Isporuke oružja koje se koristi u sukobu u Gazi treba da budu zaustavljene kao dio širih napora da se pronađe političko rješenje, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

“Mislim da je prioritet danas da se vratimo političkom rješenju i da se zaustavi oružje koje se koristi za borbe u Gazi. Francuska ga ne isporučuje”, rekao je Makron radiju “Frans inter”.

On je dodao da je prioritet u ovom trenuktu da se izbjegne eskalacija.

“Libanski narod ne smije da bude žrtvovan, Liban ne može da postane još jedna Gaza”, naglasio je Makron.

Francuska nije glavni dobavljač oružja za Izrael, pošto je prošle godine isporučila vojnu opremu u vrijednosti od 30 miliona evra, navodi se u godišnjem izvještaju Ministarstva odbrane o izvozu oružja.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro trenutno se nalazi na četvorodnevnom putovanju u zemljama Bliskog istoka, koje se završava u ponedjeljak, 7. oktobra, u Izraelu. Na ovaj način Pariz pokušava da oživi diplomatske napore, prenosi Srna.

NATO želi da formira dodatnih 49 borbeno spremnih brigada od kojih će svaka imati oko 5.000 vojnika, čime će ukupan broj brigada biti podignut na 131, prenosi “Velt” pozivajući se na još neobjavljena dokumenta.

Radi se o takozvanim minimalnim zahtjevima koje su iznijeli američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije.

“Ako se 2021. godine smatralo da je dovoljno imati 82 borbeno spremne brigade, onda bi u budućnosti njihov broj trebalo povećati na 131. To znači stvaranje dodatnih 49 velikih formacija, koje u Bundesveru broje oko 5.000 vojnika”, prenosi njemački list.

Napominje se da je za upravljanje i podršku ovim trupama potrebno povećati broj borbenih korpusa sa šest na petnaest, a štabova divizije sa 24 na 38.

Osim toga, Alijansa planira da poveća broj jedinica PVO pet puta – sa 293 na 1.467.

Potreba za jačanjem vojne moći NATO-a objašnjava se prijetnjom koja navodno pretnjom koja dolazi od Rusije.

U posljednje vrijeme na Zapadu se sve više javljaju ideje o direktnom oružanom sukobu između alijanse i Rusije. Kremlj je napomenuo da Moskva nikome ne prijeti, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

Rusija, pak, primjećuje nezapamćenu aktivnost NATO-a duž svojih zapadnih granica jer Alijansa proširuje inicijative i naziva to “obuzdavanjem ruske agresije”.

Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja NATO snaga u Evropi. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO-om, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da napusti kurs militarizacije kontinenta.

Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp smatra da bi Izrael trebalo da izvrši napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na nedavni raketni napad Irana

Tramp je to rekao u petak na predizbornom skupu u američkoj državi Sjevernoj Karolini, komentarišući izjavu američkog predsjednika Džozefa Bajdena da neće podržati bilo kakve izraelske napade na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana na Izrael, prenosi Foks njuz.

– Pitali su ga šta mislite o Iranu, da li biste napali Iran? A on kaže: “Sve dok ne pogode nuklearne objekte”. To je objekat koji želite da pogodite, zar ne? – rekao je Tramp na skupu u gradu Fajetvilu u kojem se nalazi velika američka vojna baza.

Tramp je ocijenio da je Bajden pogrešio kada je rekao da ne treba gađati iranske nuklearne lokacije, navodeći da treba ciljati upravo te lokacije zbog toga što nuklearno oružje predstavlja najveći rizik.

– Kada su mu postavili to pitanje, odgovor je trebalo da bude, prvo izvrši napad na nuklearnu elektranu, a za ostalo se pobrini kasnije – rekao je Tramp.

Bajden je u četvrtak rekao i da SAD razgovaraju sa Izraelom o opcijama za odgovor na napad Irana na Izrael, koji uključuje i napad Izraela na iranska naftna postrojenja, nakon čega je došlo do povećanja cijena nafte.

Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera Hezbolaha i Hamasa, kao i agresije u Gazi i Libanu.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran “platiti” za napad.