovore s vojnom bazom i obavežu se da će, ako vojnoindustrijski sektor koji je uglavnom u privatnim rukama uloži milijarde u nove proizvodne pogone, država, odnosno vlada kupiti dovoljno opreme, oružja i municije da se ta investicija isplati.

Da bi ovaj plan uspio, potrebno je psihički pripremiti stanovništvo na novonastalu situaciju. Rusija je manje-više svoje stanovništvo na ovo pripremila narativom da se nalaze u ratu s NATO-om i da su potrebne velike žrtve i odricanja. NATO i zapadne zemlje sada pokušavaju objasniti svom stanovništvu da je njihova bezbjednost ugrožena i da je potrebno pripremiti dovoljno vojnih resursa da bi Rusiju odvratili od napada.

Rat u Ukrajini je takođe pokazao da većina stanovništva ne želi da ide u rat. I Rusija i Ukrajina imaju problema s vojnom mobilizacijom, a ta tema je osjetljiva politička tema u obje zemlje, u vezi s kojom politički lideri i u Kijevu i u Moskvi oprezno balansiraju. S obzirom na to da i Zapad može da računa da mnogo njihovih građana ne bi željelo da budu pozvani u vojnu službu, prave se planovi kako prevazići eventualna uska grla i unaprijed riješiti moguće probleme. Strategija koju NATO želi da primijeni je da se izbjegne da do rata uopšte i dođe. Zato NATO trenutno izvodi najveću vojnu vježbu u posljednjih 30 godina i želi da demonstrira da će industrija biti sposobna da logistički podrži vojsku ako Rusija zaista napadne neku od članica.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, upravo je demonstrirao da je NATO spreman i na jedno i na drugo. On je u utorak potpisao ugovor o investiranju u proizvodnju artiljerijske municije.

“Prošlog jula smo usaglasili Akcioni plan za odbrambenu proizvodnju, a Agencija za NATO podršku i javne nabavke je usaglasila ugovore vrijedne oko deset milijardi dolara. To uključuje oko četiri milijarde dolara za granate za haubice, tenkovsku municiju, antitenkovske vođene projektile i 155-milimetarsku municiju, uz 5,5 milijardi dolara za rakete za sistem ‘Patriot’. Ovo je značajan zamajac za transatlantsku namjensku industriju, što će nam pomoći da ispunimo vlastite bezbjednosne potrebe, dok nastavljamo da pružamo vitalnu pomoć Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.

Govoreći o vojnoj vježbi “Ustrajna odbrana”, koja je počela ove sedmice a koja će trajati do maja, rekao je da se radi o najvećoj vojnoj vježbi u proteklih nekoliko dekada u kojoj će učestvovati 90.000 vojnika iz 31 NATO zemlje i Švedske.

“Ova vježba koja proističe iz člana V je jasna demonstracija naše transatlantske ujedinjenosti i snage, kao i naše odlučnosti da nastavimo da činimo sve što je potrebno da bismo zaštitili i odbranili jedni druge”, zaključio je Stoltenberg.

Kao što smo više puta pisali, član V Vašingtonskog ugovora o NATO-u predviđa da je napad na jednu članicu napad na Alijansu, te da svaka zemlja ima obavezu da se angažuje u odbrani svog saveznika.

Iako BiH nije članica Alijanse, zemlja usko vojno sarađuje s NATO-om i usklađuje svoje vojne i industrijske resurse s NATO potrebama, o čemu smo proteklih mjeseci više puta pisali. U slučaju da dođe do rata NATO-a sa Rusijom, u interesu je BiH, ali i Srbije da ima što je bolje moguće odnose s NATO-om s obzirom na to da se nalaze u njegovoj dubokoj pozadini i dijele slične demokratske i ekonomske standarde.

Svijet

Oglasio se POLJSKI PREMIJER “Pogodila nas NAŠA raketa, a ne ruski dron”

Poljski premijer Donald Tusk odbacio je u srijedu pisanje medija da je greškom ispaljena poljska raketa navodno pogodila kuću tokom ruskog upada drona, napominjući da Rusija snosi odgovornost za pričinjenu štetu.

“Sva odgovornost za štetu na kući u selu Viriki pada na one koji su odgovorni za provokaciju, Ruse. Nadležni organi će obavijestiti javnost, vladu i predsjednika o okolnostima incidenta kada se postupak završi”, napisao je on na platformi Iks.

On je pozvao javnost da “ne napada poljske vojnike”.

