Connect with us

Svijet

NATO U TRCI SA VREMENOM: “Ovo je rok do kojeg moramo biti spremni za novi rat s Rusima”

NATO mora biti sposoban za vođenje velikog rata s Rusijom u roku od pet do devet godina kako bi Moskvi uskratio bilo kakvu mogućnost da svoj rat protiv Ukrajine proširi na konfrontaciju sa zapadnim vojnim savezom, upozorava se u najnovijem njemačkom izvještaju.

NATO mora da bude sposoban za vođenje velikog rata s Rusijom, uprkos katastrofalnom ratu Moskve u Ukrajini, prema prijedlogu koji je ranije ovog mjeseca objavio njemački savjet za spoljne odnose (DGAP). Prema autorima izvještaja Kristijanu Molingu i Torbenu Šucu, Rusija “predstavlja najveću i najhitniju prijetnju za zemlje NATO-a”. Prema izvještaju, Alijansa je u trci s vremenom, prenosi Jutarnji list.

“Kada se okončaju intenzivne borbe u Ukrajini, režimu u Moskvi će možda trebati samo šest do deset godina da obnovi svoje oružane snage. U tom vremenskom okviru, Njemačka i NATO moraju da obezbijede svojim oružanim snagama sposobnost da odvraćaju i, ako je potrebno, da se bore protiv Rusije. Tek tada će biti u poziciji da smanje rizik od ponovnog izbijanja rata u Evropi. Ako Moskva uspije da osposobi svoje oružane snage poslije samo šest godina, NATO-u će biti sve teže da sustigne Rusiju”, navodi se u izvještaju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i najviši ruski zvaničnici više puta su opisali svoju invaziju na Ukrajinu kao rat protiv “kolektivnog Zapada”, preventivni udar na zapadni blok predvođen Amerikancima koji, prema njihovom narativu, želi da potisne i raskomada Rusiju. Do sada je, međutim, između NATO-a i Rusije održavan nesigurni mir. Čak i dok oružje NATO-a uništava ruske trupe u Ukrajini, Moskva se upustila u tek malo više od nuklearnog “zveckanja”. Iako se NATO širi ka ruskim granicama i sužava, uz pomoć Evropske unije, strateške opcije Moskve, čini se da su obje strane privržene opciji hladnog, a ne vrućeg rata.

“Oni ne misle da se radi o ratu protiv NATO-a. Oni ne žele ovaj sukob. I verujem da su sve njihove nuklearne prijetnje signali NATO-u da ne interveniše direktno. To bi bila noćna mora. I NATO i Rusija od početka rata čine sve da spriječe direktan sukob”, rekao je za Njuzvik Oleg Ignjatov, viši analitičar za Rusiju u istraživačkom centru Krizne grupe, misleći na mogući sukob između Rusije i zapadnog bloka.

Ruski gubici i otpornost

Rusija do sada nije uspjela da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini. Ono što je trebalo da bude munjevito brza operacija koja bi demonstrirala nemilosrdnost i stratešku nadmoć Moskve ispostavilo se kao skupo zaglavljivanje u baruštinu. Otvoreni rat Rusije doveo je do stotina hiljada ruskih žrtava, ekonomski i politički izolovao Kremlj i podstakao zapadne neprijatelje Moskve na akciju poslije decenija letargije. Ruska vojska je ozbiljno desetkovana, a granice višedecenijskih napora Moskve da je modernizuje jasno su izložene cijelom svijetu. Međutim, kako navode autori izvještaja, ruskom medvedu nisu odsječene kandže.

“Čak i poslije skoro dvije godine borbi u Ukrajini, ratne sposobnosti Rusije su veće nego što sadašnji utisci sugerišu. Ruske kopnene snage su pretrpjele najveće gubitke u ljudstvu i materijalu, one će predstavljati glavni napor u rekonstituciji snaga. Iako je vazduhoplovstvo takođe izgubilo kvalifikovano osoblje, njeni materijalni gubici su relativno mali (oko 10 do 15 odsto). Istovremeno, obje grane su pokazale svoju prilagodljivost”, navode oni.

Dodaje se i da je ruska ratna mornarica pretrpjela velike gubitke kada je u pitanju Crnomorska flota, ali su zato Baltička, Pacifička i Sjeverna flota i dalje spremne za upotrebu. “I strateške rakete i sajber i svemirske snage će vjerovatno ostati uglavnom netaknute”.

Procjenjuje se da će oni koji su preživjeli pokolj na ukrajinskim ratištima biti vrijedni za obnovu ruskih snaga. Andrus Merilo, komandant 1. estonske brigade, rekao je za Njuzvik ranije ove godine da će budući komandanti ruskih bataljona i brigada biti iskusniji od NATO komandanata. “Naučili su kako da se bore u bliskoj borbi kroz bol, krv i patnju. Ali naučili su”, istakao je Merilo.

Putin ne pokazuje znake odustajanja od svog kockanja u Ukrajini, a poslije dvije decenije njegove autoritarne vladavine, u zemlji ima malo legitimne političke opozicije. U međuvremenu, sankcije nisu uspjele da uruše rusku ekonomiju.