U utorak je poljski list “Žeščpospolita”, pozivajući se na anonimne bezbjednosne izvore, napisao da je kuću možda pogodila zalutala raketa koju je ispalio poljski lovac F-16 poslat da presretne dronove.

List je naveo da su sistemi za navođenje rakete bili u kvaru, zbog čega je udarila u kuću u istočnom selu Viriki umjesto u predviđenu metu, a ugrađeni bezbjednosni sistemi su spriječili detonaciju oružja pri udaru, prenosi Tanjug.

Incident se dogodio tokom upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske tokom noći između 9. i 10. septembra, zbog čega su podignuti borbeni avioni NATO-a.

Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost (BBN), koji odgovara predsjedniku zemlje, objavio je u utorak saopštenje u kojem se navodi da poljski predsjednik Karol Navrocki nije dobio izvještaj od vlade o okolnostima u vezi sa oštećenom kućom prije nego što je “Žeščpospolita” objavio članak.

“Predsjednik Republike Poljske još uvijek čeka precizan izvještaj o ovom pitanju, a društvo s pravom zahtijeva istinu i pouzdane informacije”, navodi se u saopštenju koje je uslijedilo nakon što je poljsko Ministarstvo odbrane saopštilo da kontinuirano ažurira informacije BBN o incidentu tokom tekućih istraga.

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš je rekao da su optužbe o pokušajima prikrivanja informacija o prošlonedjeljnim događajima “lažne”.

“Vojska i službe obavljaju svoj posao uzorno, a agresor snosi punu odgovornost za gubitke nastale usljed ove neviđene ruske provokacije”, naveo je on.

Zvaničnik Ministarstva odbrane rekao je da će država pokriti troškove za popravku oštećene imovine.

Prema riječima zamjenika ministra odbrane Cezarija Tomčika, raketa dugačka oko tri metra i teška više od 150 kilograma pala je na kuću.

Incident se dogodio u selu Viriki-Volja blizu granice sa Belorusijom, a krov zgrade je oštećen.

“Odvijao se ruski vazdušni napad, a poljska strana se branila”, dodao je on.

Vlasnik kuće je preživio, a vlasnica kuće je rekla medijima da je uspjela da napusti svoju spavaću sobu nekoliko trenutaka prije nego što su ostaci upali unutra.

Nakon sprovođenja inspekcije, tužilaštvo u Lublinu, uz podršku stručnjaka, lako je identifikovalo ostatke 17 dronova, međutim, odbilo je da komentariše šta je palo u selu Viriki.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN KRATKO I JASNO “Mađarska 0, Švedska 317 eksplozija”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da saosjeća sa švedskim narodom, koji je zarobljen u haosu dok njihovi lideri provode vrijeme optužujući jedni druge i pozvao na “upoređivanje činjenica” u vezi s nasiljem u Mađarskoj naspram Švedske.

Orban je naveo da u 2024. godini u Mađarskoj nije bilo eksplozija ni ilegalnih migranata, da su uhapšena 132 krijumčara migranata kao i 16 hiljada ilegalnih migranata.

“Sigurno, uređeno, pod kontrolom”, ocijenio je Orban situaciju u Mađarskoj u objavi na društvenoj mreži Iks.

Istovremeno, Orban je naveo da je tokom prethodne godine u Švedskoj bilo 317 eksplozija povezanih s bandama, 62.000 ljudi povezanih sa kriminalnim mrežama, 8.935 ilegalnih migranata, a da je stopa ubistava iz vatrenog oružja 4 na milion u poređenju sa prosjekom EU od 1,6, prenosi Tanjug.

Mađarski premijer je naveo i da premijer Švedske Ulf Kristerson priznaje da “očigledno nema kontrolu nad ovim talasom nasilja”.

“Ovaj haos ne sme biti budućnost Evrope, naš narod zaslužuje bolje!”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

NJUJORK NA UDARU ZARAZE! Širi se zaboravljena BOLEST

Predsjednik okruga Menhetn, Mark Levin, izjavio je da su identifikovana dva slučaja malih boginja u oblastima Lower East Side i SoHo na Menhetnu, prenio je Daily Mail.

Nisu objavljeni detalji o pacijentima, niti je jasno da li su oni stanovnici Njujorka ili su doputovali iz inostranstva.

Levin je rekao da Odjeljenje za zdravlje grada Njujorka “kontaktira ljude koji su možda bili izloženi zarazi kako bi ih podstakli na testiranje”.

Ovim se broj slučajeva malih boginja u Njujorku u 2025. godini povećao na 13, što je tek nešto manje od ukupno 14 slučajeva prijavljenih tokom cijele 2024.

Levin je naveo da je opšti rizik za Njujorčane nizak, budući da grad ima jednu od najviših stopa vakcinacije protiv malih boginja u SAD.

Prema federalnim podacima, 98 odsto djece u vrtićima u Njujorku primilo je obje doze MMR vakcine (protiv malih boginja, zauški i rubele), koja je 97 odsto efikasna protiv bolesti. Oko 93 odsto djece do dvije godine primilo je prvu dozu.

Međutim, Levin je upozorio da i dalje postoje “džepovi otpora” u gradu, uglavnom među vjerskim zajednicama poput ortodoksnih Jevreja. Slučajevi dolaze usred epidemije malih boginja širom SAD, koja je do sada u 2025. godini zabilježila 1.454 slučaja u 42 savezne države.

Najveći broj (803) slučajeva prijavljen je u Teksasu, dok je Kalifornija zabilježila 20. Troje ljudi, uključujući jedno lice u Koloradu i dvoje djece u Teksasu, umrlo je ove godine od virusa.

Prema podacima CDC, ovo je najveća epidemija od 1992. godine, kada je prijavljeno 2.126 slučajeva.

Levin je na mreži X upozorio da se slučajevi malih boginja u Njujorku javljaju u trenutku kada sekretar za zdravlje Robert F. Kenedi Mlađi poziva na ograničenja dječjih vakcina poput MMR i traži istraživanja teorije, odavno oborene, da MMR izaziva autizam.

Sekretar za zdravlje je takođe prenio pomiješane poruke o MMR vakcini, odmah rekavši da je to najefikasniji način za sprečavanje malih boginja, dok je istovremeno rekao Kongresu da vjeruje da je povećani rizik od autizma kod djece djelimično posljedica širokog spektra imunizacije djece koja se sada preporučuje u poređenju sa vremenom kada je on bio dijete.

“Ova vijest dolazi usred zajedničkih napora da Robert F. Kenedi Mlađi potkopa povjerenje u MMR vakcinu. Srećom za sada stopa vakcinacije protiv malih boginja u Njujorku ostaje visoka, što nam daje kolektivni imunitet (93 odsto dvogodišnjaka je vakcinisano). Ali džepovi otpora ostaju čak i ovdje”, naveo je on i istakao:

“Nedavni slučajevi trebalo bi da posluže kao podsjetnik svim roditeljima da se pobrinu da njihova djeca budu vakcinisana”.

Male boginje su zarazna, sprečiva bolest koju izaziva virus koji dovodi do simptoma sličnih gripu, osipa koji počinje na licu i širi se nadole po tijelu, a u teškim slučajevima, upale pluća, upale mozga, trajnog oštećenja mozga i smrti.

Virus se širi direktnim kontaktom sa zaraznim kapljicama ili vazduhom. Pacijenti sa infekcijom malih boginja su zarazni od četiri dana prije osipa i do četiri dana nakon pojave osipa.

Ljudi koji nisu vakcinisani imaju 90 odsto šanse da se razbole ako su izloženi, čak i djeljenjem istog vazduha, kratko ili satima kasnije, sa nekim ko ima male boginje. Tri od 1.000 ljudi koji obole od malih boginja umreće.

Smrti se obično javljaju od akutnog encefalitisa, ili otoka mozga, kada virus putuje do centralnog nervnog sistema, ili upale pluća ako migrira u pluća.

Prije odobrenja trenutne dvodozne vakcine za djecu 1968. godine, u SAD je svake godine bilo do 500 smrtnih slučajeva od malih boginja, 48.000 hospitalizacija i 1.000 slučajeva otoka mozga. Otprilike tri do četiri miliona ljudi je bilo zaraženo svake godine.

Prva doza MMR vakcine se daje djeci od 12 do 15 meseci, a druga je dostupna djeci uzrasta između četiri i šest godina. Stopa vakcinacije od 95 procenata je potrebna da bi se postigao kolektivni imunitet, koji Njujork ima. Stopa vakcinacije MMR vakcinom za državu Njujork je 97 procenata.

Ali širom zemlje, samo 92,5 procenata djece u predškolskom dobu je primilo obje doze vakcine, što predstavlja pretnju kolektivnom imunitetu, prenosi Telegraf.U Njujorku, najvećem gradu SAD i jednom od najvećih na svijetu, sa nepunih 10 miliona stanovnika, prijavljen su dva slučja malih boginja, najzaraznije bolesti na planeti, što je izazvalo uzbunu među zdravstvenim radnicima.

Nastavi čitati