“Rusija koristi prihode od izvoza nafte i gasa da transformiše svoju industriju oružja u ratnu industriju. Pojačala je proizvodnju u nekim segmentima i zadržala važne radnike u proizvodnji. Istovremeno, uspjela je da zaobiđe zapadne sankcije za komponente koje se smatraju kritičnim za ratne napore, kao što su mikročipovi ili kuglični ležajevi i sirovine. Pored toga, Rusija uvozi oružje i municiju iz savezničkih zemalja poput Irana i Sjeverne Koreje”, navodi se u izveštaju DGAP-a.

Počnite s pripremama – odmah

“Rusija se suočava s manje velikih izazova u pogledu otpornosti svog društva od Zapada. Režim silom guši svaku pojavu civilnog društva. Spremnost društva da prihvati gubitak ljudskih života je očigledno visoka, jer je rat u Ukrajini već ‘koštao’ Rusiju više od 250.000 mrtvih i ranjenih”.

Ukrajinu i njene zapadne partnere čeka dug rat, a prema autorima izvještaja DGAP-a, pripreme za sljedeći treba da počnu sada. “Raspored realizacije ovih planova može se jasno utvrditi – on je definisan vremenom koje će ruskim oružanim snagama trebati za njihovu rekonstrukciju, što znači šest do deset godina nakon završetka borbi visokog intenziteta u Ukrajini”, upozoravaju autori i dodaju:

“NATO mora da završi sopstveno repozicioniranje najmanje godinu dana prije nego što Rusija dostigne ratnu sposobnost. To bi Kremlju dalo priliku da na vrijeme prepozna da ruski prozor mogućnosti za uspješan napad na NATO nije otvoren. S obzirom na rusko vrijeme za rekonstituciju, NATO stoga mora da postigne ratnu sposobnost u roku od pet do devet godina, kako bi odvratio Rusiju od ulaska u rat”.

Brzina je od suštinske važnosti, navodi se u izvještaju, i ukazuje se na to da je odvraćanje ključ ruskog strateškog razmišljanja. “Bilo kakve snage ili sistemi koje zemlje NATO-a rasporede samo kratko vrijeme prije nego Rusija obnovi snage neće uticati na razmišljanje Rusije. Rusija bi mogla da potcijeni borbenu gotovost NATO-a i da bude u iskušenju da započne rat”, tvrde autori.

NATO se mobilisao kako bi se suočio sa novom snažnom ruskom prijetnjom nakon što su ruske snage pokrenule invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine. Tenkovi koje je NATO donirao napadnutoj zemlji, artiljerijski sistemi, a uskoro čak i borbeni avioni, već su u akciji protiv ruskih snaga, što se u vrijeme prije ruske invazije smatralo nemogućim.

Finska se takođe pridružila zapadnoj vojnoj alijansi, dodajući još 1.300 kilometara granici NATO-a sa Rusijom, dok se Švedska takođe zalaže da što prije postane članica. Baltičko more, preko kojeg mnoge od najvažnijih ruskih pomorskih i trgovačkih flota imaju kontakt sa svijetom, sada liči na “NATO jezero”, kako su to rekli neki saveznički lideri.

Problem finansiranja

Ali, zapadni savez je takođe bio vrlo spor u odlukama da pristane na slanje svog najnaprednijeg oružja u Ukrajinu i bori se da proširi svoju vojnoindustrijsku bazu kako bi se takmičila sa ruskom ratnom mašinom. Konkretno, proizvodnja artiljerijskih granata se pokazala kao potencijalna slabost Zapada, pošto članice Alijanse ne uspijevaju da zadovolje nezasitne apetite Ukrajine za oružjem.

Većina zemalja NATO-a i dalje ne uspijeva da ispuni cilj dogovoren 2014. da se za odbranu odvoji najmanje dva procenta BDP-a u roku od 10 godina. Među onima koji se i dalje bore da ispune ovu obavezu su ključne zemlje poput Njemačke, Francuske i Italije. Iako je podrška Ukrajini i dalje javno istaknuta širom NATO-a, sve države članice se bore sa globalnim ekonomskim poteškoćama i krizom troškova života, čineći velika povećanja vojne potrošnje politički osjetljivim.

Izvještaj DGAP-a sugeriše da rješenje leži u dugoročnom planiranju. “Ako se pretpostavi da NATO ima još deceniju prije nego što treba da bude u stanju da odvrati Rusiju, potrebni napori postaju politički svarljiviji. Teret javnih budžeta je raspoređen na mandate nekoliko vlada. Izgradnja struktura snaga i nabavke mogu se nastaviti kako je planirano. Industrija može održati svoje proizvodne planove. Zemlje NATO-a bi takođe bi imale više vremena za izgradnju svoje ukupne odbrane”, navode autori.

Autori sugerišu da bi NATO trebao da “dobije na vremenu” forsirajući ukrajinsku pobjedu i maksimalnu rusku vojnu degradaciju, istovremeno integrišući Ukrajinu u odbrambene strukture i industrije EU i NATO-a. Evropa, zaključuje se, mora preuzeti “izbalansiraniji” udio u naporima u Ukrajini nego SAD, dok pooštrava sankcije kako bi dodatno ometala razvoj ruske ratne ekonomije.

Related Topics:

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno